Apeliramo na Vladu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih kao i sindikate koji djeluju u području obrazovanja da se hitno krene s implementacijom reforme strukovnog obrazovanja, koja uključuje i uvođenje modularne nastave. Svako odgađanje i pauziranje reforme, kao i prosvjedi koje provode sindikati, ne čini samo štetu učenicima strukovnih škola kojima će biti onemogućeno daljnje napredovanje, nego i najboljim nastavnicima koji će ostati tretirani kao njihovi manje efikasni kolege. To čini štetu i gospodarstvu i cijelom društvu koje zbog izostanka reformi u obrazovanju teško može sustići europske zemlje s kojima se volimo uspoređivati.
Svako zaustavljanje reforme strukovnog obrazovanja opasno je poigravanje sa sudbinama mladih u Hrvatskoj!
Dio je to poruka koje je u četvrtak, dan uoči velikog prosvjeda sindikata obrazovanja u Zagrebu, stigao s izvanredne novinske konferencije Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) a koje je odaslala glavna direktorica HUP-a Irena Weber.
U dosad jednom od najoštrijih napada poslodavaca na sindikate obrazovanja glavnoj su se direktorici pridružili i izv. prof. dr. sc. Mislav Balković, predsjednik HUP - Udruge obrazovanja, Sergio Galošić, predsjednik HUP - Udruge metalne industrije, ali i predstavnici drugih sindikata, konkretno Siniša Kosić, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske (SMH-IS).
Taj medijski istup dolazi kao odgovor na zahtjeve triju sindikata obrazovanja koji su samo u posljednja dva mjeseca održali nekoliko štrajkova po školama i fakultetima, a u petak je najavljen i prosvjed u Zagrebu, u kojima traže povećanje prosvjetarskih koeficijenata za izračun plaća kao i povećanje osnovice za plaće od deset posto. Ono što je naišlo na oštru kritiku poslodavaca upravo je sindikalni zahtjev da se predviđena reforma strukovnog obrazovanja, to jest modularna nastava u strukovnim školama, zbog – prema sindikalnom tumačenju, nepripremljenosti – umjesto od jeseni odgodi za godinu dana. Poslodavci nisu dobro reagirali ni na sindikalni zahtjev da se prosvjetari izuzmu od ocjenjivanja učinkovitosti njihova rada jer smatraju da su ocjenjivanju izloženi u svim djelatnostima, kako u javnom tako i realnom sektoru.
Programi u strukovnim školama stari 30 godina?!
Ukratko, na konferenciji su dali punu potporu Vladi i resornom Ministarstvu obrazovanja u nastavku provedbe nužnih reformi u obrazovanju, a na više primjera objasnili su zašto je trenutno stanje u strukovnim školama, koje se reflektira i na stanje na tržištu rada – neodrživo. Prije svega, smatraju poslodavci, jer mladi u srednjim strukovnim školama trenutno uče prema programima starima 30 godina – „a Google je prvi put publiciran 1998. godine pa pogledajte dokle smo od tada odmakli, a naši mladi još uče po programima iz tog doba“.
Poslodavci se suočavaju s djecom potpuno nepripremljenom i nekvalitetno educiranom za tržište rada. Smatramo da je dobro, kvalitetno obrazovanje temelj rasta gospodarstva i boljitka cijelog društva. Zato nam je ključno osigurati dobro obrazovanu domaću radnu snagu za dobro plaćena radna mjesta visoke dodane vrijednosti. Trebamo fokus staviti na budućnost, zaustaviti iseljavanje, omogućiti povratak naših građana na domaće tržište rada. Strani radnik samo je vatrogasna mjera da bi gospodarstvo moglo funkcionirati. Ali, apsolutno smo za domaću obrazovanu, kompetentnu radnu snagu kako bismo se od sektora usluga okrenuli k industriji budućnosti, prerađivačkoj industriji, IT-u, proizvodnji u području zdravstva, farmaceutike – nabrojala je Irena Weber.
Poslodavci su podsjetili da se na reformi strukovnog obrazovanja radi od 2018. godine, da su na njoj radili i poslodavci i nastavnici, ukupno 223 radne skupine s 2328 članova, izrađeno je 2525 obrazovnih materijala koji prate nove module u kurikulumu.
- Nije kolegijalno ni prema ostalim javnim službama a ni prema realnom sektoru kada sindikati obrazovanja kažu da su njihove plaće najmanje rasle. Plaće u javnom sektoru obrazovanja u posljednjih su pet godina rasle 60 posto više nego u realnom sektoru. Realni sektor trudi se povećati plaće, ali ograničeni smo rastom produktivnosti i ogromnim poreznim opterećenjem koje je treće najveće u Europskoj uniji. Nijedna industrija u nas ne raste 30, 40 posto godišnje da bismo mogli osigurati toliko značajan rast plaća – ispričala je glavna direktorica HUP-a.
Produktivnost 2,5 puta manja nego u Njemačkoj
Kada je riječ o produktivnosti, Sergio Galošić, predsjednik HUP-ove udruge metalne industrije upozorava:
- Da bismo mogli ulagati u resurse, proizvodne kapacitete, moramo imati puno veću efikasnost nego što imamo sada. Naša produktivnost je 2,5 puta manja nego u Njemačkoj, što znači da jedan radnik u Njemačkoj napravi ono što u nas rade dva, tri radnika. Da dostignemo njihove plaće, produktivnost i efikasnost moramo povećati 2,5 puta. Apeliramo da se što prije krene s reformom strukovnog obrazovanja kako bismo što brže i efikasnije unaprijedili naše gospodarstvo – poziva Galošić, dok predsjednik Sindikata metalaca Siniša Kosić kaže:
- Činjenica je da danas učenici koji iz strukovnih škola dođu u proizvodnju nemaju dovoljno znanja. Školovali su se za metalsku industriju a ne poznaju strojeve – upozorava na ovaj paradoks Kosić.
Naposljetku – demografija. Profesor Mislav Balković ponovio je dosadašnje porazne podatke: Hrvatska je u deset godina izgubila osam posto osnovnoškolske te 18,4 posto srednjoškolske populacije ili oko 60.000 učenika, a u sedam godina broj studenata umanjen je za sedam posto. Ove godine broj prijava na fakultete manji je za 555 nego lani. Istovremeno, broj učitelja i nastavnika u deset godina porastao je za 9000. Iako 70 posto djece pohađa srednje strukovne škole, svega njih 57 posto upisuje faks. Problem je i što je, primjerice, lanjske godine 49 posto ‘strukovnjaka‘ koji su izašli na državnu maturu palo na njoj, a veliki problem predstavlja to što su tijekom srednjoškolskog školovanja bili zakinuti za satnicu obveznih predmeta koji se polažu na maturi. Upravo bi to trebala promijeniti modularna nastava koja će, kaže Balković, uz reformu strukovnih tema omogućiti izjednačavanje satnice predmeta koji se polažu kao obvezni na maturi i u strukovnim školama i gimnazijama, a to bi trebalo otvoriti i veći put prema visokom obrazovanju učenicima strukovnih škola.
Ne krenemo li sa strukovnom reformom odmah, prema procjenama, gubit ćemo 8000 potencijalnih ‘brucoša‘ po godini.
- Moramo imati izrazito učinkovito obrazovanje kako bismo s manjim brojem mladih osigurali stvaranje veće dodane vrijednosti koja nam je nužna za održavanje našeg socio-ekonomskog modela – objašnjava Mislav Balković.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....