Dok Europa posljednjih godina sve snažnije upozorava na posljedice nekontrolirane uporabe pesticida, hrvatska polja i dalje su poprište sive zone u kojoj zabranjene kemikalije pronalaze put do usjeva, tla i podzemnih voda. Stručnjaci već dugo upozoravaju kako se pojedini insekticidi i fungicidi, zabranjeni za uporabu zbog štetnog djelovanja na okoliš i zdravlje ljudi još uvijek koriste.
Posebno su opasni pesticidi iz skupine neonikotinoida, među kojima su sredstva poput "Cruisera", "Gaucha", "Actare" i "Macha", jer imaju dokazano štetan učinak na pčele i druge oprašivače. Nestanak pčela nije samo ekološki problem, već i izravna prijetnja poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenom lancu. Uz to, dugotrajna uporaba neregistriranih ili zabranjenih sredstava može dovesti do zagađenja tla, trovanja divljih životinja te mogućih zdravstvenih posljedica za ljude koji dolaze u kontakt s tretiranim kulturama.
Upravo zato presuda Općinskog suda u Bjelovaru, donesena protiv optuženika F.L. zbog nedozvoljene trgovine zabranjenim pesticidima, nadilazi okvir običnog kaznenog postupka. Riječ je o slučaju koji otvara ozbiljna pitanja o nadzoru tržišta pesticida, kontroli granica, ali i svijesti dijela poljoprivrednika koji su takva sredstva godinama kupovali i koristili.
Prema presudi, optuženik je proglašen krivim jer je od sredine 2019. do srpnja 2023. godine nabavljao i prodavao zabranjena sredstva za zaštitu bilja na području Križevaca, Koprivnice, Istre i Dalmacije.
Sud je utvrdio da je prodavao niz pesticida čija je uporaba u Hrvatskoj i Europskoj uniji zabranjena ili ukinuta zbog štetnih sastojaka. Među njima su bili "Macho 60 FS", "Cruiser 350 FS", "Mesurol 500 FS", "Actara", "Nurelle D", "Gaucho FS 600", "Laguna" te "Mitak-Amitraz", sredstva koja, prema presudi, nikada nisu bila registrirana za uporabu u Republici Hrvatskoj.
Prema sudskim navodima, pesticidi su prodavani u bocama bez oznaka, u ambalaži s ćiriličnim natpisima ili u improviziranim pakiranjima, a dio preparata stizao je iz Ukrajine i drugih zemalja izvan službenih distribucijskih kanala. Neki su kupci sredstva primali poštom ili dostavnim službama, dok su drugi preparate preuzimali osobno.
Sud je F. L. osudio na kaznu zatvora od osam mjeseci, no izrečena mu je uvjetna osuda s rokom kušnje od dvije godine. To znači da kazna neće biti izvršena ako u tom razdoblju ne počini novo kazneno djelo.
Osim kazne, sud je naredio oduzimanje velikih količina pesticida, kanistara, boca, opreme za pretakanje i pakiranje te drugih predmeta povezanih s ilegalnom trgovinom. Državi mora vratiti i 9185,42 eura, koliko je, prema presudi, stekao prodajom zabranjenih sredstava.
Posebno zabrinjava količina i raznovrsnost pronađenih preparata. Među oduzetim predmetima nalazili su se insekticidi, fungicidi i herbicidi kojima je istekao rok trajanja, proizvodi bez deklaracija, sredstva zabranjena u Europskoj uniji te kemikalije nepoznatog sastava pohranjene u improviziranim bocama i kanistrima.
Iako je riječ o pojedinačnoj presudi, slučaj ukazuje na širi problem ilegalnog tržišta pesticida u Hrvatskoj i regiji. Poljoprivrednici često posežu za zabranjenim sredstvima jer vjeruju da su "jača", učinkovitija ili jeftinija od legalnih preparata. Međutim, upravo takvi proizvodi predstavljaju najveći rizik za okoliš i zdravlje.
Sudska presuda ne sadrži obrazloženje jer su se stranke odrekle prava na žalbu. Time je javnost ostala uskraćena za detaljniji uvid u način nabave pesticida, moguće kanale distribucije i opseg ilegalne mreže nedozvoljenih zaštitnih sredstava u poljoprivredi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....