Europskog dabra na ovim prostorima nije se moglo vidjeti od kraja 19. stoljeća, da bi ga 1996. godine vratili na tlo Lijepe naše u okviru projekta „Dabar u Hrvatskoj“, a od tada, kao životinja koja nema prirodnog neprijatelja, raširio se vrtoglavom brzinom i počeo raditi probleme.
Stanovnici uz potok Koprivnica, koji teče kroz sam grad, već neko vrijeme negoduju zbog šteta koje im po vrtovima i dvorištima uzrokuje dabar. Njegova dužina može doseći do metra, težak je do 30 kilograma, a kad ga ugleda u vodi prolaznik često pomisli kako poveći pas traži zaštitu od sunca.
Kako je Hini objasnio Krešimir Krapinec, profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu koji se bavi gospodarenjem životinjskim vrstama, dabrovi su na nekoliko mjesta u Hrvatskoj pušteni u prirodu da bi se ob...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....