Gradovi poput Londona, Züricha i Münchena i dalje su među najskupljima u Europi, gdje samo jedan četvorni metar nekretnine može koštati više od 10.000 eura.
Diljem sjeverne Europe, mjesta poput Amsterdama, Osla i Kopenhagena također ostaju visoko na ljestvici, što odražava njihova snažna gospodarstva i visoke životne standarde.
Na samom vrhu nalazi se Monako, gdje prosječna cijena prelazi 50.000 eura po četvornome metru, što ga čini najskupljim tržištem nekretnina na svijetu. No kako se krećemo prema istoku, slika se bitno mijenja.
U gradovima poput Budimpešte, Beograda i Sofije cijene naglo padaju – često ispod 2500 eura po kvadratnom metru, što stvara velik kontrast u odnosu na zapadnoeuropske metropole s vrtoglavim cijenama. Još dalje prema jugoistoku, glavni gradovi poput Tirane, Prištine i Skoplja ostaju među najpovoljnijima u cijeloj regiji. Ova razlika nije samo pitanje cijena stanova – ona odražava mnogo dublje nejednakosti u prihodima, infrastrukturi i tržišnoj potražnji.
Dok se zapadna Europa suočava s visokim troškovima života, prenapučenim gradskim središtima i ograničenim prostorom za novogradnju, istočni dio kontinenta još uvijek nudi značajan potencijal za rast. U mnogim zemljama srednje i istočne Europe životni troškovi ostaju umjereni, a urbanizacija se tek ubrzava, što otvara mogućnost za ulaganja i razvoj novih stambenih zona. Razlike se vide i u dostupnosti kredita, visini plaća te migracijskim kretanjima.
Dok zapadni gradovi privlače visoko plaćene stručnjake i investitore, istočni gradovi sve češće postaju utočište za mlade obitelji i osobe koje žele kvalitetan život po pristupačnijoj cijeni. U nadolazećim godinama očekuje se da će se taj jaz donekle smanjivati, jer se gospodarstva istočne Europe jačaju, infrastruktura modernizira, a interes stranih investitora za ta tržišta raste.
Iako su države u susjedstvu Hrvatske dosta jeftinije u usporedbi sa zapadnim metropolama, naše cijene su zapadnjačke. O tome svjedoči i donja lista 50 najskupljih gradova za kupnju stana.
Evo popisa gradova s najskupljim PROSJEČNIM kvadratima, a sve po navodima pojedinih agencija i analitičara. Uključeni su podaci portala Global property guide, Numbeo, Statista... Još jednom napominjemo da je ovo prosjek, jer u Splitu, Dubrovniku i Zagrebu ima puno skupljih stanova.
Monako – 51.967 €
London – 18.000 €
Pariz – 15.500 €
Ženeva – 14.800 €
Zürich – 13.900 €
Münich – 10.900 €
Beč – 9530 €
Amsterdam – 9296 €
Oslo – 8783 €
Kopenhagen – 8350 €
Stockholm – 7816 €
Dublin – 7702 €
Berlin – 7419 €
Madrid – 7356 €
Luxembourg City – 7000 €
Milan – 5701 €
Dubrovnik – 5601 €
Bruxelles – 5589 €
Rim – 5434 €
Split – 5258 €
Frankfurt – 5317 €
Barcelona – 4971 €
Hamburg – 4610 €
Lisabon – 4500 €
Stuttgart – 4440 €
Prag – 3989 €
Tallinn – 3881 €
Porto – 3650 €
Nantes – 3700 €
Krakov – 3350 €
Wroclaw – 3330 €
Valencija – 3200 €
Tampere – 3250 €
Budimpešta – 3000 €
Atena – 2917 €
Antwerpen – 2880 €
Malmö – 2860 €
Zagreb – 2680 €
Graz – 2700 €
Bukurešt – 2437 €
Gent – 2610 €
Sevilla – 2580 €
Liège – 2500 €
Varšava – 3522 €
Bordeaux – 3490 €
Ljubljana – 3486 €
Beograd – 2350 €
Sofija – 2066 €
Turku – 2840 €
Vilnius – 2050 €
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....