Ovo je naš plan za katastrofe: superračunalo od 90 milijuna eura, helikopteri civilne zaštite i digitalna karta Hrvatske

Pripadnici civilne zaštite uskoro će se obučavati i na trima helikopterima koji će biti u njihovu vlasništvu, a koristit će se za spašavanje, medicinske evakuacije, prijevoz opreme i gašenje požara. Time Hrvatska prvi put dobiva vlastitu zračnu flotu za hitne situacije i postaje dijelom zajedničkog europskog sustava RescEU, piše večernji.hr.

Nakon potresa, poplava i razornih oluja koje su pokazale koliko je zemlja ranjiva, Hrvatska konačno gradi moderan sustav otpornosti kroz Akcijski plan upravljanja rizicima od katastrofa do 2027.. Riječ je o dokumentu “teškom” više od 400 milijuna eura ulaganja, kojim država planira izgraditi sigurniji, zeleniji i pametniji sustav zaštite.

Jedan od najvećih projekata odnosi se na Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ). Zavod će se preseliti u novu zgradu i dobiti superračunalo vrijedno gotovo 90 milijuna eura, sposobno za modeliranje klime, predviđanje ekstremnih pojava i rano upozoravanje na oluje, suše i toplinske valove. To postaje svojevrsni “klimatski mozak države”, presudan za spašavanje života i imovine.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije osniva nacionalni centar za prilagodbu klimatskim promjenama vrijedan gotovo 10 milijuna eura — prvi takav u Hrvatskoj. Bit će to stožer znanja o klimatskim rizicima, koji će objedinjavati podatke, izrađivati karte ranjivosti i savjetovati lokalne vlasti kako planirati razvoj u uvjetima sve promjenjivije klime.

U međuvremenu, Državna geodetska uprava pokreće projekt koji će doslovno “preslikati” Hrvatsku. Pomoću LIDAR tehnologije, avionima će se snimiti cijeli teritorij i stvoriti trodimenzionalna digitalna karta zemlje. Taj model pomoći će u prostornom planiranju, ali i u predviđanju poplava, klizišta i potresa — alat koji može doslovno odlučiti hoće li neki kvart završiti pod vodom ili ne.

Akcijski plan naglasak stavlja i na ljude, najvažniju kariku sustava. Hrvatski Crveni križ vodit će projekte edukacije i psihosocijalne podrške te osnovati centar za mentalnu pomoć pripadnicima žurnih službi, volonterima i građanima pogođenima katastrofama.

Posebnu pažnju dobile su i osobe s invaliditetom kroz projekt SEE ME 2, koji uvodi digitalnu platformu za njihovu dobrovoljnu registraciju, planove evakuacije i obuke za spasioce. Cilj je jasan – da u krizama svi budu viđeni i dobiju pomoć.

Nakon razarajućih oluja 2023. godine, važan dio plana čini i obnova šuma kroz projekt Rebioforests, koji provode Hrvatske šume sa srpskim partnerima. Sadit će se autohtone, otpornije vrste drveća, uspostavljati nadzorni sustavi i educirati šumari – jer zdrave šume znače manji rizik od poplava, erozije i požara.

Iz iskustava potresa razvijaju se i novi građevinski standardi. Građevinski fakultet i Hrvatski centar za potresno inženjerstvo rade na Memorijalno-edukacijskom centru “Potresi 2020.” te na modelima za pojačanje zgrada u blokovskoj gradnji. Po prvi put u Hrvatskoj izrađuje se jedinstvena metodologija procjene potresnog rizika, koja povezuje znanost, praksu i lokalne podatke – temelj za stvarnu pripremu, a ne samo reakciju kad je već kasno, piše večernji.hr.