Ako iz trgovine izlazite s jednom vrećicom koja košta 50 eura, ako ručak košta najmanje 15, a kilogram mahuna 7 eura. ako vam je račun za plin 50 eura, a nove zimske gume 300. Ako ste za svoje dijete za početak nastave izdvojili minimalno 100, i ako se na svadbu više ne može s manje od 200 u kuverti: recite kolika bi trebala biti mjesečna plaća da bi ljudi u Hrvatskoj mogli normalno živjeti? Zemlji francuskih cijena i rumunjskih plaća, trebaju makar španjolske plaće. Dakle, plaća bi trebala biti 2000 eura. Misle tako i sindikalisti i ekonomski stručnjaci, piše net.hr.
‘Prosječna je plaća 1440 eura, ali to nije dovoljno‘, rečeno je u prilogu RTL-a, a anketirani prolaznici se slažu: ‘To bi trebalo minimalno barem dvije tisuće s obzirom na porast cijena od dućana, nekretnina i ostaloga‘, ‘Muž, žena i dvoje djece... ajmo reći jedno pet tisuća eura‘, ‘Minimalno dvije tisuće, minimalno!‘
Dakle Hrvatska bi trebala imati španjolske plaće, s time da su cijene hrane u Španjolskoj niže nego u Hrvatskoj: Španjolci kilogram riže plaćaju 1.40 eura, a Hrvati 2.70 eura, kilogram piletine im je 7.30 eura, a nama 8.50, domaće pivo u kafiću plaćaju 3 eura, dok mi 3.50 eura. Upravo zato sindikati su izračunali kolika bi trebala biti prosječna plaća da osigura dostojanstven život.
Glavni tajnik Novog sindikata Tomislav Kiš: "Ona bi trebala iznositi 2025 eura u netto iznosu." Na upit o tome što je to dostojanstvena plaća, odgovorio je: "To je nešto što crpimo iz Ustava RH, mislim da je to članak 56, koji doslovce kaže da bi svaki radnik sa svojom plaćom morao moći sebi i svojoj obitelji osigurati dostojanstven život."
I Facebook anketa RTL-a - Koliko je potrebno za pristojan život i biti sit? - pokazuje da je minimalno 2 tisuće eura netto granica: ‘Onaj iznos za koji su si političari povećali plaće‘, ‘1800 ako si u zajednici i dijelite troškove...‘, ‘Minimum dvije tisuće ako si podstanar‘. Hrvati najviše izdvajaju za hranu, kaže se dalje u prilogu RTL-a, cijene špeceraja su iste pa čak i više nego u EU, što stvara veliku rupu, odnosno Marijansku brazdu u kućnom budžetu. Iako nam plaće rastu, to uglavnom ne osjećamo po debljini novčanika, jer nam gotovo sve pojede inflacija. Ali jesti se mora, pa tako mi pojedemo trećinu budžeta, više od prosjeka EU. ‘Po našoj potrošnji i našem dohotku, hrana i piće idu na 30 do 32 posto, a u EU i razvijenim zemljama hrana je oko 10 posto, kaže ekonomist Ljubo Jurčić.
Da se razumijemo, nemamo veći apetit, niti jedemo više od ostalih Europljana, već nam je hrana preskupa. Karlo iz Zagreba kaže. ‘S obzirom da se bavim turizmom i putujem po svijetu puno, mi smo što se tiče hrane jedni od skupljih, ne samo u EU... Upravo sam se vratio iz Japana, i čak i tamo su u dućanima neki prehrambeni artikli jeftiniji nego kod nas.‘
A zašto je i hrana u Njemačkoj jeftinija nego u nas? Jer oni ono što jedu uglavnom sami proizvode, dok mi većinu uvozimo. Kada se tome zbroji da mi, općenito, vrlo malo toga proizvodimo, onda rezultat ne može biti drukčiji. Generalno, bavimo se samo turizmom, a industrije gotovo da i nemamo. Produktivnost nam je vrlo slaba.
"Kad usporedimo članice EU-a, Hrvatska je tu negdje, četvrta ili peta od dna, godišnje naš radnik u proizvodnji proizvede vrijednosti oko 24 tisuće eura, Slovenac proizvede oko 35 tisuća eura, a prosječan Europljanin, uključujući i nas, 50 tisuća eura", kaže Ljubo Jurčić.
I tako dolazimo do tužne istine: Koliko god sanjali plaću od 2000 eura i bolji život, do toga možemo samo na jedan način - proizvodnjom, industrijom i novim tehnologijama, razvojem IT sektora. Svaki prečac i pumpanje plaća bez pokrića znači samo jedno: novu inflaciju i tako u krug, zaključuje se u prilogu RTL-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....