Više od deset godina nakon pokretanja istrage, na zagrebačkom Županijskom sudu objavljena je druga nepravomoćna presuda bivšem HDZ-ovom ministru mora, prometa i infrastrukture Božidaru Kalmeti u aferi HAC-Remorker.
Presuda glasi: Božidar Kalmeta i Damir Kezele su krivi - javlja Jutarnji list.
Kalmeta je osuđen na dvije godine i šest mjeseci zatvora, djelomično uvjetno – deset mjeseci mora izvršiti, a ostatak na rok kušnje od četiri godine. U roku od tri mjeseca mora popraviti štetu ministarstvu u iznosu od 81.000 eura.
Sud može opozvati djelomično uvjetnu kaznu ako u roku od tri mjeseca ne plati cijeli ili djelomičan iznos.
Kezele je osuđen na dvije godine zatvora. To je djelomično uvjetna osuda: šest mjeseci mora izvršiti, a ostatak na rok kušnje od četiri godine.
Kalmeta i Kezele moraju platiti trošak sudskog postupka u iznosu od 5.000 eura.
Kalmeta, Zdravko Livaković, Milivoj Mikulić i Stjepko Boban oslobođeni su optužbi po drugoj točki optužnice.
Kalmeta je odgovoran jer je kao ministar zlorabio svoju funkciju tijekom izrade filma "Prometna renesansa Hrvatske" koji je poslužio za promidžbu HDZ-a tijekom izbora, zbog čega državi mora vratiti 81 tisuću eura. Optužbe protiv Kalmete za izvlačenje novca iz afere HAC-Remorker su odbačene. Naime, prema obrazloženju presude prizlazi da se nije moglo utvrditi da je novac ikada došao do njega i da je omogućio da se novac izvlači iz cestarskih tvrtki.
Za izvlačenje novca je osuđen Damir Kazele, nekadašnji šef u Viaduktu, koji je izvodio radove na spojnoj cesti prema luci Gaženica, danas poznatoj kao Kalmetina.
Sud je utvrdio da je Kezele sudjelovao u dogovoru u kojem je Josip Sapunar pronašao Igora Premilovca koji je za postotak izvlačio novac preko konzultantskih usluga. Pa je od 2005. do 2008. Viaduktu uspostavljao lažne račune, te je oko 2.5 milijuna eura podigao. Sebi je zadržao dio, a ostalo je predao Sapunaru, a ovaj dalje prenio Ivanu Berketu. Kezele je osuđen jer je potpisao lažne fakture na osnovu kojih je Viadukt neosnovnano isplatio 1,4 milijuna eura.
Kalmeta je prvi put kao osumnjičenik ispitan još 2015. godine, a prva optužnica protiv njega i ostalih okrivljenika podignuta je 2016. Tijekom dva sudska postupka USKOK je optužnicu mijenjao čak pet puta, pri čemu su se mijenjali i činjenični opisi te iznosi za koje je tužiteljstvo tvrdilo da su nezakonito izvučeni ili pribavljeni.
U predmetu su, uz Kalmetu, optuženi i bivši državni tajnik Zdravko Livaković, Milivoj Mikulić, Stjepko Boban, Damir Kezele i Sandro Vukelić. Ranije su u postupku bili obuhvaćeni i Josip Sapunar te Ivan Berket, no oni su priznali krivnju i nagodili se s USKOK-om.
Prvom optužnicom Kalmetu se teretilo da je bio na čelu organizirane kriminalne skupine koja je preko Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta izvlačila novac iz državnih tvrtki. USKOK je tvrdio da je dio tako izvučenog novca završio i kod Kalmete, odnosno da je imao nepripadnu imovinsku korist veću od 500 tisuća eura, uključujući i dio od oko deset milijuna kuna koji je, prema tvrdnjama tužiteljstva, iz HAC-a izvučen preko tvrtke Remorker.
Posljednjom, petom verzijom optužnice USKOK je znatno izmijenio terete protiv bivšeg ministra. Više ga nije teretio da je dio novca izvučenog iz HAC-a završio kod njega, već da je kao ministar zlouporabio položaj i omogućio Zdravku Livakoviću da stekne korist od oko deset milijuna kuna. Kalmetu se sada tereti da je protupravnu korist od 222.222 eura ostvario isključivo kroz projekt Luke Gaženica. Za isti iznos terete se i Livaković te Sandro Vukelić.
Kalmeta je ostao optužen i u dijelu koji se odnosi na film “Prometna renesansa Hrvatske”. USKOK tvrdi da je 2007. i 2008. za Ministarstvo mora, prometa, turizma i razvitka od Fimi medije naručena izrada promotivnog filma za potrebe političke promidžbe HDZ-a, iako financiranje političke promidžbe iz državnog proračuna nije bilo dopušteno. Time je, prema optužnici, državni proračun oštećen za 81.247 eura.
Svi optuženici tijekom oba suđenja negirali su krivnju. Kalmeta je od prvog ispitivanja tvrdio da optužbe nemaju nikakve veze s njim te da ga ne tereti nijedan svjedok ni financijski vještak. Njegova obrana tijekom završnih govora isticala je kako je USKOK pet puta mijenjao optužnicu, tvrdeći da to pokazuje da tužiteljstvo nema čvrste dokaze.
Livaković je odbacio tvrdnje ključnog svjedoka Josipa Sapunara te ustvrdio da od njega nikada nije primio mito. Obrane ostalih optuženika također su tvrdile da USKOK nije dokazao postojanje organizirane kriminalne skupine niti povezanost Kalmete s izvlačenjem novca.
Prva nepravomoćna presuda donesena je u rujnu 2019. godine. Tom presudom Kalmeta i ostali bili su oslobođeni optužbi za udruživanje u zločinačku organizaciju jer je sud zaključio da USKOK nije dokazao tvrdnje da je Kalmeta bio na čelu skupine koja je izvlačila novac iz HAC-a i Hrvatskih cesta. Sud je tada utvrdio da je novac iz cestarskih tvrtki doista izvlačen, no trag novca završavao je kod Josipa Sapunara.
Istom presudom Milivoj Mikulić, Stjepko Boban i Damir Kezele bili su proglašeni krivima za izvlačenje novca iz Viadukta. Mikulić je bio osuđen na tri godine zatvora, Boban na dvije godine, a Kezele na jedinstvenu kaznu od tri i pol godine zatvora. Mikulić i Boban bili su osuđeni i zbog toga što je Viadukt preko jednog trgovačkog društva Bobanu sagradio kuću koja mu je kasnije oduzeta. Trojici osuđenih bila je oduzeta i nepripadna imovinska korist od oko tri milijuna kuna.
Vrhovni sud je 2022. ukinuo i osuđujući dio presude protiv Mikulića, Bobana i Kezelea, kao i oslobađajući dio koji se odnosio na Kalmetu. Time je naloženo novo suđenje.
Vrhovni sud smatrao je da je potrebno ponovno ispitati dio optužnice vezan uz film “Prometna renesansa Hrvatske”, odnosno utvrditi je li za njegovu izradu korišten javni novac i je li film bio namijenjen političkoj promidžbi HDZ-a. Ponovljeno suđenje počelo je 2023. godine - piše Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....