Nitko ne može ući u trgovinu, uzeti što mu treba i proći pokraj blagajnice a da ne plati. To se zove krađa. Ma koliko te police izgledale dostupne i privlačne, postoje pravila po kojima bilo koja hrana, roba ili usluga može promijeniti vlasnika. To je nešto na što smo se svi već od pamtivijeka navikli.
Novinarstvo je takvim krađama danas posebno izloženo. Članak objavljen na internetu lako se preuzima i objavljuje, kopira i pretvara u sadržaj na nekom drugom mediju ili platformi.
Za njegov nastanak često trebaju dani predanog rada novinara i njegove redakcije. Za kopiranje tog istog članka potrebno je tek nekoliko minuta.
Novinarka i urednica na N1 televiziji Nataša Božić Šarić na jednom zvučnom primjeru opisuje kako to obično u praksi izgleda. U veljači 2024. godine ova vrhunska autorica s trideset godina profesionalnog iskustva u pisanom, televizijskom i online novinarstvu radila je intervju s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem.
Bilo je to doba kada je bombarder s Pantovčaka ratovao protiv izbora Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika otvoreno ga nazivajući probisvijetom. I javno prozivajući HDZ zbog takvog odabira. U jednom trenutku Nataša Božić Šarić ga je pitala namjerava li se kandidirati protiv Andreja Plenkovića na parlamentarnim izborima.
– U tom trenutku pitanje je zvučalo toliko suludo da me i sam Milanović pitao kako to mislim i kako bi se on uopće mogao kandidirati – kaže nam nositeljica laskave titule Novinarke godine u izboru Hrvatskog novinarskog društva. Prije intervjua i sama je dugo vagala i premišljala treba li to pitanje postaviti ili ne. To je bila tema o kojoj u to doba nitko nije pričao, ni u medijima ni u politici.
– Odlučila sam ga ipak to pitati, jer je zapravo bilo logično. Milanović se postavljao kao glavni rival Plenkoviću, a hoće li se okušati u bitci bilo je zapravo ključno pitanje. Mjesec i pol dana kasnije, kad je Milanović objavio kandidaturu, svi su se sjetili tog intervjua, citiran je naširoko i nadugačko, no rijetki su naveli da se izjava dogodila na N1, a gotovo nitko osim novinara na N1 nije navodio da je to bilo pitanje Nataša Božić Šarić. I da Milanovićev odgovor nije pao s neba nego je uslijedio nakon novinarske provokacije – podsjeća Nataša Božić Šarić.
Nakon toliko vremena provedenog u novinarstvu u prvim redovima to joj, kaže, nije bilo žao zbog nekakve vlastite promocije, nego zbog toga što se na taj način izravno omalovažava novinarski rad i struka.
– Često na portalima vidim prenesene "intervjue" u kojima se odgovori sugovornika prenose detaljno, a novinarska pitanja se ili izbacuju ili objavljuju skraćeno do neprepoznatljivosti, pa novinar ispadne kao neko tehničko pomagalo za prenošenje misli sugovornika. Loše, šteta – zaključuje Nataša Božić Šarić.
Ovakve su situacije potaknule ključne organizacije hrvatske medijske industrije – Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača, Udrugu nakladnika informativnih publikacija, HUP – Udrugu novinskih izdavača te i Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava da ovih dana potpišu Smjernice o prenošenju medijskog sadržaja.
Riječ je o dokumentu koji uređuje međusobno preuzimanje i dijeljenje sadržaja između nakladnika. A u kojem se prvi put govori i o navođenju imena i prezimena autora pri prenošenju. Smjernice postavljaju temelj za fer korištenje medijskog sadržaja i zabranjuju svako prenošenje koje čitatelju oduzima razlog da posjeti primarni izvor, uključujući prepričavanje cijelog članka ili preuzimanje svih ključnih informacija bez dodane vrijednosti.
Hrvatska medijska industrija uspostavlja zajednička pravila za prenošenje digitalnog sadržaja
Prijavite projekt kojim ćete sudjelovati u poticanju novinarskih autorskih prava u Hrvatskoj!
– Takva praksa ne šteti samo nakladnicima, već postupno iscrpljuje novinarske redakcije, obeshrabruje kvalitetan rad, uzrokuje mjerljivu ekonomsku štetu te dugoročno narušava kvalitetu cjelokupnog medijskog ekosustava – istaknuli su prilikom potpisivanja u HUDI-ju.
Nagrađivani novinar 24sata Ivan Pandžić pozdravlja ovakav korak.
– Danas često vijest ili priča koju ne prenesu i drugi mediji ostaje manje vidljiva jer koliko god važna i razotkrivajuća bila, u vremenu brze smjene vijesti, ona se izgubi u masi tekstova koji se svaki dan objave. S druge strane, danas možete živjeti i na račun drugih, samo prenoseći tuđe vijesti, u biti, živeći od krađe jer prepričate i ono za što je netko uložio puno truda i vremena. Smjernice rade zdravi balans između te dvije krajnosti i to je njihova najveća vrijednost – ocjenjuje Pandžić.
Izuzetno je važan, smatra on, i dogovor o potpisivanju autora.
– U današnjem svijetu dezinformacija i raznih "narodnih reportera" ključna je vjerodostojnost. Mi novinari se ne skrivamo iza raznih pseudonima i lažnih profila, odgovaramo za sve što objavimo materijalno i kazneno. I zato je naš obraz naše ime, a naše ime je naš obraz.
Nadam se zato da će smjernice biti poštovane. Sankcija nema, ovdje se radi na zdravorazumskoj, dobrovoljnoj i fer medijskoj samoregulaciji. Mi živimo od naših čitatelja, a vjerujem da će i oni primijetiti tko se ne pridržava potpisanog i zdravog razuma – zaključuje Pandžić.
Predsjednik Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava i novinar Jutarnjeg lista Goran Penić veliki je zagovornik potpisivanja autora pri prenošenju novinarskih autorskih djela.
– Pravo na potpis jamči priznanje autorstva, pravnu zaštitu i ostvarivanje autorskih naknada. Smjernice je HUDI izdao prije dvije godine, ali one nisu navodile da se pri prenošenju medijskog sadržaja uz nakladnika navodi i ime i prezime autora. Zato je DZNAP pokrenuo inicijativu prema HUDI-ju da se ta odredba doda u smjernice – ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Penić.
HUDI je prihvatio prijedlog DZNAP-a, a osvježeni dokument odlučile su potpisati i druge najvažnije medijske udruge.
– Tako je nastao ovaj samoregulacijski akt koji predstavlja važan doprinos zaštiti autorskih prava novinara prilikom prenošenja medijskog sadržaja, za što se DZNAP zalaže godinama.
Posebno je to važno u vrijeme kada se zaštićeni autorski sadržaj bez dopuštenja i bez naknade masovno koristi za obučavanje modela umjetne inteligencije opće namjene. Potpisi predstavnika najvažnijih medijskih udruga u Hrvatskoj na dokumentu jamstvo su uspostave jasnih pravila na tržištu kojima se vrednuje novinarski rad, uspostavlja pravna i etička praksa te se doprinosi većem povjerenju u medije – naglašava Penić.
Zašto je to važno?
Aktualni Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima definira da kad netko koristi tuđa novinarska autorska djela za izradu svojih javnih objava, dužan je navesti izvore. Točnije, da označi naziv nakladnika čiji sadržaj koristi te ime i prezime novinara koji je potpisan, ali samo ako je to u skladu s uobičajenom praksom u medijskom izvješćivanju.
– A kod nas takva praksa, nažalost, dosad nije postojala. S druge strane, aktualni Zakon o medijima navodi da se pri prenošenju tuđeg novinarskog sadržaja mora istaknuti samo ime nakladnika, ne i autora. Zato su ove smjernice bitan iskorak u priznavanju autorstva novinara, a idući je korak jasnije zakonsko uređenje potpisivanja autora, za što će se DZNAP zalagati unutar Radne skupine za izradu novog Zakona o medijima – zaključuje Penić.
Početkom godine DZNAP je objavio rad novinarke i urednice u Slobodnoj Dalmaciji Anite Matić "Prenošenje tekstova na portalu bez navođenja autora". U njemu je analizirala stanje na tržištu prije usvajanja smjernica i utvrdila da je problem nepriznavanja autorskog rada novinara u hrvatskom medijskom prostoru ozbiljan i sustavan.
– U cijelom procesu prikupljana informacija o ovoj problematici svi sugovornici, a bilo ih je poprilično, počevši od novinara, odvjetnika, profesora... bili su apsolutno složni u tome da autori tekstova moraju biti navedeni kada se prenosi njihov tekst, tu uopće nije bilo nikakvog spora – ističe Anita Matić. Stručnjaci za autorsko pravo s kojima je razgovarala redom su isticali da nepotpisivanje autora kod prenesenog teksta definitivno nije stvar samo moralne satisfakcije, nego i povreda prava paterniteta za koju se može i kazneno odgovarati.
– Kako i sama radim urednički posao, iz osobnog iskustva mogu reći da je navika zeznuta stvar. Treba vremena da se neke stvari promijene. Tako i ne mislim da će se to, unatoč tome što su zapravo svi složni u tome da uskladimo novu, jedinstvenu praksu po kojoj će i novinari biti tretirani kao i fotoreporteri u prenošenju njihovih autorskih djela, dogoditi preko noći. No, treba početi, a nadam se da ćemo za koji mjesec, što bi se reklo, uhvatiti ruku – zaključuje Anita Matić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....