Razne AI modele smo upitali nekoliko pitanja. Uputili smo ih da samo koriste relevantne strane izvore za generiranje odgovora.
Evo što umjetna inteligencija kaže na pitanja koja često muče ljude u regiji.
1. Je li Dubrovnik ikada bio srpski grad, a kako to ponekad tvrde srpski mediji i ‘znanstvenici‘?
► Prema relevantnim stranim i povijesnim izvorima, Dubrovnik nikada nije bio srpski grad. Dubrovnik je kroz povijest bio samostalna i neovisna Dubrovačka Republika (1358.–1808.), poznata po svojoj autonomiji, diplomatskoj vještini i neutralnosti. Grad je nastao na području gdje su se kroz stoljeća izmjenjivala razna plemena i zajednice, ali nikada nije bio pod dugotrajnom ili trajnom srpskom vlašću. Tijekom srednjeg vijeka, srpski vladari su više puta pokušavali osvojiti Dubrovnik, ali su ti pokušaji završavali neuspješno, a grad je uvijek zadržavao svoju samostalnost i neovisnost.
U 19. stoljeću pojavio se tzv. dubrovački srbokatolički pokret, kada je mali broj katolika u Dubrovniku iz političkih razloga prihvatio srpski nacionalni identitet, ali taj pokret nije zaživio i nije imao trajniji utjecaj na identitet grada. Povijesno, većina stanovništva Dubrovnika bila je hrvatskog identiteta, a grad je bio središte hrvatske kulture i književnosti.
Srpske tvrdnje o "srpstvu" Dubrovnika temelje se uglavnom na povremenim političkim i propagandnim pokušajima, posebice u 19. i 20. stoljeću, ali ne na stvarnim povijesnim činjenicama. Povijesni izvori i međunarodna znanstvena literatura jasno navode da Dubrovnik nikada nije bio srpski grad, već je bio samostalna republika s pretežno hrvatskim stanovništvom i identitetom.
2. Je li Nikola Tesla bio Hrvat ili Srbin?
► Nikola Tesla je prema svim relevantnim stranim izvorima bio etnički Srbin, rođen u selu Smiljan, koje se tada nalazilo u sastavu Austrijskog Carstva, a danas je u Hrvatskoj. Njegov otac bio je pravoslavni svećenik, a i majka je potjecala iz obitelji pravoslavnih svećenika. Tesla je kasnije postao američki državljanin i najveći dio života proveo je u Sjedinjenim Državama.
Većina međunarodnih izvora Teslu opisuje kao "srpsko-američkog" ili "američkog izumitelja srpskog podrijetla", dok se ujedno ističe da je rođen na teritoriju današnje Hrvatske. Povijesne činjenice potvrđuju da je Tesla bio ponosan na svoje srpsko podrijetlo i pravoslavnu vjeru, ali je isticao i vezu s hrvatskom domovinom, odnosno krajem u kojem je rođen i odrastao.
Dakle, Tesla je bio etnički Srbin rođen u Hrvatskoj, a kasnije američki državljanin.
3. Tko je započeo rat u bivšoj Jugoslaviji?
► Rat u bivšoj Jugoslaviji započeo je kao posljedica raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a njegovi uzroci i odgovornost za izbijanje sukoba predmet su brojnih analiza međunarodnih povjesničara i institucija.
Prema stranim izvorima, rat je izbio nakon što su republike Slovenija i Hrvatska 25. lipnja 1991. proglasile neovisnost. Ubrzo nakon toga, Jugoslavenska narodna armija (JNA), pod sve većim utjecajem srpskog vodstva i Slobodana Miloševića, intervenirala je vojno u pokušaju očuvanja Jugoslavije, ali i s ciljem stvaranja tzv. "Velike Srbije" na teritorijima Hrvatske i Bosne i Hercegovine gdje su živjeli Srbi.
Srpsko vodstvo je, prema izvještajima međunarodnih organizacija i sudova, koristilo JNA za napade na odmetnute republike, osobito Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, pod izlikom zaštite srpskog stanovništva.
Sukobi su eskalirali u Bosni i Hercegovini 1992. godine, gdje su bosanski Srbi, uz podršku Miloševićeve Srbije i JNA, započeli kampanju etničkog čišćenja protiv nesrpskog stanovništva, što je međunarodna zajednica kasnije okarakterizirala kao zločine protiv čovječnosti, a u slučaju Srebrenice i kao genocid.
Međunarodni sudovi, poput Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ), zaključili su da su politički ciljevi srpskih vlasti bili stvaranje novih teritorija za Srbe u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te njihovo pripajanje Srbiji i Crnoj Gori. Iako su i druge strane (hrvatske i bošnjačke snage) počinile ratne zločine, međunarodni sudovi su utvrdili da je srpsko političko i vojno vodstvo bilo inicijator najšireg i najorganiziranijeg nasilja tijekom početka i tijeka ratova.
Ukratko, prema stranim izvorima i međunarodnim sudovima, rat u bivšoj Jugoslaviji započeo je nakon što su republike pokušale ostvariti neovisnost, a srpsko vodstvo, koristeći JNA, vojno odgovorilo s ciljem očuvanja Jugoslavije pod srpskom dominacijom i stvaranja "Velike Srbije".
4. Je li Slobodan Milošević ratni zločinac, iako ga Haaški sud nije uspio osuditi jer je umro prije presude?
► Slobodan Milošević je bio optužen za najteže ratne zločine, uključujući zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i genocid, pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) zbog svoje uloge u ratovima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te na Kosovu. Optužnice su ga teretile za organiziranje i provođenje udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio nasilno protjerivanje i uništavanje nesrpskog stanovništva na velikim dijelovima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, uključujući masovna ubojstva, deportacije, mučenja i uništavanje imovine.
Iako je Milošević umro 2006. godine prije završetka suđenja i time nije formalno osuđen, kasnije presude Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (nasljednika ICTY-ja) u predmetima protiv drugih visokih dužnosnika (npr. Jovica Stanišić i Franko Simatović) utvrdile su da je Slobodan Milošević bio član udruženog zločinačkog pothvata s ciljem počinjenja progona, ubojstava, deportacija i drugih nehumanih djela protiv nesrpskog stanovništva. U tim presudama, izvan razumne sumnje je dokazano da je Milošević bio jedan od ključnih sudionika tog zločinačkog plana.
Strani izvori i međunarodna pravosudna tijela, dakle, smatraju Slobodana Miloševića zločincem zbog njegove ključne uloge u organiziranju i provođenju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti na području bivše Jugoslavije.
5. Tko je kriv što se Kosovo odvojilo od Srbije?
► Prema relevantnim stranim izvorima, uzroci odvajanja Kosova od Srbije su višestruki i složeni, a odgovornost se u međunarodnim analizama najčešće pripisuje kombinaciji politike srpskih vlasti prema Albancima na Kosovu, povijesnih etničkih napetosti, međunarodne intervencije i neuspjeha pregovora.
Ključni moment bio je ukidanje autonomije Kosova 1989. godine od strane tadašnjeg srpskog predsjednika Slobodana Miloševića, što je dovelo do snažnog nezadovoljstva među albanskim stanovništvom i rasta separatističkih težnji. Tijekom 1990-ih, situacija je eskalirala u oružani sukob između srpskih snaga i Oslobodilačke vojske Kosova (KLA ili OVK), praćen teškim kršenjima ljudskih prava i masovnim protjerivanjima Albanaca, što je kulminiralo NATO intervencijom 1999. godine.
Nakon rata, Kosovo je stavljeno pod upravu Ujedinjenih naroda (UNMIK), a Srbija je izgubila efektivnu kontrolu nad pokrajinom. Neuspjeh pregovora o budućem statusu, uključujući odbijanje Ahtisaarijevog plana od strane Srbije i blokadu u Vijeću sigurnosti UN-a od strane Rusije, doveo je do jednostrane deklaracije neovisnosti Kosova 2008. godine.
Većina zapadnih analitičara i međunarodnih institucija smatra da je politika srpskih vlasti prema Albancima na Kosovu, osobito represija i ukidanje autonomije, bila glavni uzrok odvajanja Kosova. S druge strane, srpska strana i njihovi saveznici ističu ulogu separatističkih aktivnosti Albanaca i međunarodnog priznanja neovisnosti kao ključne faktore.
Nijedan izvor ne navodi isključivu krivicu samo jedne strane, ali većina međunarodnih analiza ističe politiku srpskih vlasti kao ključni uzrok koji je doveo do procesa odvajanja i konačne neovisnosti Kosova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....