Plaće nam blago rastu, ali većina je i dalje ispod prosjeka: evo kako stojimo u usporedbi s osam sličnih članica EU-a

Državni zavod za statistiku objavio je nove podatke o plaćama za veljaču, koji pokazuju blagi rast u odnosu na početak godine. Prosječna neto plaća iznosila je 1.527 eura, što je povećanje od 16 eura u odnosu na siječanj.

Istodobno, prosječna bruto plaća dosegnula je 2.139 eura, odnosno 25 eura više nego mjesec ranije. No, medijalna neto plaća – koja bolje odražava stvarnu raspodjelu primanja – pala je na 1.282 eura, što je 22 eura manje nego u siječnju. Podaci i dalje ukazuju na neujednačenu raspodjelu, pri čemu većina zaposlenih prima manje od prosjeka, donosi N1.

U javnosti se sve češće otvara pitanje kolika bi plaća trebala biti dovoljna za pristojan život. To je tema koja ima i ustavno uporište, a dodatno je istaknuta na nedavnom prosvjedu sindikata u Zagrebu. Sindikalni predstavnici tada su zatražili povećanje minimalne neto plaće na 1.100 eura, dok su procijenili da bi za dostojanstven život bilo potrebno oko 2.200 eura.

Eurostat

Usporedba Hrvatske s osam sličnih članica Europske unije pokazuje da višu prosječnu neto plaću imaju tek Slovenija i Estonija. S druge strane, inflacija u Hrvatskoj među najvišima je u eurozoni i iznosi 4,8 posto, dok Rumunjska prednjači na razini cijele EU s čak 9 posto.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u ožujku je bila 4,3 posto, a nižu nezaposlenost bilježe Bugarska, Slovačka i Slovenija. Kada je riječ o gospodarskom rastu, procjene za Hrvatsku kreću se između 2,6 i 2,9 posto, što je više nego u većini usporedivih zemalja.

Ipak, sama visina plaće ne daje potpunu sliku bez uvida u kupovnu moć. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je prošle godine bila na 78 posto prosjeka Europske unije po standardu kupovne moći. Time se nalazi u sredini promatrane skupine zemalja – iza Litve i Estonije, ali ispred Mađarske, Slovačke, Latvije i Bugarske.

Zaključno, iako plaće u Hrvatskoj rastu, razlike među primanjima i dalje su izražene, a stvarni životni standard uvelike ovisi o cijenama i ukupnoj kupovnoj moći građana.