Poruke koje su europski pučani ove subote poslali iz zagrebačkog hotela "Westin" načelno imaju osnove umiriti, barem privremeno, sve one koji već mjesecima ukazuju na manjak ozbiljnosti i čvrstoće Europske unije u globalnim previranjima današnjice.
Manfred Weber, nesuđeni predsjednik Europske komisije koji je debakl modela Spitzenkandidata 2019. amortizirao preuzevši kormilo nad najvećom političkom grupacijom u EU, kojoj ideološki pripada i hrvatski HDZ, iz Zagreba je poručio da aktivno rade na boljoj provedbi Lisabonskog ugovora, svojevrsnog Ustava Europske unije, s ciljem da unaprijede svoju poziciju u međunarodnom poretku koji nastaje, piše Jutarnji list.
"Točka 7. članka 42. Lisabonskog ugovora temeljitije definira klauzulu o uzajamnoj obrani kojom se definira solidarnost država članica Unije u slučaju agresije stranog aktera čak i u usporedbi s člankom 5. NATO-a, no, unatoč tome, u njoj nije dovoljno jasno definiran hodogram postupanja u tom scenariju, i to se mora hitno riješiti", ukazao je Weber među prvim točkama govora na konferenciji za novinare nakon dvodnevnog "retreata" u Zagrebu, zahvalivši pritom domaćinu, premijeru RH Andreju Plenkoviću, što je na obljetnicu pola stoljeća postojanja najmoćnije europske grupacije otvorio vrata boljem funkcioniranju EU.
Na izazov se osvrnuo i sam premijer Plenković, priznavši kako se postavljaju ključna pitanja o učinkovitijem funkcioniranju Europske unije.
Govoreći o procesu odlučivanja u EU, premijer je istaknuo da bi bilo dobro da se odluke što više donose kao stav 27 država članica, a ako to nije 27, da onda bar bude 26, ne puno ispod toga.
Naime, iako niti jednim jedinim slovom nije eksplicitno spomenuo zemlju za koju smatra da bi trebala imati prioritet isključenja iz odlučivačkog procesa Unije, njegovu izjavu treba sagledati u kontekstu sve evidentnijeg zamora europskih dužnosnika očitom sabotažom mađarskog premijera Viktora Orbána pri baš svakom pokušaju uspostave konsenzusa na razini EU.
Na umu treba imati i činjenicu da Fidesz, Orbánova stranka, nije prisustvovao ni prošlom zagrebačkom kongresu Europske pučke stranke – onom koji se održao u studenome 2019., netom prije nego što je Hrvatska, kao najmlađa članica Unije, prvi put preuzela predsjedanje – i to unatoč tome što je tada, iako suspendiran, formalno još pripadao EPP-u.
Tješi i saznanje da se europski lideri ovaj put nisu toliko fokusirali na sam aspekt obrane, jer se o njoj ipak izdašno govorilo na svim recentnim susretima EU-a i NATO-a, nego su fokus odlučili posvetiti upravo unaprjeđenju odlučivačkih procedura koje već postoje, ali se ne koriste učinkovito.
Europska pučka stranka (EPP) politička je grupacija desnog centra koja trenutačno na razini EU-a broji čak 13 od ukupno 27 državnika i istodobno drži kontrolu nad čak tri od ukupno pet fotelja institucija Unije. U tom kontekstu činjenica da su dužnosnici koji u svojim rukama kumulativno drže većinu poluga vlasti u EU osvijestili dosadašnju inertnost i tromost najvećeg trgovinskog bloka na svijetu, koji ima gotovo 450 milijuna stanovnika, sama po sebi daje nadu da će se stvari morati promijeniti. A to je dobro.
Osim aspekta koji se odnosio na ulogu Europske unije u novom svjetskom poretku, Weber i Plenković istaknuli su i fokus na demografske promjene od kojih je u Europi nemoguće okrenuti glavu.
"Bez demografske revitalizacije nema konkurentnosti, a bez održivog stanovanja mlade obitelji nemaju budućnost", poručio je hrvatski premijer iz "Westina", istaknuvši pritom i važnost energetske neovisnosti Starog kontinenta, koja se također proteklih mjeseci ispostavila strateški važnom karikom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....