Plenković: ‘Neće biti nestašica! Gorivo? Ne treba čekati u redovima, nemojmo paničariti‘

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u emisiji "A sada, Vlada" govorio je o aktualnim globalnim i domaćim izazovima, među kojima su poremećaji na tržištu energenata, oprez zbog mogućih sigurnosnih prijetnji te potencijalni migrantski val.

- Što se tiče situacije nakon početka rata na Bliskom istoku, izraelsko-američkih napada na Iran te uzvratnih udara na američke baze u Zaljevu, došlo je do rasta cijena nafte. Nafta je prije te subote bila oko 70 dolara po barelu i nakon toga smo vidjeli strelovit rast na globalnim tržištima. Ona je jutros oko 100 dolara, a bila je i 20-ak dolara više. To uzrokuje trenutni rast cijena derivata, rekao je.

Naglasio je kako je Vlada u proteklom desetljeću stekla iskustvo u upravljanju krizama te da je paket mjera rezultat takvog pristupa, piše HRT. 

- Zato smo donijeli 10. paket mjera vrijedan 450 milijuna eura. Usmjeren je na amortizaciju i smanjenje cijena goriva i ukapljenog naftnog plina. Pritom smo dodali paket koji je usmjeren na one na koje ova kriza najviše utječe, poručio je.

Dio mjera odnosi se i na potporu gospodarstvu, osobito poljoprivredi i ribarstvu.

- Uz maloprodaju, što je važno za gospodarstvo, pripremili smo paket od 20 milijuna eura za poljoprivrednike. Slično je s paketom od osam milijuna eura za ribarstvo plus ona snažna potpora ugroženim kupcima energenata, rekao je.

Istaknuo je kako su postojeće mjere dodatno osnažene produljenjem regulacije cijena energenata.

- Neće se mijenjati do 1. listopada, sljedećih šest mjeseci, režim je identičan. Povrh ovih kratkoročnih mjera, koje su tu da budu zavoj za ranu, pripremili smo i mjere koje su u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetske tranzicije koje imaju jednostavnu poruku - tranzicija na obnovljive izvore energije i smanjivanje ovisnosti od fosilnih goriva, naglasio je.

"Europa je ranjiva i u potpunosti ovisna o energentima s drugih kontinenata"

Upozorio je na visoku energetsku ovisnost Europe o uvozu.

- Europa je kao kontinent u potpunosti ovisna o drugima i u gospodarskom smislu silno ranjiva kada se događaju ovakvi vanjski šokovi. Da bismo to smanjili, potrebno je ulagati u obnovljive izvore energije, rekao je.

- Paket je promišljen, nije rađen preko noći i pratili smo krizu svaki dan, ustvrdio je.

Govoreći o mogućim nestašicama, poručio je da razloga za zabrinutost nema.

- Ima među nama generacija koje se ne sjećaju režima par-nepar, ne sjećaju se ni 1970-ih, ni 1980-ih, a ne sjećaju se ni Domovinskog rata. Kao društvo danas živimo u komfornoj poziciji gdje je sve dostupno, rekao je.

Naglasio je da je sigurnost opskrbe energentima bila prioritet Vlade.

- Naš je cilj sve ovo vrijeme održati sigurnost opskrbe i ona nikad nije došla u pitanje. Imamo svoj naftni terminal, rafineriju i LNG terminal. Energetski smo dobro pozicionirani. Komuniciramo s distributerima i kada gledate mjere koje su donesene za smanjivanje cijena naftnih derivata, tu postoji ravnoteža. Dio mjera snižavanja cijena bio je nauštrb trošarina koje su prihod proračuna, a dio je bio na premijer koje su prihod distributera, rekao je.

Zaključno je istaknuo da Vlada nastoji održati cijene na prihvatljivoj razini.

- Cijene koje su danas u maloprodaji još su niže nego što su bile najviše cijene 2022. u vrijeme početka ruske agresije na Ukrajinu, zaključio je.

"Mirovine, plaće i socijalna davanja se neće rezati"

Govoreći o dugoročnim posljedicama krize, Plenković je upozorio kako problemi neće nestati završetkom sukoba.

- Imamo dvije krize - prvih dva tjedna i zadnjih desetak dana. Prvih dva tjedna nije bilo vojnih udara na energetsku infrastrukturu. U trenutku kada oni postanu meta, nije pitanje samo kako ćemo odblokirati Hormuški tjesnac, rekao je.

Naglasio je kako napadi na energetsku infrastrukturu dodatno kompliciraju opskrbu.

- Kada dođe do napada na energetska postrojenja, postavlja se pitanje dinamike transporta i proizvodnje. Zbog toga mjere koje smo poduzeli imaju širok karakter. Djeluju trenutno i brzo, a što se tiče proračunske snage, uvijek smo pronalazili načina, poručio je.

Dodao je kako određivanje prioriteta neće ići na štetu temeljnih socijalnih davanja.

- Određivanje prioriteta neće ići na štetu davanja poput mirovina, plaća ili socijalnih davanja. Uvijek imate određeni manevarski prostor, rekao je.

- Apeliram na sve da nema nikakve panike, ne mora se čekati u redovima za gorivo. Mi ćemo se truditi da cijene ne postanu nepriuštive, poručio je.

Govoreći o kapacitetima državnog proračuna, istaknuo je da su mjere zasad održive.

- Zasad je ovo sve u okvirima. Imamo sredstva iz modernizacijskog i socijalno-klimatskog fonda i postoji dio u proračunu koji se preraspodjelom može učiniti takvim da Vlada bude u poziciji financirati mjere, rekao je.

Istaknuo je i jaču otpornost hrvatskog gospodarstva u odnosu na ranije krize.

- Otporniji smo na takve šokove. Ne možemo se uspoređivati sa situacijom iz 2008. godine. Kada sam postao premijer, BDP je bio 47 milijardi eura, a 2025. završila je s 93 milijarde eura. Ove godine očekujemo 98,5 milijardi, a 2027. prelazimo 100 milijardi eura, rekao je.

Naglasio je važnost fiskalne discipline.- Ako odgovorno upravljate javnim financijama, držite deficit do tri posto i smanjujete udio javnog duga u BDP-u, stvarate otpornost. Nakon covida dug je bio 87 posto, a sada je 56 posto. Danas za kamate izdvajamo 1,5 posto BDP-a, dok je ranije to bilo 3,5 posto, rekao je.

"Protuzračna obrana prioritet; Moramo biti snažni da se oslonimo na sebe"

Govoreći o vanjskoj politici, komunicirao je stav Vlade o ratu na Bliskom istoku.

- Nikome nije drago da je došlo do ovog rata. Operacije koje se odvijaju su bez mandata UN-a. Razlozi za djelovanje SAD-a i Izraela, osobito Izraela, leže u strahu od iranskog nuklearnog programa, rekao je.

Podsjetio je i na širi kontekst sukoba.

- Sve ima korijene u 2023. godini i napadu Hamasa na Izrael, nakon čega su uslijedile operacije protiv Hamasa, Hezbolaha, hutista i na kraju Irana, rekao je.

Osvrnuo se i na jačanje obrambenih kapaciteta Hrvatske, piše HRT. 

- Imamo značajan iskorak u modernizaciji Hrvatske vojske. Od 2016. proračun Ministarstva obrane povećali smo tri puta, a izdvajanja su iznad dva posto BDP-a, rekao je.

Naglasio je kako je protuzračna obrana jedan od prioriteta.

- Protuzračna obrana je jedan od ključnih aspekata i tu su predviđena daljnja ulaganja. Moramo biti dovoljno snažni da se oslanjamo na sebe, ali i dalje ostajemo dio NATO-a i Europske unije, rekao je.

Odbacio je spekulacije o nabavi sustava proturaketne obrane "Davidova praćka".

- Kupovat ćemo sustave koji su potrebni i dobri. To je jedan od razloga zašto sam predložio da se održe sjednice Vijeća za obranu i Vijeća za nacionalnu sigurnost. Sustavi koje trebamo nabavljati imaju dvije namjere, jedna je djelovanje, a druga je odvraćanje. Većina zapadnih vojski gleda na to da ima odvraćajuće sustave. Nitko se od nas ne naoružava zbog Srbije, rekao je.

- Priča iz Srbije prema nama ima dva kraka. Jedan se odnosi na to da mi nemamo što raditi. Ja 20 sati dnevno provodim kako bismo mi utjecali na narančastu revoluciji i interno destabilizirali Srbiju. To je potpuna izmišljotina. Druga je da jedan tehnički sporazum Albanije, Hrvatske i Kosova predstavlja vojni savez. Ovo govorim za javnost u Srbiji da ljudi shvate gdje smo mi, kazao je.