StoryEditorOCM
HrvatskaUREDI, POVJERENSTVA

Plenković treba zaustaviti Penavine cirkusarije i njegovo petljanje u ono što šef DP-a jednostavno ne razumije

Piše Toni Paštar
30. lipnja 2025. - 13:47

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Penava ovih se dana "peče" na "laganoj vatri". Javno govori kako je spreman žrtvovati se radi viših ciljeva pa, eto, ne mora biti ni ministar ni potpredsjednik Vlade, nego bi se, najavljuje, uhvatio možda i najtežeg posla te bi kroz posebni ured, osnovan baš za njega, trasirao hrvatski ideološki smjer. Vrlo izvjesno fiksiranjem očiju u retrovizor!?  

Danas je to, kao, sve demantirano, navelo se da su radili "pokvareni telefoni". No, nije navedeno čiji se to telefon pokvario. I HDZ i DP navode da će se možda osnovati nekakvo Povjerenstvo za Penavu koje će se baviti prošlošću, zločinima, traženjem grobova...

No, vratimo se na Domovinski pokret. Kad je DP – koji je nastao, uz rijetke iznimke, od otpadnika HDZ-a – poslije posljednjih parlamentarnih izbora s 14 osvojenih saborskih mandata ušao u "suvoz" s HDZ-om sudjelujući u formiranju saborske većine, ali uzimajući i više ministarskih mjesta u trećoj Plenkovićevoj Vladi, nitko nije bio ponosniji od dugogodišnjega gradonačelnika Vukovara. Koji je galantno u startu prepustio ministarska mjesta svojim stranačkim kolegama, a Penava će, najavio je tada, ostati na čelu Vukovara do redovnih lokalnih izbora, u Hrvatskom saboru kao potpredsjednik te poslije dvije godine prijeći u Vladu kao potpredsjednik bez portfelja. Lijepo je to šef DP-a zamislio, da njegova stranka nije odmah poslije parlamentarnih izbora započela s rastakanjem, poput razmnožavanja stanica pa su od jedne, za sada, nastale dvije.

Podjela plijena

Glavni razlog bila je podjela plijena. Nezadovoljan time što mu kroz pregovore DP – HDZ nije osigurano mjesto ministra kulture, Josip Jurčević prvi je napustio Penavinu lađu. Kad je u rujnu prošle godine DP održao izborni sabor, ostali su bez još trojice zastupnika predvođenih Mariom Radićem, koji je, pak, uskoro formirao novu stranku DOMiNO. Daljnje urušavanje dogodilo se u samom Vukovaru, u kojemu je, po dogovoru s HDZ-om, DP dao kandidata za gradonačelnika. Kojega je na izborima nadvisio saborski zastupnik Marijan Pavliček, blizak Radiću. Uz takav rasplet stizali su i podaci iz istraživanja rejtinga stranaka, po kojima je DP pao debelo ispod tri posto.

Sve to smanjilo je političku snagu Ivana Penave, čiji se DP osuo u odnosu na startnu poziciju iz svibnja 2024. godine i koalicijskog dogovora s HDZ-om. Naravno da su mu u HDZ-u pokazali palac dolje kad je došao s nakanom da ga se imenuje za potpredsjednika Vlade bez konkretnih zaduženja. Zamjenu za mandate kojima unutar vladajuće većine danas sudjeluje Penavina stranka HDZ može lako pronaći između zastupnika drugih političkih opcija. Jer nikome od njih nije do novih izbora u kojima bi, kako sada stoje stvari, HDZ ostvario isti ili čak još bolji rezultat nego prošle godine, dok bi DP-u bila upitna prolaznost izbornog praga. Znajući sve to, Penava posljednjih dana prosipa floskule o žrtvi sebe i DP-a, a sve pakira u opći nacionalni interes jer misli da to još uvijek prolazi.

Penavin interes

Što može biti od većeg nacionalnog interesa nego Penavina navodna uloga u još jednom povjerenstvu, uredu...!? Kojim bi se konkretnim pitanjima bavio taj ured, Penava još nije otkrio javnosti. Tek je prije nekoliko dana na presici u Osijeku, a na poticaj novinara, kazao da bi alternativa njegovu ulasku u Vladu bila otvaranje nekih tema. "Mi bismo htjeli otvoriti te teme i to pokušavamo dogovoriti s HDZ-om. Treba mi još nekoliko dana za usuglašavanje stavova s premijerom Plenkovićem", rekao je Penava. Koji bi, ako bi se premijer složio, snažno, dubokom slavonskom brazdom, zaorao na njivi ideološke komponente Plenkovićeve vlasti (!?).

Teme koje bi kroz ideološko usmjerenje Hrvatske Penava želio otvoriti "tiču se dobrobiti i pitanja koja su bila zatvorena za hrvatski narod", a što bi, po njegovu mišljenju, bio "iskorak važan za cijelu naciju". Kako je šef DP-a još uvijek tajnovit, mada spominje eurozastupnika Gordana Bosanca (Možemo) i njegovo protivljenje novoj inicijativi da se u EU parlamentu osude zločini komunističkog totalitarnog sustava, zgraža se nad proslavom Dana oslobođenja Zagreba jer su poslije toga dana 1945. godine komunisti "bez suđenja kostima nedužnih ljudi napunili sve jame u gradu i okolici", a otvoreno je prosvjedovao i zbog, kako je rekao, stvaranja destruktivne atmosfere oko Thompsonova koncerta od strane vlasti u Zagrebu.

Thompsonova pjesma "Ako ne znaš što je bilo" upućuje da neupućeni pita. Penava je, čini se, u mnogočemu neupućen, pa i oko onoga gdje bi ideološki usmjeravao Republiku Hrvatsku. Zato mu treba preporučiti da se podsjeti na stavove antifašističkog borca, predvodnika u formiranju RH i njezina prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, da upita Vladimira Šeksa zašto je u preambuli Božićnog ustava RH naglašena hrvatska pripadnost pobjedničkoj antifašističkoj koaliciji u Drugom svjetskom ratu.

Antifašizam i komunizam

Samo ideološki isključivi pojedinci stavljaju znak jednakosti između hrvatskog antifašizma i komunizma. Prvi su taj znak jednakosti stavili upravo komunisti, prisvajajući antifašizam kao demokratsku stečevinu slobodoljubive Europe i prikrivajući tako svoje zločine i masovne likvidacije bez suda i suđenja poslije službenog završetka rata. Oni drugi, Antini, ni do danas nisu došli sebi zbog zasluženog poraza. U svojoj sljepoći još ne vide da bi umjesto antifašista na tlu tadašnje Jugoslavije zemljama antifašističke koalicije jedina alternativa bilo priznavanje kraljevske vojske koju je vodio Draža Mihailović. Da se to dogodilo, da su saveznici priznali Dražine četnike, a ne antifašistički pokret, gdje bi danas bila Hrvatska. Bi li je bilo na zemljovidima ili bi danas oni koji izjednačavaju komunizam s hrvatskim antifašizmom pjevali ode kralju i otadžbini?

Treba se svakako prisjetiti Domovinskog rata, od njegovih prvih dana. U otporu velikosrpskoj agresiji, od Vukovara do Dubrovnika, stali su rame uz rame, povjeravajući si međusobno život, djeca i unuci partizana, domobrana i ustaša. To je bila najsjajnija hrvatska pomirba kojom je prvi put u svojoj vjekovima dugoj povijesti hrvatski narod stao na jednu stranu i nije se međusobno dijelio. Rezultat toga i takvoga prvijenca je samostalna i međunarodno priznata Republika Hrvatska. Koja je već u punini trebala zaživjeti kao pravna država. Umjesto da se razvija u tom smjeru, da se ne zaboravlja prošlost kako je ne bismo ponavljali, ali da se fokus stavi na sadašnjost i budućnost, Penava bi "otvarao teme", ideološki usmjeravao Hrvatsku, trasirao ideološki smjer Plenkovićeve Vlade. No. čini se da će ga HDZ, barem ako je suditi po zadnjim izjavama, malo zakočiti. Jer javnost je jasno pokazala što misli o tom navodnom "Uredu za ideologiju". 

Vrag je agitrop

Vrag je agitprop. Jednako su ga njegovali Hitlerovi nacisti, Mussolinijevi fašisti, Staljinovi i Titovi komunisti, koji su djelovali i na ovim prostorima. Ili u današnjem svijetu Kim Il Sung. Koji, možda, upravo traži novoga ministra, za ideološko usmjeravanje. Kod kojega bi šef mogućeg ideološkog ureda koji bi, ne daj bože, eventualno osnovala Vlada, mogao na pripremno usavršavanje. Predsjedniče Plenkoviću, zaustavite ovaj cirkus. Potencijalne agitpropovce pozovite na izbore. Zašutjet će i pobjeći u mišje rupe.

Premijer: Nema ‘ureda za ideologiju‘, to će biti povjerenstvo

Premijer Andrej Plenković demantirao je medijske natpise o osnivanju "ureda za ideologiju" koji bi vodio predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, rekavši kako Penavu zanimaju teme identifikacije žrtava nakon Drugog svjetskog rata te da se razgovara o povjerenstvu. Dakle, nije "ured za ideologiju", nego – povjerenstvo. 

"Prvo da oštro demantiram – nema nikakvog osnivanja ‘ureda za ideologiju‘, ne znam kako takva politika pokvarenog telefona završi na kraju s nizom članaka koji su potpuno neutemeljeni", naglasio je premijer komentirajući navode prema kojima Penava ne bi ušao u Vladu kao ministar, nego bi se kroz poseban "ured za ideologiju" bavio ideološkim pitanjima.

Predsjednik Vlade pojasnio je kako su Domovinski pokret i njihov čelnik, ujedno i potpredsjednik Sabora, zainteresirani za određene teme, primjerice "za identifikaciju i premještaj žrtava koje su stradale nakon Drugog svjetskog rata kod Bleiburga, križnim putevima, primjerice u Sloveniji", i davanje digniteta ubijenima.

Ali to ne znači nikakav "ured za ideologiju" niti je to predviđeno pod trenutnim ustrojem Vlade, opetovao je.

"Ali da može participirati na jedan vidljiv način u jednom posebnom povjerenstvu koje bi se intenzivnije bavilo temom koju inače radi Ministarstvo hrvatskih branitelja, i to s velikim uspjehom, vidjeli ste koliko je potpredsjednik Vlade Tomo Medved učinio na pronalasku nestalih iz Domovinskog rata. To su važne teme, tako da je to otprilike okvir onoga o čemu govorimo", naveo je.

Dodavši kako ne zna ima li ijedna država "ured za ideologiju", Plenković je kazao kako mu je "malo smiješno čitati ove sve komentare".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. listopad 2025 17:39