LIVEPljušte opomene, Jandroković bez rukavica: Neću šutjeti, te vaše floskule pričajte doma mami i tati!

 

12:06 - Dušica Radojčić iz Možemo! upitala je premijera Plenkovića o kriminalu vezanom uz otpad, ilegalne deponije i počinitelje koji nastavljaju posao.

"Rade to usred dana jer znaju da im se ništa neće dogoditi", kazala je, kako piše Dnevnik.hr.

Odgovorio joj je premijer Plenković: "Tko god počini kazneno djelo za to treba i odgovarati, ako postoje ilegalna odlagališta, slijede kaznene prijave. Ministarstvo pravosuđa promijenit će kazneni zakon sa širim kvalifikacijama kaznenih djela vezanih uz zaštitu okoliša. Dolazite iz stranke koja prikriva kriminal na Hipodromu, a kad se radi o DNK, držite se vi vašega moramo, Jankomira, Doma zdravlja zapad..."

Nakon što je Sandra Benčić rekla da je cijeli HDZ osuđen kao kriminalna organizacija, javio se predsjednik Sabora, Gordan Jandroković.

"Ne morate biti nervozni, osudite kriminal. Vi ste primjer kako brzo ono što ste nama govorili dođe pred vaša vrata. Ali vi svoje štitite", rekao je.

Benčić mu je odgovorila: "Razlika između nas i vas je da transparentno prikazujemo troškove u Gradu Zagrebu, a vaših je 30 ministara trebalo otići zbog korupcijskiha afera."

"Vaše floskule pričajte doma, mami i tati, jer vam oni jedino vjeruju i vole. Uhvaćeni ste s prstima u pekmezu i te priče više ne možete prodavati. Svima je jasno što se događa u Gradu Zagrebu. Pa neću šutjeti, vratit ću vam istom mjerom", kazao je Jandroković koji je usput podijelio par opomena.

 

11:41 - Mirela Ahmetović (SDP) rekla je da građani nisu imali što slaviti na jučerašnji Svjetski dan zdravlja.

"Hrvati umiru 3 godine ranije nego što je prosijek EU-a i to od bolesti koje se mogu liječiti. Dobio je to da uz ono što uplaćuje u javni sustav mora platiti i privatniku. Zanima me da li vi slavite što je Hrvatska i zbog slučaja Beroš ušla u šet najgorih zemalja EU-a i kojeg ste spakirali u bolnicu iz koje se kralo. Što ste poboljšali u odnosu na svog prethodnika, uskočku zvijezdu Vilija Beroša", upitala je Ahmetović ministricu zdravstva Irenu Hrstić, kako prenosi Dnevnik.hr.

Ministrica je rekla da je cilj zdravstvo gledati unaprijed, a ne unatrag.

"Hrvatsko zdravstvo je stručno, kvalitetno i dostupno, sa izazovima koje ćemo rješavati", rekla je Hrstić.

11:32 - SDSS-ovu Draganu Jeckov zanimala je budućnost programa "Zaželi". Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi Alen Ružić istaknuo je da čine sve kako bi se osigurao kontinuitet i nakon isteka prvih trogodišnjih ugovora u kolovozu.

"Cilj nam je osigurati i zapošljavanje pružatelja usluga, do sada je bilo projektno pružanje usluga, sada radimo na njihovoj redefiniciji kako bi se uklopili u mrežu socijalnih usluga i dobili svoju trajnost. Dobili smo potporu u Bruxellesu za širenje ovog koncepta na dječju populaciju, tzv dječji "Zaželi"", rekao je ministar.

Potpredsjednik Sabora Željko Reiner uputio je ministrici zdravstva Ireni Hrstić pitanje o stanju u sustavu, piše HRT.

- Ispod radara je prošla informacija o tome da se preživljavanje oboljelih od malignih bolesti u Hrvatskoj povećalo. Koje su mjere doprinijele ovom pozitivnom trendu, upitao je.

- U Hrvatskoj je porastao postotak osoba koji su preživjeli malignu bolest. To su rezultati koji ne dolaze preko noći nego su posljedica sustavnog ulaganja. Puno govorimo kako je prevencija izuzetno važna i s ponosom mogu reći da Hrvatska ima najveći broj preventivnih pregleda za maligne bolesti, odgovorila je Hrstić.

Istaknula je kako je odaziv na preglede velik te kako je Hrvatska među rijetkima ima preventivni pregled za karcinom prostate.

NOVO 11:05 - Josip Jurčević (nezavisni) postavio je premijeru Plenkoviću pitanje o oružanom ugrožavanju Europske unije ustvrdivši kako je hibridno ratovanje sve intenzivnije.

- Glavni problem Hrvatske je činjenica da se gotovo četiri i pol godine nije sastalo Vijeće za nacionalnu sigurnost, tijelo koje usmjerava djelovanje cijelog sigurnosno-obavještajnog sustava, rekao je, kako prenosi HRT.

- Kada ćete se suočiti s odgovornošću nefunkcioniranja sigurnosno-obavještajnog sustava, upitao je.

- Hrvatski sustav funkcionira, sustav domovinske sigurnosti funkcionira, funkcionira MVEP kao i MORH. Sigurnost smo vratili u prvi plan. Pitanje o VNS-u uputite drugom akteru, odgovorio je premijer.

- Ovaj put smo se dogovorili. Vlada je na tom sastanku predstavila kontekst energetskih i ekonomskih posljedica rata na Bliskom istoku. Pojasnili smo svim sudionicima situaciju s energentima. Svi su dobili informaciju o tome da Hrvatska stoji vrlo solidno, nastavio je.

- Što se tiče prijetnji o kojima govorite, njih smo itekako svjesni. Svjesni smo i ambicija nekih aktera da Hrvatsku koriste kao instrumenta za unutarnjopolitička zbivanja. Mi na to ne reagiramo. Otklanjamo bilo čije spekulacije da se Hrvatska i njene službe miješaju u nečije unutarnje prilike ili manipuliraju nekim prosvjedima. Jednako tako otklanjamo tvrdnju da je suradnja ministarstava obrane Hrvatske, Kosova i Albanije usmjerena protiv Srbije, kazao je.

- Što se tiče smjernica za rad obavještajnih službi - VSOA-e i SOA-e, on je usvojen i njihova izvješća su redovita. Ono što znam ja, zna i predsjednik Republike. Hrvatska za obranu, policiju i branitelje nikad izdvajala više, zaključio je.

10:57 - Sabina Glasovac (SDP) imala je pitanje o aferi u Hrvatskom skijaškom savezu u kojoj je nestalo 30 milijuna eura, a za što je provoosumnjičen Vedran Pavlek, piše Dnevnik.hr.

"Dosta ste energije potrošili kako biste prebacili odgovornost na nekog drugog. Ministarstvo turizma i sporta je odgovorno za raspodjelu sredstava. Jeste li naredili izvanredan inspekcijski nadzor u svim sportskim savezima, hoće li izvješće biti dostupno javnosti i hoćete li uvesti sustav transparentnosti s objavom ulaznih i izlaznih troškova?"

Odgovorio joj je ministar Tonči Glavina.

"Vi i vaši kolege iz SDP-a već dugo ste dezorijentirani, ne vodite konstruktivne rasprave, a argumenata nema. Za vrijeme vašeg i našeg upravljanja sportom razlike su nesagledive", rekao je i krenuo nabrajati tko je što napravio u sportu.

Glasovac ga je podsjetila da joj nije odgovorio na pitanje već pročitao referatić koji su mu napisali.

"Niste mi rekli što ćete učiniti da 30 milijuna eura za sportaše i njihove karijere završi u skupim nekretninama, plastičnim operacijama prijateljica ili ljubavnica, Chanel torbicama... Dok Hrvatska ima ovakve ministre koji će štititi HDZ-ove klepotomane, moramo biti spremni na scenarij da će se zaustavljati karijere poput Vilijama Vuletića, Ide Štimac ili Mateja Vidovića, dok će novac biti trošen na svoje gušte i luksuze. Nije ovo slučajno", rekla je Glasovac.

10:40 - Saša Đujić (SDP) upozorio je ministra pravosuđa Damira Habijana kako ističe mandat trojici sudaca Ustavnog suda te ustvrdio kako vladajući opstruiraju izbor predsjednika Vrhovnog suda, piše HRT.

- Hoćete li skupiti hrabrosti da za ovu nezapamćenu blokadu institucija prozovete onog tko je najodgovorniji, a to je Andrej Plenković, upitao je.

- Malo me čudi da baš vi postavljate ovo pitanje. HDZ je ponudio rješenje za popunjavanje pozicija. Dobro je podsjetiti da je SDP 2017. godine vezao izvor ustavnih sudaca s istražnim povjerenstvom za Agrokor. Ili sjetimo se 2024. godine kada je predsjednik Sabor morao sazvati izvanrednu sjednicu u subotu zbog izbora ustavnih sudaca, uzvratio je Habijan.

- Kako i dalje nemate hrabrosti ograditi se od predsjednika države Milanovića? Podsjetit ću vas na njegovo kršenje zakona o sudovima. Prijedlog Zlate Đurđević potpuno je suprotan zakonu o sudovima. Tada niste govorili o kršenju zakona ili Ustava, kazao je.

- Što se tiče stanja u pravosuđu, ako usporedimo 2020. godinu i prosječno trajanje građanskih i trgovačkih sudskih sporova, ono je bilo 650 dana, a danas je 480 dana. Ako govorimo o kaznenim predmetima, prosječno trajanje postupka je 116 dana, dodao je.

Đujić mu je kazao kako je važno što o izboru sudaca misli struka.

- Vi ste bili renomirani odvjetnik sa zavidnom karijerom, a ta struka sada u vama vidi samo još jednoh HDZ-ovog ministra kojemu je za probleme uvijek kriv netko drugi. Samo vam vrhnovni vođa Plenković nije kriv. On je odličan, nedodirljiv, savršen. Mislio sam da ćete vi zbog vašeg backgrounda imati hrabrosti pogledati Plenkovića i reći: "Car je gol!". Ne može stranka biti taoc jednog čovjeka. Ali progutao vas je HDZ, usisao, samo ste postali još jedna klišej figura - rekao je Đujić.

10.33 - Nezavisni zastupnik Željko Lacković postavio je ministru gospodarstva Anti Šušnjaru pitanje o benefitima koje lokalna zajednica ostvaruje istraživanjem ugljikovodika na područjima u RH. Upitao je i hoće li se visina rudne rente uskladiti s onom u susjednim državama, prenosi HRT.

- Imamo dvije vrste naknade, za istražne prostore i eksploatacijska polja. Za istražne prostore se plaća 54 eura po kvadratnom kilometru dok se za eksploatacijska polja plaća 10 puta više - 540 eura. Za vrijeme istražnih radnji, prihod državnog proračuna se odmah transferira jedinici lokalne samouprave u 100-postotnom iznosu, rekao je.

- Danas je prihod jedinica lokalne samouprave puno veći, s obzirom na to da dijelimo kolač od 50 posto pridobivenog iscrpka s polja. Jedinice lokalne samouprave dobivaju 40 posto, regionalne 20 posto i država 40 posto, pojasnio je.

- Mislimo da je rješenjem iz 2020. postignuta svrha i da jedinice lokalne samouprave dobivaju značajan iznos sredstava, dodao je.

10:07 - Nikola Madžar (HDZ) postavio je pitanje o pronalasku nestalih i procesima identifikacije posmrtnih ostataka. Odgovorio mu je ministar branitelja Tomo Medved.

"Mi smo u našem mandatu ekshumirali posmrtne ostatke najmanje 233 osobe, a identificirali smo 340 osoba. Samo u prošloj godini identificirali smo 43 osobe", rekao je Medved osvrnuvši se posebno na lokaciju Petrovačka dola koja je posebno zahtjevna, piše Dnevnik.hr.

Sandra Benčić (Možemo!) upitala je premijera o inflaciji poručivši mu da je rekorder.

"Dolazite nam na aktualac kao rekorder, no neću vam čestitati. Hrvatska ima najvišu stopu inflacije u eurozoni, 4,8 posto. I time ste izbili na sam vrh. Bila je dovoljna samo najava poskupljenja da imamo ovakav inflacijski udar. A vi se ovdje hvalite kako ste uložili 9 milijardi eura i pakete mjera. Hrvatska je najviše uložila u zauzdavanje inflacije, a i dalje imamo najvišu stopu! Vidite li vi problem u tome da ste imali 34 milijarde eura da učinite Hrvatsku otpornom."

"Zagreb je također rekorder po stopama poreza na dohodak. Čestitam na rekordu", javio se zastupnik Mislav Herman iz zagrebačkog HDZ-a i zaradio opomenu.

Plenković je odgovorio Benčić: "Ne znam kako ste došli do 34 milijarde, to ćete mi objasniti u pauzi. Za razliku od vas koji ste bili protiv 9 paketa pomoći, koji ste zajedno s SDP-om prognozirali 400.000 otpuštanja, naš je zadatak bio očuvati socijalnu koheziju. Paketi su išli dati potporu onima koji su najranjiviji".

Benčić mu je rekla da je malo zbunjen: "25 milijardi imate iz EU-a, a 9 ste dali iz proračuna. Zbrojite. Ajmo digitron, dobro. Nismo bili protiv paketa mjera nego smo tražili kontrolu, da ne bi sredstva otišla onima kojima nije trebalo. Zato su umirovljenici danas u 50 posto većem riziku od siromaštva nego prije nego ste došli na vlast. Bogati su danas bogatiji, banke imaju ogromne ekstraprofite, a najprofitabilnija grana je špekulacija nekretninama. Hrana je rasla 70 posto, a stanovanje između 100 i 130 posto. To su vaši rezultati."

10:04 - Dalibor Paus (IDS) postavio je predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću pitanje o mogućnosti izgradnje male modularne nuklearne elektrane na području termoelektrane Plomin unatoč prostornim planovima Istarske županije te može li se dogoditi da se preskoče lokalni i prostorni planovi bilo gdje na području Republike Hrvatske.

- Hrvatska je jedna od 16 članica EU-a koja podržava korištenje nuklearne energije. Već imamo nuklearnu elektranu, ali to što je ona u Krškom na neki način smanjuje svijest o tome da je nuklearka koja 36 km od nas - i Hrvatska. Ona nam predstavlja 16 posto električne energije. Nuklearna energija je jedna od najsigurnijih. U kontekstu ovakvih energetskih kriza i šokova, sve zemlje koje imaju nuklearnu energiju, imaju i sigurniju opskrbu električnom energijom i u konačnici - jeftiniju struju, rekao je.

S obzirom na to da u Sloveniji traje rasprava o eventualnim ulaganjima u Krško 2, gdje još nije jasno kakva je vlasnička struktura, RH je u poziciji da razmatra što je oportuno u kontekstu energetske tranzicije, pojasnio je Plenković.

- Razmatramo ulaganja u male modularne nuklearne reaktore. To da bi se u zadnjoj postojećoj termoelektrani eventualno napravila transformacija ili prilagodba je ideja o kojoj se razmišlja. Stvorene su pravne pretpostavke za pravne korake. Nuklearna energija predstavlja energetsku sigurnost, manje zagađenja i jeftiniju struju, dodao je, kako prenosi HRT.

09:58 - Saborski zastupnik Armin Hodžić pitao je ministra graditeljstva Branka Bačića kada se može očekivati pronalazak modela temeljem kojega će makedonska i slovenska nacionalna manjina postati trajni vlasnici prostora u kojem rade i djeluju.

"Točno je da u Masarykovoj ulici u Zagrebu i slovenska nacionalna manjina i zajednica Makedonaca koriste prostore već više desetljeća. Sukladno zakonu postoji mogućnost da se udrugama civilnog društva mogu darovati prostori u kojima već sada obavljaju djelatnosti. Mi do sada nismo zaprimili zahtjev slovenske nacionalne manjine odnosno njihove udruge za darovanjem prostora. A, da im se taj prostor darovao moraju biti ispunjeni neki zahtjevi i u tom slučaju se može pristupiti darovanju i o tome smo obavijestili zajednicu.

Što se pak tiče makedonske nacionalne manjine ni oni nisu podnijeli zahtjev za darovanjem tog prostora. Spremni smo pristupiti darovanju ali moraju biti ispunjeni zahtjevi", rekao je Bačić, kako prenosi N1.

09:52 - Članovi Vlade odgovarat će na 39 zastupničkih pitanja, a ždrijebom je odlučeno da će prvo pitanje postaviti nezavisni zastupnik Armin Hodžić dok će aktualac svojim pitanjem zatvoriti Magdalena Komes (HDZ), prenosi N1.

Vladajući u desetu saborsku sjednicu ulaze pojačani za još jedan glas, Darka Vuletića čelnika HSS-a koji je, nakon što je HSS-ovac Krešo Beljak stavio mandat u mirovanje, odlukom stranke prešao u redove parlamentarne većine te ona sada broji 79 ruku.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković najavio je da će se tijekom 10. sjednice, do ljetne ustavne stanke, izmijeniti saborski Poslovnik kako bi se skratile rasprave klubova zastupnika, kao i pojedinačne te ukinule replike unutar kluba, a razmotrila bi se i eventualna izmjena koncepta aktualnog prijepodneva.

Na dnevnom redu desete sjednice Sabora za sada je 120 točaka, od kojih su više od polovice prijedlozi oporbenih klubova i zastupnika te izvješća pravobraniteljstava. Kuriozitet je da će se među njima raspravljati i izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, dok su na dnevnom redu i Izvještaji o radu obveznih mirovinskih fondova za 2022. godinu te Izvještaj o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za 2022. godinu. Pristizat će i novi Vladini prijedlozi kojima će se proširivati dnevni red, a za očekivati su i dodatni oporbeni zakonski prijedlozi i inicijative.

Nakon aktualnog prijepodneva, premijer Andrej Plenković podnijet će Izvješće o održanom redovnom sastanku Europskog vijeća 19. ožujka na kojem se raspravljalo o situaciji u Ukrajini i Bliskom istoku te o konkurentnosti i jedinstvenom tržištu EU-a. Središnji dio rasprave na EV-u bio je posvećen jačanju konkurentnosti Europske unije i daljnjem produbljivanju jedinstvenog tržišta, pogotovo u kontekstu izmijenjenih geopolitičkih okolnosti i njihovog utjecaja na tržište energenata na globalnoj i europskoj razini.

U nastavku tjedna zastupnici će raspraviti Zakon o priuštivom stanovanju u drugom čitanju te dopune Zakona o tržištu kapitala u hitom postupku i izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama u drugom čitanju.

Sabor je ostao dužan izabrati tri nova ustavna suca, s obzirom na to da trojici dosadašnjih u nedjelju 12. travnja istječe mandat te predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda, budući da je to mjesto upražnjeno već više od godinu dana, no, kako su obje pregovaračke strane čvrsto ukopane u svojim rovovima, neizvjesno je kada i hoće li do novih izbora u tim sudskim instancama doći, piše N1.

Premijer Andrej Plenković obratio se medijima prije održavanja aktualnog prijepodneva u Hrvatskom saboru.

Izjavio je u srijedu da je "plivajući" PDV krajnja mjera koja bi se primjenjivala samo u slučaju velike eskalacije sukoba na Bliskom istoku i daljnjeg rasta cijena energenata, dok prije toga postoji i eventualna mogućnost "ulaska" u europski dio trošarina na gorivo.

Odgovarajući na pitanja novinara, Plenković je izjavio da sinoćnje dvotjedno primirje SAD-a i Irana vidi kao "jako dobru" vijest na koju su reagirala i tržišta diljem svijeta, pa već sada padaju cijene nafte, što je "jako dobro" i za hrvatsko gospodarstvo i energetsku sigurnost.

Upitan o svojoj jučerašnjoj najavi izmjena zakona o PDV-u i privremenom uvođenju mjere "plivajućeg PDV-a", Plenković je istaknuo da je "to zaista krajnja mjera u slučaju velike eskalacije", odnosno alat koji bi se eventualno koristio po potrebi, a ne odmah nakon što se izmjene zakona donesu.

No smatra da ne bi bilo loše u ovakvim okolnostima tražiti od Sabora usvajanje takvih izmjena zakona koje bi Vladi dale "jedan operativan alat".

Izmjenama Zakona o PDV-u, pojasnio je, omogućilo bi se Vladi da umjesto Hrvatskog sabora odlučuje na tjednoj ili dvotjednoj bazi kolika bi bila stopa PDV-a na derivate i energente. Distributeri svoje cijene u biti formiraju na tjednoj razini, pa u tim okolnostima nije realno ići s izmjenama zakona pred Sabor svaki tjedan, dodao je Plenković.

Govoreći o aspektima formiranja cijene litre goriva i preostalim mogućnostima njenog umanjenja, pojasnio je da cijena litre u sebi sadrži cijenu samog energenta, zatim trošarine - hrvatski i europski dio, premiju distributera, kao i porez na dodanu vrijednost (PDV).

Vladine intervencije su do sada išle u dva smjera, pa je dio tereta preuzela država smanjenjem trošarina, pri čemu je kod dizela ta opcija u potpunosti iscrpljena kada je riječ o hrvatskom dijelu trošarine.

Formalno je od Europske komisije zatražena mogućnost da se "uđe" i u europski dio trošarina. "Postoji presedan, to se događalo ranije, međutim to je jedna procedura koja traje. To bi nam onda bila još šansa da umanjimo cijenu litre goriva ukoliko dođe do povećavanja", naveo je Plenković.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković ocijenio je u utorak kako je SDP promijenio taktiku jer na sutrašnjem ‘aktualcu‘ neće imati pitanja za premijera nego za ministre, iz čega iščitava da se ‘vjerojatno plaše premijera‘, te je izrazio želju da se s oporbom dogovore oko ustavnih sudaca.

„Vjerojatno će biti burno na sutrašnjem ‘aktualcu‘. Vidim da je SDP promijenio taktiku i svoja pitanja neće uputiti premijeru nego će ići na ministre. Iz toga iščitavam da se vjerojatno plaše premijera”, iznio je svoja očekivanja od sutrašnjeg dolaska Vlade pred zastupnike predsjednik Hrvatskog sabora Jandroković.

Novinarima se kratko obratio u utorak uoči sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a. Na novinarski upit komentirao je proces izbora triju novih ustavnih sudaca, koji je trenutačno u zastoju, kazavši da ‘HDZ želi dogovor oko ustavnih sudaca‘. „Želimo sastanak, želimo da Ustavni sud bude cjelovit, da ima 13 ustavnih sudaca, a vidjet ćemo kako će oporba reagirati”, poručio je.

Ranije danas, nakon sastanka parlamentarne većine, predsjednik Kluba HDZ-a Ante Sanader najavio je da će se ovaj tjedan održati sjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, naglasivši također da HDZ želi nastavak razgovora o tome.

Kako je kazao, „razgovore je prekinuo SDP nakon organiziranja dočeka rukometaša, kada je SDP-ov predsjednik Siniša Hajdaš Dončić to najavio i rezolutno javno prozvao HDZ”.

Apelirao je na SDP da se razgovori nastave. „Naš interes je da Ustavni sud bude kompletan. Pokušat ćemo tražiti rješenje i apsolutno smo otvoreni za razgovor. Pozivamo SDP da se vrati na pregovore i razgovore jer je važnost Ustavnog suda prevelika da bi netko na tome razbacivao svoje hirove i blokirao izbor ustavnih sudaca. Nadam se da je njihov zahtjev za održavanjem sjednice razlog da je predsjednik SDP-a povukao stav o blokadi pregovora. To ćemo vidjeti na Odboru za Ustav. Potrebna nam je dvotrećinska većina za izbor ustavnih sudaca, a obveza nam je i izbor predsjednika Vrhovnog suda", izjavio je Sanader.

Pregovori oko ustavnih sudaca su ‘na ledu‘ otkako je premijer Plenković prije dva mjeseca zatražio izbor ustavnih sudaca i čelnika Vrhovnog suda u paketu, na što oporba ne pristaje.

Trojici ustavnih sudaca mandat istječe 12. travnja, a Vrhovni sud već više od godinu dana nema čelnu osobu.