Kuha se ta priča po kuloarima već danima, ali ključni igrači o svemu šute – kada je u pitanju splitsko Brodogradilište specijalnih objekata, prethodno dio "Brodosplita", onda šutnja nije toliko neobična, no o svemu se ušutjelo i Ministarstvo obrane, pa od njih još ni riječi, iako naša pismeno upućena im pitanja nisu bila teška: zanimalo nas je li točno da je Tomislav Debeljak, vlasnik brodogradilišta jednostrano raskinuo ugovor o gradnji obalnih ophodnih brodova za Obalnu stražu Hrvatske ratne mornarice...
Teško je, naime, pratiti sva zbivanja u toj otužnoj sapunici, duljoj od desetljeća, u kojoj su splitski brodograditelji trebali izgraditi ukupno pet obalnih ophodnih brodova (prototip plus četiri u seriji) za ukupno 57 milijuna eura, odnosno 430 milijuna nekadašnjih kuna (390 izvornih, kasnije uvećanih za 40, zbog rasta cijena, uz tumačenje da zakon dopušta korekciju od najviše deset posto), a do danas su dovršili i državi isporučili tek dva – prototip "Omiš" i prvi iz serije "Umag", predan u siječnju ove godine, s obzirom na to da nijednoj uključenoj strani nije baš najugodnije odgovarati novinarima na neugodna pitanja, pa smo se često nalazili u situacijama, govorimo o Slobodnoj Dalmaciji, da moramo čekati i kod neslužbenih izvora danima provjeravati informacije koje smo čuli.
Relevantni izvori i službena šutnja
Tako je bilo i ovaj put, čuli smo iz nekoliko upućenih splitskih izvora da je Debeljak jednostrano raskinuo ugovor, ali o svemu se, ništa neobično i sasvim izvjesno, šuškalo i u zagrebačkim krugovima, prije svega oko Ministarstva obrane, pa i u Debeljakovu krugu, budući da taj poduzetnik – kako čujemo – u posljednje vrijeme često operira iz Zagreba, kamo je, ima već neko vrijeme, preselio "Brodosplitovo" sjedište, pa se i predstečajni postupak nad posrnulim škverom upravo vodi na zagrebačkom Trgovačkom sudu. Ukratko, iako službenih potvrda još nema, u hrvatski eter ipak je jutros puštena vijest o "raskidu ugovora", iako se i Jutarnji list u svojoj objavi poziva na "relevantnost izvora" u okolnostima šutnje službenih.
Jasno je da će Ministarstvo obrane sada morati reći nešto o svemu tome, bez obzira koliko neugodno to bilo. Mi smo ih, na primjer, nekidan pitali što dalje možemo očekivati u tom slučaju – hoće li se ići na arbitražu i gdje, kao i što o svemu tomu kaže brodograđevni ugovor? Naravno, uz pitanje je li do jednostranog raskida zaista i došlo...
Dotle, ne znamo što bismo vam više rekli o čitavom tom slučaju i odakle bismo prije krenuli, budući da projekt obalnih ophodnih brodova obiluje problemima. Ponajprije, nevjerojatno je da taj projekt traje dulje od desetljeća, ugovor o gradnji potpisan je još koncem 2014. godine, u mandatu premijera Zorana Milanovića i ministra obrane Ante Kotromanovića, Debeljak je upravo bio kupio "Brodosplit". Svi su trebali biti gotovi, odnosno predani floti do 2018. godine. Danas smo na isteku 2025.! Ne govorimo ovdje o tko zna koliko specifičnim plovilima, u pitanju su brodovi dugi 43 metra, čija istisnina je 240 tona.
Po starim cijenama
Uglavnom, Debeljak je govorio da su cijene iz 2014. godine odavno izgubile smisao i da je rastuća inflacija sve požderala, tražeći dodatna sredstva za nastavak proizvodnje. Kritičari su uzvraćali da učinaka inflacije ne bi ni bilo da su brodovi predani u ugovorenim rokovima. Aktualni ministar obrane Ivan Anušić, uspio je bio lani s Debeljakom dogovoriti završetak i predaju broda "Umag" po starim cijenama, a o preostala tri nedovršena broda, "Skradinu", "Opatiji" i "Karlobagu", da će se tek pregovarati.
Izgleda da je tu i zapelo. Koliko čujemo, iako službeni izvori o svemu, ponavljamo, šute, brodograditelj traži 20 milijuna eura više od procjena na koje bi MORH pristao, što Anušiću ne pada na pamet platiti. Valjda će i Ministarstvo obrane reći nešto o svemu tome. Na primjer, Debeljakov škver na svojim službenim stranicama još s kraja rujna – moguće da je to bila priprema za navodni raskid – izričito kaže:
"Radi objektivne usporedbe, ističemo kako je MORH za prvi brod u seriji, OOB-32 Umag, isporučen u siječnju 2025. godine, platio 13 milijuna eura s PDV-om, i to prema ugovornim stavkama iz 2014. godine, dok je tržišna vrijednost usporedivog broda u 2024. godini iznosila 28,5 milijuna eura s PDV-om. Naši stvarni troškovi gradnje OOB-32 Umag iznose 23,4 milijuna eura s PDV-om."
Tri nedovršena broda u različitim su fazama gotovosti, brodograditelj ističe da se radi o "visokim, odnosno višim stupnjevima gotovosti. Za dovršetak i isporuku potrebno je provesti aktivnosti na dovršetku pojedinih sustava, zatim sveukupnom opremanju, polaganju u more, puštanju sustava u pogon, ispitivanjima u luci, potom plovidbi i konačno bojnome gađanju iz oružnih sustava. Da bi se taj proces nastavio, nužno je postići suglasje oko prihvatljivosti povećanih troškova nastalih tijekom gradnje brodova u seriji, od početka njihove izgradnje do same isporuke".
Hoće li biti arbitraže?!
Nezgodno je u čitavoj priči ono što smo odavno otkrili: neizgrađeni obalni ophodni brodovi, ova tri koja skupljaju prašinu u zatvorenim halama "Specijalne", upisana su kao vlasništvo Brodogradilišta specijalnih objekata. To bi moglo zakomplicirati stvar u raspetljavanju odnosa između Debeljaka i Anušića, brodograditelja i Ministarstva obrane. Obično se u brodograđevnom svijetu ovakvi sporovi rješavaju na arbitražnim sudištima, a sve to najčešće unaprijed definira brodograđevni ugovor. No ovaj ugovor bi mogao biti klasificiran, odnosno tajan!
Svakako, najvažnije pitanje je što će biti s nedovršenim brodovima i komu će oni na koncu pripasti! Koliko znamo, MORH od ranije tvrdi da se radi o projektu čiji vlasnik nije ni Debeljak ni njegovo brodogradilište, već da je Ministarstvo obrane vlasnik brodskog projekta i da ga brodograditelj ne može prisvojiti, odnosno sutra samostalno graditi te obalne ophodne brodove ili ih prodavati trećoj strani bez prethodnog odobrenja Republike Hrvatske.
Država je pokušavala ispraviti upis sudskim putem – sve smo to do u detalje odavno otkrili i ispratili u Slobodnoj Dalmaciji – no izgubila je. Ipak, obratili su se i Vrhovnom sudu. Evo što nam je o tomu koncem lipnja kazao DORH, koji zastupa državu:
"Državno odvjetništvo Republike Hrvatske može potvrditi da je Vrhovnom sudu Republike Hrvatske podnijelo tri zahtjeva za preispitivanje zakonitosti pravomoćnih rješenja Upravnog suda u Splitu, kojima su u tri upravna spora tužiteljice Republike Hrvatske odbačene tužbe radi poništenja rješenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Lučke kapetanije Split, a kojima je dopušten prvi upis i uknjižba prava vlasništva na tri broda u gradnji u korist trgovačkog društva Brodosplit-brodogradilišta specijalnih objekata d.o.o. Split, s obrazloženjem kako Republika Hrvatska nije aktivno legitimirana za podnošenje tužbe u predmetnim upravnim sporovima..."
Što će poduzeti država?
Nije najjasnije ni što bi država učinila s nedovršenim brodovima, sve kada bi ih se tko zna kako i dočepala – komu bi ih predala, kod koga i kada završila, po kojoj to cijeni?!
Veliko je pitanje što će se dalje događati i kako se država misli ičupati iz stežućeg i dugogodišnjeg zagrljaja s Debeljakom na više razina, previše tu slojeva i tkanja ima da bi se stvar mogla jednostavno presjeći i računi se poravnati: "Brodosplitov" – ne i Brodogradilišta specijalnih objekata – predstečajni postupak u kojem se država (i njene institucije) javlja kao veliki vjerovnik (prijavila je 200 milijuna eura teška potraživanja), spomenuti postupak na Vrhovnom sudu u vezi s upisom vlasništva nedovršenih ophodnih brodova, pitanje "Brodosplitove" koncesije na sjevernoj splitskoj obali, bremeniti odnosi s Gradom Splitom, gradonačelnikom i Gradskim vijećem, složeni radovi na izgradnji novog križanja s mostom na solinskoj Širini, projekt od velikog prometnog značaja za Split i okolicu...
Bit će tu još svega i tek ćemo vidjeti što se krije iza najnovijih Debeljakovih taktičkih poteza, pokaže li se zaista da je raskinuo ugovor o gradnji obalnih ophodnih brodova...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....