Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u utorak je, izvijestivši o radu u 2023., rekla da je u toj godini prvi put zabilježen porast kaznenih djela nasilja u obitelji te navela da su žene i dalje suočene s diskriminacijom temeljem spola i majčinstva.
"Žene su i dalje društvena skupina koja je suočena s diskriminacijom temeljem spola, majčinstva, obiteljskog statusa u društvenoj, javnoj i privatnoj sferi", rekla je Ljubičić. Dodala je da je njezin Ured primao i pritužbe muškaraca, najviše iz područja roditeljske skrbi.
Kaže da su tijekom 2023. radili na ukupno 1909 predmeta, od kojih se 829 odnosilo na zaštitu od diskriminacije, dok se većina ostalih odnosila na praćenje primjene Zakona o ravnopravnosti spolova.
Najviše pritužbi građana, kao i ranijih godina, odnosilo se na područje uprave, a po osnovi diskriminacije većinom se radilo o diskriminaciji temeljem spola.
Budući da se najveće prepreke s kojima se žene susreću na tržištu rada odnose se na dob i majčinstvo, smatra da je potrebno ojačati zaštitu trudnica koje rade na ugovor o radu na određeno vrijeme.
očinski dopust i različite plaće
Ljubičić je istaknula i da je 2023. bila ključna godina u kojoj je broj kaznenih djela pretekao broj prekršajnih. Tako je bilo 8 460 kaznenih djela zbog nasilja u obitelji, dok je prekršajnih djela bilo 7 675.
Te godine u blagom porastu bio je i broj kaznenih djela seksualnog uznemiravanja pri čemu, upozorila je, sudska praksa bilježi izrazito niske brojke postupaka zbog te vrste diskriminatornog ponašanja.
Ljubičić je pozdravila uvođenje očinskog dopusta te povećanje naknade plaće za vrijeme rodiljnog dopusta. Navela je da je rodiljski dopust koristilo oko 2.022 očeva dok je očinski dopust koristilo njih više od 16.000.
Upozorila je da u zadnjih deset godina postoji stagnacija u udjelu žena u upravnim odborima i nadzornim odborima. Također, žene prosječno zarađuju oko 110 eura manje od muškaraca dok je rodni jaz u mirovinama u 2023. bio 20,3 posto.
Osvrćući se na ostvarivanje prava LGBTIQ osoba upozorila je na negativno izvještavanje o taransrodnim osobama u pojedinim medijima i portalima, a što je dovelo i do pojedinih napada na njih.
femicid i LGBTIQ politike
Tijekom rasprave lijeva oporba pozdravila je izviješće te upozorila na porast kaznenih djela u obitelji i među bliskim osobama naglasivši važnost jačanja prava žena dok desne stranke zabrinjavajućim dijelom izvješća smatraju dijelove koje se odnose na diskriminaciju temeljem spolne orijentacije.
Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) rekla je da je policija i dalje sklona provoditi tzv. dvostruka terećenja tj. ne razlikuju primarne počinitelje od žrtava. Uz to, kaže, u određenom broju slučajeva femicida policija nije prepoznala karakteristične ‘okidače‘ za femicid - odluka žene da napusti nasilnog muškarca, uhođenje i nametljivo ponašanje, prijetnje ubojstvom i sl.
Tomislav Josić (Domovinski pokret) je pak ustvrdio da LGBTIQ politike odavno nisu samo borba za prihvaćanje nego ideološka promocija jednog načina života.
"Sada vidimo da pravobraniteljica izrijekom traži da svi javno podržavaju takav način života što je potpuno neosnovano", rekao je. Drži i da se Ljubičić postavlja u ulogu cenzora što se, kaže, vidi na primjeru njezinih javnih očitovanja o skupini muškaraca koji subotom mole na trgovima.
Također, upozorio je da pravobraniteljica u dijelu koji se odnosi na rodni identitet ne pokazuje ni najmanju rezervu prema postupcima rodne tranzicije iako je, rekao je, dokazano da je to kod mladih posljedica dubljih problema koji i nakon tranzicije ostaju neriješeni.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....