U petak je preminula Mira Šuvar, istaknuta intelektualka, novinarka, publicistkinja i urednica Razloga, izdavačke kuće koju je pokrenula sa suprugom Stipom Šuvarom (preminuo 2004.), značajnim hrvatskim političarom i komunistom koji je jedno vrijeme bio predsjednik Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije (1988. - 1989.), a od svibnja do kolovoza 1990. i potpredsjednik Predsjedništva SFRJ.
Mira Šuvar bila je društveno angažirana ljevičarka i velika kritičarka nacionalizma. Svoja uvjerenja nije mijenjala kao čarape, pa je u tom smislu, skupa sa svojim suprugom, pripadala najrjeđoj vrsti intelektualca i političara - onima koji ne mijenjaju ploču ovisno o publici kojoj se obraćaju, piše Jutarnji list.
Napisala je nekoliko vrlo značajnih publicističkih djela, uključujući knjigu "Vladimir Velebit - svjedok historije", koja je bila inspirirana (i) dugogodišnjim razgovorima koje je vodila s Velebitom, jednom od ključnih figura partizanskog pokreta i Titove diplomacije.
Iako je veliki odjek u hrvatskoj javnosti imao njezin intervju s Hertom Haas, članicom komunističke partije 30-ih godina prošlog stoljeća i jednom od "službenih" supruga Josipa Broza Tita, Mira Šuvar je u fokus šire javnosti najčešće dolazila zbog principijelnog branjenja svojih ideoloških pozicija, kao i branjenja političkog naslijeđa svog (pokojnog) supruga.
Sudska tužba zbog bijele knjige
U tom smislu, u široj je javnosti najglasnije odjeknula vijest o njezinoj tužbi protiv Večernjeg lista, koji je 2010. godine objavio reizdanje takozvane Bijele knjige, kontroverznog dokumenta iz 1984. godine originalnog naziva "O nekim idejnim i političkim tendencijama u umjetničkom stvaralaštvu, književnoj, kazališnoj i filmskoj kritici, te o javnim istupima jednog broja kulturnih stvaralaca u kojima su sadržane politički neprihvatljive poruke"; tužbi kojom je Mira Šuvar tražila zabranu da knjiga izađe pod tim naslovom koji implicira da je njezin suprug bio autor famozne Bijele knjige.
Tvrdila je kako naslov narušava ugled Stipe Šuvara, koji je, kako je naglašavala, bio samo naručitelj, ali ne i autor tog dokumenta iz 1984. godine.
Podsjetimo, Šuvar je od 1974. bio republički sekretar za prosvjetu i kulturu, od 1982. član Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, a Bijela knjiga je dokument koji je naručio Centralni komitet kako bi na jednom mjestu bila popisana sva ideološki nepoželjna i "opasna" novinarska i umjetnička djela i njezini autori. Tu su se našla imena Igora Mandića, Rajka Grlića, Predraga Matvejevića, Dobrice Ćosića...
U prosincu 2011. godine pozornost javnosti privukla je otvorenim pismom uoči početka emitiranja dokumentarne serije o Titu koju je režirao Lordan Zafranović.
Tvrdila je kako su u seriju uključeni dijelovi njezinih intervjua sa svjedocima i analitičarima čije je korištenje već bila izrijekom zabranila zbog kršenja autorskih prava.
- Obraćam se javnosti ovom izjavom, potaknuta, a zapravo prisiljena na to najavom da će HRT drugog siječnja početi s emitiranjem dokumentarne serije o Titu u režiji Lordana Zafranovića. Takva bi odluka bila nedopustiva s obzirom na to da je redatelj u seriju uključio dijelove mojih intervjua sa svjedocima i analitičarima čije sam korištenje izrijekom zabranila pred godinu dana zbog nepoštivanja i zloupotrebe autorskih prava, a učinili su to i brojni ugledni svjedoci i nasljednici -stajalo je, između ostalog, u tom otvorenom pismu.
Mesić: Mnogo je učinila kako istina ne bi bila zaboravljena
Redatelj Lordan Zafranović odgovorio je kako nema ničega spornoga vezanog za samu produkciju i prava na emitiranje te serije o Titu, ali i da je "Mira Šuvar za prava i honorare dobila 722 tisuće kuna".
Bivši predsjednik države Stjepan Mesić u razgovoru za Jutarnji ist naglasio je kako će Mira Šuvar "svima puno nedostajati, pogotovo sada, u vrijeme kada se događaju stvari koje ja više ne mogu shvatiti".
- Studirao sam s njezinim suprugom Stipom Šuvarom, bili smo na istoj godini, tako da sam i Miru jako rano upoznao. Bila je antifašistkinja, bila je aktivistkinja i uvijek je bila zainteresirana za akcije koje su zapostavljene. Mnogo toga je učinila i napisala kako istina ne bi bila zaboravljena. Mira će nam svima puno nedostajati, pogotovo sada (obljetnice pobjede nad fašizmom, nap. a.), u vrijeme kada se događaju stvari koje ja više ne mogu shvatiti.
U cijelom svijetu ljudi se uvijek svrstavaju na stranu pobjednika (antifašista), jedino kod nas imamo svrstavanje na stranu gubitnika (fašista). To se događa vjerojatno i zbog toga što mnoge stvari nisu dobro objašnjene tako da mlade generacije ne znaju što se i zašto tada dogodilo. Zakazao je školski sustav, mladi ne znaju za ta grozna ubojstva koja su se događala za vrijeme NDH. Kada bi znali, vjerojatno ne bi vikali ono što viču danas na stadionima. Mira se protiv toga borila koliko je mogla - rekao je Mesić.
Liderica Radničke fronte i bivša saborska zastupnica Katarina Peović u razgovoru za Jutarnji list naglašava kako je Mira Šuvar bila mnogo više od "čuvarice Šuvarove svete vatre".
- Kao Šuvarovoj udovici, nakon njegove smrti, mnoga vrata su joj bila zatvorena. Međutim, ona ipak nije bila samo čuvarica Šuvarove svete vatre. Vodila je izdavačku kuću Razlog. Objavila je razgovore s Vladimirom Velebitom, utemeljiteljem jugoslavenske diplomacije 1945. godine, čovjekom kojemu možemo zahvaliti da su Istra, Rijeka, Primorje i dijelovi Dalmacije vraćeni Hrvatskoj. Sama se zadnjih dvadesetak godina borila u njoj i njezinim idejama posve nenaklonjenim okolnostima. Podržavala je Radničku frontu još od predsjedničkih izbora 2019. godine. Na osobnoj razini rijetko draga i topla osoba - rekla je Peović.
Radila posao hrvatskih povjesničara
Dejan Jović, istaknuti intelektualac, politolog, publicist i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, kaže da će se Mire Šuvar sjećati kao značajne publicistkinje koja je novinarskim i nakladničkim djelovanjem ostavila veliki trag i značajno doprinijela razumijevanju nekih od ključnih povijesnih događaja i osoba.
- Njezin rad pozorno sam pratio i kada je radila kao novinarka i kasnije, kada se više bavila publicistikom i vođenjem izdavačke kuće Razlog, a pamtim je i kao hrabru i angažiranu aktivisticu i borkinju za ljudska i manjinska prava. Bila je značajna ličnost na nevladinoj sceni, sjećam je se i s protesta protiv promjene imena Trga žrtava fašizma. To je bilo devedesetih, kada je bilo rizično sudjelovati na takvim skupovima. Iz 90-ih je pamtim i kao novinarku, bila je i dopisnica makedonskih i beogradskih novina, kao i Morela, prve nezavisne novinske agencije u Sloveniji.
U njezinu opusu najvažnije mjesto zauzimaju intervjui koje je vodila s neposrednim svjedocima ključnih vremena i događaja. U tom smislu ona je jako važna jer je uspjela razgovarati s onim ljudima s kojima su trebali razgovarati hrvatski povjesničari, vodila je duge biografske razgovore, poput onih s Vladimirom Velebitom i Hertom Haas... U taj je rad uložila veliki napor i iza sebe ostavila mnogo materijala na kojemu će hrvatska i druge historiografije moći raditi.
Jako sam je cijenio jer taj ogromni posao napravio je netko od koga se nije moralo očekivati da to napravi. U tome je njezina velika važnost, napravila je ono što su propustili učiniti drugi, obavila je posao od kojeg nije imala nikakve financijske ili druge koristi, samo štete, rekao bih. Posebno je treba cijeniti zato što je uspjela, kroz sve te godine, održati izdavačku kuću Razlog, tu važnu lijevu biblioteku - rekao je Dejan Jović, piše Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....