Puhovski za ‘Slobodnu‘: Netko iz HDZ-a je baš navro da gospođu Zadravec stavi za šeficu u bolnici. Ne radi se to tako

Zamislite trenera koji je smijenjen zbog fizičkog sukoba s igračem.

Čovjek ima tanki fitilj, teška je narav, nije mu prvi put. Čak i nije toliko nesposoban, ali definitivno ima problem u radu s ljudima. I uprava kluba odluči ga smijeniti. Udarac po igraču ipak se ne može izbrisati.

On se pobuni, žali se na sve strane, smatra da mu je nanesena nepravda. I onda, nekoliko godina kasnije, uprava – pod pritiskom vlasnika, sponzora ili nekog trećeg, izaberite što god vam je drago – istog tog čovjeka ponovno dovede na čelo momčadi. A svi se čudom čude kad igrači počnu napuštati klub.

Upravo se to dogodilo u zagrebačkom KBC-u “Sestre milosrdnice”. Glavna je akterica ove priče Dijana Zadravec, liječnica koja je široj javnosti postala poznata 2020., kada je tadašnjem ministru zdravstva Viliju Berošu (HDZ) zbog natječaja za ravnatelja KBC-a, na čije je mjesto i ona konkurirala, priprijetila “Andrejem”.

Ova specijalistica radiologije prije pet je godina smijenjena s čela Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju u “Sestrama milosrdnicama”. Iza nje su ostali teško narušeni međuljudski odnosi, pritužbe zaposlenika na njezino ponašanje, odlasci liječnika, ali i fizički sukob s kolegicom Mijom Primorac.

Da je smjena bila opravdana, ove je godine pravomoćno potvrdio i Županijski sud u Puli, utvrdivši da je Zadravec povrijedila dostojanstvo zaposlenika. Čovjek bi pomislio da je time priča o njezinoj rukovodećoj karijeri u Vinogradskoj završena. Kad ono – šipak.

‘Svima je sve bilo jasno...’

Pet godina poslije Zadravec je ponovno izabrana na čelo istog tog Zavoda. Javila se ona bila i na prethodni natječaj raspisan u ožujku ove godine, no povjerenstvo je tada izabralo drugu kandidatkinju, Gordanu Ivanac, sveučilišnu profesoricu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i radiologinju u KB-u Dubrava.

Ona se pripremala za preuzimanje nove funkcije, već je imala i oproštajni domjenak s kolegama, no taj je natječaj, zbog dosad nepoznatog razloga, u srpnju – poništen. A Dijana Zadravec je na velika vrata na novom natječaju izabrana za predstojnicu Zavoda u konkurenciji još dvoje kolega iz bolnice u Vinogradskoj.

Rezultat? Do petka poslijepodne čak devet radiologa odlučilo je napustiti KBC “Sestre milosrdnice”.

– Ravnateljstvu je bilo jasno što će se dogoditi, očito zbog toga ona i nije prošla na prvom natječaju. Ljudi na Radiologiji jasno su upozoravali što slijedi ako se ona vrati. No pritisak je očito bio velik, i oni su pod njim popustili, pa je Zadravec izabrana – ističe jedan dobar poznavatelj prilika u Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju.

U čitavoj priči spominju se i kumske veze s ljudima iz Ministarstva, želja da se zadrži vlastita pozicija, kao i pritisak iz samoga vrha.

Neki HDZ-ovci nisu željeli komentirati čitav slučaj. Dio njih pak neskriveno priznaje da takvo kontroverzno imenovanje ne bi moglo proći bez blagoslova samog vrha Vlade.

– Ovakve nas stvari mogu pokopati jer se iz aviona vidi da nije donesena najbolja odluka. I jasno je da to nije odluka KBC-ove uprave, jer je oni već jednom nisu htjeli izabrati.

Zato bi ovo sve skupa trebalo što prije zatvoriti, da nam ne postane preveliki teret. Najbolje bi možda bilo da se ona sama povuče – kaže nam jedan HDZ-ov dužnosnik koji je odlučio ostati anoniman.

Čini se da je toj mogućnosti jučer neizravno otvorila vrata.

– Na natječaju uvijek treba izabrati najstručniju osobu. I treba izabrati osobu koja ima obvezu doprinosa međuljudskim odnosima – poručila je ona, pozivajući se još jednom na rok za žalbe koji istječe 10. studenoga.

Premijer Andrej Plenković odbacuje pak bilo kakvu vezu HDZ-a s tim slučajem. I tvrdi da je konačna odluka na KBC-u i Ministarstvu zdravstva.

– Siguran sam da će oni koji upravljaju naći kvalitetno rješenje. Važno je da svi zaposlenici, svi liječnici budu zadovoljni, a da pacijenti dobiju svoje usluge – ustvrdio je premijer.

Politički analitičar prof. dr. Žarko Puhovski:

– Mogu razumjeti da Plenković želi imati utjecaj na odluku tko će biti ravnatelji najvećih javnih bolnica u zemlji. On je premijer, Vlada provodi strategiju zdravstva i to je logično.

Ali ako se počne uvlačiti u pore unutarnje organizacije bolnica, onda je to, po mojem sudu, zaista znak da tu nešto ozbiljno ne funkcionira kada je riječ o vladavini prava. To su elementi totalitarnog sindroma u kojemu vladajuća sila odlučuje o svemu – upozorava prof. dr. Puhovski.

Ovdje se vjerojatno, procjenjuje naš sugovornik, radi o osobnim poznanstvima, ali to u čitavom slučaju i nije najvažnije.

Kvalifikacije su nevažne

– Očito najviša razina vlasti, ili druga najviša razina vlasti, a to je Ministarstvo zdravstva, odlučuje o nečijoj poziciji na četvrtoj razini organizacije u toj bolnici. To je u određenoj mjeri ono što smo viđali u socijalizmu.

A ako je to tako, onda je potpuno nevažno kakve imate stručne i socijalne kvalifikacije jer se netko navro da gospođu postavi na tu poziciju – naglašava ovaj analitičar.

On naglašava da Dijana Zadravec može biti stručna, ali da to nije i jedini kriterij u odabiru.

– Svaka osoba koja vodi tim mora i na razini radnog funkcioniranja graditi sposobnost suradnje, a ne ponašati se potpuno suprotno od toga – upozorava Puhovski.

Pritom podsjeća na jedan sličan slučaj iz sada već daleke prošlosti.

– Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu prije 45 godina pokušali su nam nametnuti Stipu Šuvara za redovnog profesora. On je na vijeću dva puta pao, a oni su ga i dalje predlagali.

Sociolog Rudi Supek tada je rekao da bi još i mogao razumjeti da država nameće dekana, iako je priznao da mu se ni to ne sviđa. Ali ako bude nametala svakog pojedinog profesora, bolje je da zatvorimo dućan – zaključuje prof. dr Puhovski.

Saborska zastupnica stranke Možemo! Ivana Kekin pak upozorava na drugu opasnost:

– Kome je u interesu da se uništava onkološku uslugu u javnom zdravstvu? Kome je u interesu da se ključna ustanova na ovaj način devastira? – pita se ona, otvarajući pitanje pogoduje li se ovakvim odlukama privatnom zdravstvu, kojemu bi se pacijenti, ostanu li bez pravodobne dijagnostike i liječenja u javnim bolnicama, mogli sve više okretati.