Prijedlog saborskog zastupnika Andre Krstulovića Opare (HDZ) da se 5. lipnja proglasi Danom hrvatske zastave, dobio je u četvrtak nepodijeljenu podršku zastupnika u Hrvatskom saboru.
Spomenuti datum odabran je u spomen na 5. lipnja 1848. godine kada je za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije ustoličen Josip Jelačić. Zbilo se to po dekretu cara Ferdinanda I., ali iz današnje perspektive mnogo važnije je da se tom prilikom prvi put službeno zavijorila hrvatska trobojnica, zbog čega je taj nadnevak i odabran za Dan hrvatske zastave.
Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac nije propustio podsjetiti da je tog dana Josip Jelačić ustoličen za bana od strane pravoslavnog patrijarha i mitropolita Josifa Rajačića, inače Ličanina rođenog u selu Lučani kraj Brinja. Naime, zagrebački biskup Juraj Haulik koji je po tradiciji trebao obaviti ustoličenje tada se zbog svoje nepopularnosti među hrvatskim preporodnim vođama nalazio u Beču te u Zagreb vratio tek 14. lipnja.
U takvim okolnostima ban Jelačić obratio se karlovačkom mitropolitu Josifu Rajačiću, koji se srpskim patrijarhom proglasio 1. svibnja 1848. u Srijemskim Karlovcima. Poziv srpskom mitropolitu imao je i političku pozadinu, jer Jelačić je tim činom htio za hrvatsku stvar pridobiti i Srbe. Stoga je obavijest o svome ustoličenju tiskao ne samo na latinici nego i na ćirilici i to starocrkvenim jezikom.
Na dan svečanog ustoličenja Josip Jelačić je ušao u Zagreb u pratnji čak 93 kočije husarske lake konjice i serežana koji su bili graničari i carinici. Svečano ustoličenje i banska prisega su obavljeni na Trgu svete Katarine. Sam obred ustoličenja je nastavljen u crkvi Sv. Marka, a zatim i u pravoslavnoj crkvi Sv. Preobraženja, gdje je patrijarh Josif Rajačić ustoličio bana.
Rajačić je tom prilikom u Saboru Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije prisutnima uputio i ove riječi:
"Kad je ovima narodima suđeno, da tamo zajedno živu, valja da živu u ljubavi i prijateljstvu, i da svetinje narodne jedan u drugoga jednako ljube i poštuju, da nebi njihovom razdoru treći poradovao se, i od tuda svoju hasnu brao."
Od tog dana se hrvatska trobojnica upotrebljava u temeljnom izvornom obliku kao simbol hrvatskog naroda i državnosti. Iako je bila zabranjivana, primjerice tijekom Bachova apsolutizma ili Šestosiječanjske diktature, popularnost među Hrvatima nikad nije izgubila. Svoj današnji oblik dobila je 21. prosinca 1990. kad je Hrvatski sabor usvojio Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske. Tada je, prema likovnom rješenju Miroslava Šuteja, definiran i izgled grba te njegov smještaj u zastavi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....