Ovog su ljeta pušači i "vaperi" u Hrvatskoj dobili nove veće trošarine koje su za e-tekućine skočile od 100 do 1600 posto, a u pripremi su i nove koje bi trebala skrojiti europska regulativa. Nije tu kraj priče, od tih novih masnijih trošarina svaka bi država od trošarina koje ubere u svojoj zemlji trebala odsjeći 15 posto i poslati ih u europski proračun za razne zdravstvene projekte od čega bi se skupilo oko 11 milijardi eura za zdravstvene projekte. Konačan prijedlog novih trošarina još ne postoji, a postoji nekoliko varijanti koje se spominju pa se prije nekoliko mjeseci spominjala mogućnost rasta trošarina na cigarete od 139 posto, na rezani duhan 258 posto pa bi fiskalno opterećenje na tisuću cigareta poraslo sa sadašnjih 90 na 215 eura ili s 1,8 eura trošarine po kutiji cigareta na 4,3 eura, trošarina na rezani duhan bi skočila sa 60 na 215 eura po kilogramu, za tekućine za e-cigarete s jačinom iznad 15 miligrama nikotina po mililitru plaćalo bi se 0,36 eura po mililitru, a za slabije 0,12 eura. Uvođenje poreza obuhvatilo bi i grijani duhan... Ovih se dana spominje varijanta rasta trošarina od 73 posto s trenutačnih 124,2 na 215 eura na tisuću komada.
Najglasniji zagovornici povećanja trošarina na duhan i protivnici vapinga ili parenja e-cigareta u Europskoj komisiji su povjerenici Olivér Várhely i Wopke Hoekstra. Traže izjednačavanje poreza na e-cigarete s onima na duhan, strogu regulativu kako bi se zaštitila djeca od ovisnosti. Smatraju da se manipulacijom djece kroz privlačne okuse poput jagode u vapingu šteti zdravlju i regrutira u mlađoj dobi za buduće pušače te da se oko 40 posto pada stope pušenja u EU u posljednjih deset godina može pripisati upravo poreznim pritiscima.
Porez na porez
Trošarine su nešto kompliciranije od PDV-a jer postoji više vrsta trošarina na cigarete koje se istovremeno obračunavaju pa je tako u Hrvatskoj kod duhana u primjeni specifična i proporcionalna trošarina, a ako je maloprodajna cijena ispod određene razine primjenjuje se i minimalna trošarina. Trošarina se inače obračunava na proizvođačku cijenu i maržu, a nakon što se obračuna dolazi PDV. Što više raste neka od stavki, proizvođačka cijena ili trošarina, raste i ubrani PDV pa se tako u cijeni jedne kutije cigareta plati više poreza nego što košta sami duhan, papir i filter. No, postoji nešto što se zove crno tržište koje postoji i kod blažeg poreznog opterećenja, a buja s rastom poreza.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) smatraju da bi rast trošarina doveo do dvostruko većeg opterećenja u usporedbi sa susjednim zemljama izvan Unije, ugrozio hrvatsku duhansku industriju i potaknuo bujanje crnog tržišta. Navode da u domaćoj duhanskoj industriji radi oko 10.000 ljudi, a njezin izvoz doseže 400 milijuna eura. Procjenjuju da bi hrvatski proračun mogao godišnje gubiti oko 240 milijuna eura, što je gotovo 24 posto sadašnjih prihoda od trošarina na duhanske proizvode dok bi ilegalno tržište profitiralo. Kad se tome gubitku doda i gubitak 15 posto prihoda od trošarina koje bi išle u EU proračun, Hrvatska bi godišnje gubila oko 400 milijuna eura. HUP traži i povoljniji porezni tretman za proizvode smanjenog rizika, poput grijanog duhana i e-tekućina, čime bi se pušače potaknulo na prelazak na manje štetne alternative.
Fiskalni suverenitet
Hrvatska udruga poslodavaca poziva na odbacivanje mehanizma TEDOR radi očuvanja fiskalnog suvereniteta, a taj Tobacco Excise Duty Own Resource mehanizam predviđa da se 15 posto nacionalnih prihoda od trošarina na duhan izravno usmjerava u punjenje proračuna EU-a za razdoblje 2028. - 2034. Do sada je polovica zemalja članica Unije najavila neslaganje s idejom da se dio njihovih poreznih prihoda automatski preusmjeri u zajedničku blagajnu.
U Hrvatskoj su već od srpnja ove godine porasle trošarine na duhan pa je specifična trošarina s 53,10 eura povećana na 56,10 eura za tisuću komada cigareta a ostala je na snazi proporcionalna trošarina od 34 posto. Povećana je i minimalna trošarina na cigarete sa 117,87 eura na 124,20 eura za tisuću komada cigareta. Trošarina na sitno rezani duhan i ostali duhan porasla je sa 114,15 eura na 120,50 eura za kilogram. Uvedena je trošarina od 0,20 eura na svaki mililitar e-tekućina, dok je trošarina na grijani duhan sa 185,82 eura porasla na 198,50 eura za kilogram, a za novi duhanski proizvod sa 114,15 eura na 120,50 eura za kilogram. Vlada je računala da će s takvom korekcijom u proračun ove godine stići 74,7 milijuna eura. Za kratko vrijeme dok je bila na javnom savjetovanju u lipnju ova je uredba i oporezivanje e-tekućina podigla dosta prašine u svijetu korisnika e-cigareta i mnogi su pitali zbog čega se oporezuju biljni glicerin i propilen glikol kao da su nikotinske tekućine. Navodili su da trošarine od 0,20 eura po mililitru (ml) na e-tekućine znači da bočica od 10 ml s nikotinom s tri eura poskupljuje na šest eura, a cijena boce biljnog glicerina od 500 ml sa 7,80 eura raste na 132,83 eura...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....