StoryEditorOCM
Hrvatskatragovi nasilja

Rekonstruirano lice čovjeka iz groba u Slavoniji: ‘Način pokopa dokazuje kako su mislili da je vampir‘; evo kako izgleda

Piše Silvija Novak/JL
9. veljače 2026. - 11:50
Znanstvenici su rekonstruirali izgled muškarca iz 15. ili 16. stoljeća čije je tijelo pronađeno u grobu u Račeši na istoku Slavonije, s jasnim tragovima tzv. antivampirskih rituala (ilustracija) Afp

Znanstvenici su rekonstruirali izgled muškarca iz 15. ili 16. stoljeća čije je tijelo pronađeno u grobu u Račeši na istoku Slavonije, s jasnim tragovima tzv. antivampirskih rituala. Njegova je glava bila odrubljena nakon smrti, tijelo okrenuto licem prema dolje, a preko njega je bilo položeno kamenje – sve kako bi se, prema tadašnjim vjerovanjima, spriječilo da se pokojnik digne iz groba.

‘Ovakav način ukopa nije bio slučajan. To je bio svjestan čin zajednice koja je vjerovala da taj čovjek znači prijetnju čak i nakon smrti‘, objasnili su istraživači uključeni u projekt rekonstrukcije, a detalji kojega su objavljeni u znanstvenom časopisu OrtogOnLineMag, prenosi Jutarnji list.

Iako je muškarac pokopan unutar crkvenog prostora, njegovo mjesto na groblju bilo je krajnje neobično. Nalazio se uz sam rub, na dijelu koji se smatrao najmanje časnim.

‘To nam govori da je postojao dubok strah ili nepovjerenje prema toj osobi. Pokop u crkvenom prostoru sugerira da nije bio izopćen, ali način na koji je sahranjen pokazuje da se zajednica željela zaštititi‘, navode arheolozi.

čovjek koji je u životu pretrpio mnogo nasilja

U to vrijeme, osobito tijekom epidemija i ratova, svaka neobjašnjiva smrt ili bolest često se pripisivala djelovanju neumrlih – onih koje danas nazivamo vampirima.

Analiza kostiju otkrila je da je muškarac umro u dobi između 40 i 50 godina, a bio je visok oko 163 centimetra. Na njegovom su kosturu pronađeni brojni tragovi ozljeda, uključujući zacijeljene prijelome i traume.

Pretpostavlja se da je mogao biti vojnik ili osoba sklona sukobima, što je u tadašnjem društvu često bilo dovoljno da netko stekne reputaciju opasnog – pa čak i nadnaravnog.

image

Prema obliku lubanje pokojniku je rekonstruirano lice
 

Screenshot X

‘Ovo je bio čovjek koji je u životu pretrpio mnogo nasilja. Njegove ozljede upućuju na fizički težak i opasan život‘, rekla je dr. Nataša Šarkić, arheologinja koja je sudjelovala u istraživanju. ‘Jedna od tih ozljeda unakazila mu je lice zbog čega je mogao biti odbojan ljudima što je, pak, moglo dovesti do izopćenja.‘

Dodala je da je po starom slavenskom vjerovanju duša ostajala vezana uz tijelo i do 40 dana nakon smrti. Za rekonstrukciju su korišteni CT skenovi lubanje i napredni 3D modeli. Iako je lubanja bila djelomično oštećena, znanstvenici su je digitalno rekonstruirali i na temelju poznatih anatomskih podataka izradili objektivnu verziju lica.

vampiri nemaju veze s današnjom kulturom

‘Ovo nije umjetnička interpretacija u klasičnom smislu. Rekonstrukcija se temelji na anatomiji i mjerljivim podacima, a ne na mašti‘, rekao je Cicero Moraes, grafički stručnjak koji je također radio na projektu.

No uz znanstvenu verziju izrađena je i umjetnička rekonstrukcija, koja prikazuje kako je muškarac mogao izgledati u svakodnevnom životu – s grubim crtama i licem koje jasno odražava težak život.

Znanstvenici ističu da srednjovjekovni vampiri nemaju mnogo veze s današnjom popularnom kulturom. ‘U to vrijeme vampir nije bio romantično biće, već objašnjenje za strahove koje ljudi nisu znali racionalno objasniti – bolesti, iznenadne smrti i nesreće‘, objašnjavaju istraživači.

Slični grobovi s antivampirskim obilježjima pronađeni su diljem srednje i istočne Europe, što potvrđuje da je strah od povratka mrtvih bio raširen i duboko ukorijenjen. U Istri je poznata priča o Juri Grandu Aliloviću koji je umro 1656. godine, a za kojeg se također vjerovalo da je vampir.

U Srbiji je, pak, poznata priča o Petru Blagojeviću, koji je umro 1725. godine i koji je nakon smrti proboden kroz srce i zapaljen, što je bila uobičajena praksa s posmrtnim ostacima onih za koje se vjerovalo da su vampiri.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. ožujak 2026 06:02