Iz redova veterana gardijskih brigada stižu reakcije zbog uzdizanja desnice u znak nacističkog pozdrava uspod spomenika Oluji u Kinu, ali i prije i nakon koncerata Marka Perkovića Thomspona. Branitelji kažu da nisu nacisti oslobađali Hrvatsku nego istinski domoljubi i pripadnici brojnih brigada, ali da se bespotrebno uzdiže HOS i predimenzionira njihov utjecaj. Cijelo priopćenje vodećih hrvatskih braniteljskih udruga pročitajte na kraju teksta.
Uz to, iz vrha Saveza udruge HOS-a stigle su i poruke kako treba zabraniti zloupotrebu njihovog amblema i "Za dom spremni" na stadionima. I sama krovna organizacija je prozvala Skeju, naveli su da "glumata", tekst OVDJE. Ukratko, sve ovo je štetilo braniteljima... Dakle, i čelni HOS se odrekao postupaka HOS-ovca Skeje.
Takve poruke suboraca nisu dobro legle Splićaninu Marku Skeji, nekadašnjem zapovjedniku IX. bojne HOS-a "Rafael Boban" koji je nadalako poznat po "njegovanim brčićima", crnim odorama...
Pa kaže:
"To su prodane duše i nad njima je nadzor, znamo i koji. Samo gledaju svoju guzicu. Mi HOS-ovci znamo tko to govori i zašto, i mi smo bili i ostali za dom spremni", kaže Skejo za prenosi Dalmatinski portal, navodeći da braniteji koji se ne slažu s njim "pljuju po svojim didovima, pradidovima, obitelji i narodu. Može ih biti sram!"
Kaže da Hrvatska ima temelje i svoju povijest, sve to nije počelo kad su se oni rodili, nego dosta prije. Osvrnuo se i na mimohod Torcide koji nije predvodila zastava republie Hrvatske, nego crna zastava HOS-a i natpis "Za dom spremni".
"Navijači su nas pozvali, oni su dio nas i mi smo dio njih. To je naša hrvatska mladost u koju moramo ulagati i da vode Hrvatsku u smjeru za koji su ginuli naši ljudi", ustvrdio je.
Ratnim veteranima koji su reagirali na protekla događanja još jednom je poručio da "znaju iz kojeg gnijezda pričaju".
Tko je potpisao spomenuto priopćenje i na koga se to Skejo tako ljuti?
Priopćenje su potpisali veterani gardijskih brigada, specijalne policije i povjesničar i branitelj Ante Nazor u utorak.
Tko su, dakle, Ante Nazor, Siniša Troha i Zoran Maras? Branitelji ih jako dobro poznaju, hvale njihovu hrbarost u ratu, jedan od njih je i ranjen i jedva je izvukao živu glavu.
Krenimo od prvoga...
TKO JE ANTE NAZOR?
Doktorirao je na temu nacionalne povijesti, godinama piše o braniteljima, ratu, ‘Oluji‘ promovira domoljubne vrijednosti. Jedan je od najrevnijih promicatelja pravednog karaktera Domovinskog rata.
Tijekom lipnja/srpnja 1991. godine mobiliziran je u pričuvni sastav Zbora narodne garde. U jesen (listopad i studeni) 1991. godine otišao je kao dragovoljac na istočno-slavonsko bojište i bio pripadnik 122. đakovačke “R” brigade (potom se vratio i završio fakultet do listopada 1993. godine). Od 22. listopada 1993. godine do kraja rata bio je djelatnik Hrvatskog vojnog učilišta - Dočasničke škole HV-a Jastrebarsko.
Od 22. listopada 1993. do 10. travnja 1997. godine bio je nastavnik (profesor) u novoutemeljenoj Dočasničkoj školi HV “Ante Starčević” u Jastrebarskom, od 10. travnja 1997. do 1. kolovoza 2003. godine nastavnik na Katedri za vojnu povijest Hrvatskoga vojnoga učilišta u Zagrebu, a od 1. kolovoza 2003. do 2. ožujka 2005. godine bio je na mjestu časnika za vojnu povijest u Odsjeku za vojnu povijest Odjela za združenu doktrinu i vojnu povijest pri Zapovjedništvu za združenu izobrazbu i obuku “Petar Zrinski” u Zagrebu (bivša HVU). Do 2003. godine dočasnicima i časnicima predavao je hrvatsku povijest od VII. stoljeća do završetka Domovinskoga rata (s naglaskom na vojnu povijest), a od 2003. do 2005. godine na Visokoj dočasničkoj školi u Jastrebarskom predavao je predmet Vojna povijest – Operacije oružanih snaga Republike Hrvatske u Domovinskom ratu (1991. – 1995.). Od 2005. godine ravnatelj je Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata. Od školske godine 2008./2009. na Hrvatskim studijima na poslijediplomskom studiju predaje obvezni kolegij “Vojna povijest – s posebnim osvrtom na Domovinski rat” Inicijator je i jedan od dvojice autora dvojezične (hrvatsko-engleske) knjige Povijest Hrvata – ilustrirana kronologija (Multigraf, Zagreb, 2003.). Surađuje s Leksikografskim zavodom u pisanju priloga za leksikografska izdanja i prijavljen je na znanstveni projekt “Atlas Domovinskog rata” (od 2007.).
Dakle, ako tko kuži što je bilo, to je Nazor koji je povjesničar i koji je sudjelovao u Domovinskom ratu!
TKO JE SINIŠA TROHA?
Tko je Siniša Troha, kojeg je također okrznuo Mostov Miletić? On je 8. listopada 2022. godine na izborno-izvještajnoj sjednici Sabora Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi izabran za novog predsjednika i to jednoglasno!
- Siniša Troha rođen je u Vinkovcima, 18. lipnja 1970. godine, otac je šestero djece te je u braku s Mirjanom Troha. Umirovljeni je časnik Hrvatske vojske koji iza sebe ima hvale vrijedan ratni put. Sudjelovao je u obrani Republike Hrvatske na bojištima Banije, Like, Slavonije i Dalmacije. Karijeru je započeo u MUP-u kao policajac, a kasnije i policajac detektiv na odjelu za organizirani kriminal.
Na vlastiti zahtjev prešao je u 9. gardijsku brigadu „Vukovi“, gdje je obnašao dužnosti zapovjednika voda, zamjenika zapovjednika izvidničke satnije, zapovjednika izvidničke satnije, zapovjednika satnije za međunarodne vojne operacije i časnika za obavještajne poslove. Svoj život posvetio je doškolovanju, unaprjeđivanju znanja i vještina, stoga je uz završenu Srednju školu za unutarnje poslove završio temeljnu (razina vod/satnija) i naprednu (razina satnija/bojna) časničku školu, te obuku za osposobljavanje časnika za rad u međunarodnom okruženju, sudjelovanju u međunarodnim vojnim misijama i operacijama u Centru za obuku međunarodnih vojnih operacija. Na „Military Joint Multinational Readiness Center“ u Hohenfelsu, glavnom centar za borbenu obuku američke vojske, europskih saveznika i partnera, 2008. godine stječe status mentora za sposobnosti opservacije i mentoriranja Afganistanske vojske kao i njeno povezivanje s koalicijskim snagama (OMLT). U istom Centru 2012. godine završava tečaj za mentora za sposobnost opservacije i mentoriranja afganistanske policije i povezivanje s koalicijskim snagama (POMLT), a u Zagrebu završava tečaj komunikacije i mentoriranja Obrazovnog centra za unutarnje poslove. Sudjelovao je u vojnim misijama u Afganistanu i Siriji - navodi se u negovoj biografiji.
TKO JE ZORAN MARAS?
Zoran Maras, diplomirani je kriminalist, ratni pripadnik jedinice specijalne policije “Omege” iz Bjelovara, predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata. O sebi je jednom prilikom 2019. rekao:
- Ja sam Zoran Maras, rođen 8.12.1968. godine u Splitu. Trenutno živim u Bjelovaru, gdje sam doselio iz Imotske krajine s 12 godina, ali tamo je ostala kuća i mislimo se vratiti. Po struci sam diplomirani kriminalist. Samohrani sam otac kćerke koja je trenutno na studiju psihologije u Zadru, četvrta godina. Hrvatski sam ratni vojni invalid, ranjen u 12. mjesecu 1991. godine u glavu na ratištu u Pakracu. Trenutno sam u mirovini, ali sam aktivan u svojoj privatnoj firmi i kao predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata.
U rat sam stupio 1990. godine kao tadašnji pripadnik MUP-a s obzirom na to da sam prethodno pohađao srednju policijsku školu. Mogu reći da sam bio među prvima koji su iz bivšeg sustava prihvatili Prve hrvatske redarstvenike. Oni su u to vrijeme bili primljeni zbog nacionalne strukture u bivšem SUP-u. Što se tiče motivacije, osnovna motivacija je bila borba za demokraciju i rušenje totalitarnog komunističkog režima. Motivacija je bila i borba protiv tadašnje osvajačke velikosrpske politike Slobodana Miloševića s ciljem stvaranja Velike Srbije. To mogu sažeti u jednoj rečenici. Ja za sebe kažem da sam bio hrvatski branitelj, a ne da sam to sada, a hrvatski branitelji su se borili isključivo za demokraciju i samostalnu i nezavisnu državu Hrvatsku. Motivacija je također bila i referendum hrvatskog naroda o samostalnoj hrvatskoj državi. U grubo, motivirao nas je srpski narod koji nas je htio osvojiti, a mi smo rekli „E nećete!“.
Moji prvi ratni dani su bili neizvjesni u svakom slučaju. Kao dragovoljcu, kad gledam od 1991. godine, bilo je vrlo teško. Nismo imali ništa, a niti država nije bila priznata. Snagu nam je davao samo hrvatski narod. Uvijek smo si postavljali pitanje što će biti s nama ako se ne obranimo i ako država ne bude priznata. No, to nas nije obeshrabrilo jer čovjek koji voli svoju domovinu, svoju obitelj, svoj narod i smatra da je to ispravan i iskren put, uvijek ima snagu koju crpi upravo iz toga. Smatram da svaki narod ima pravo ostvariti svoju samostalnost i osnovati svoju državu, poštivajući i druge narode bez obzira na vjeru, boju kože i nacionalnost.
Prvo sam bio u Pakracu od veljače, kada je došlo do razoružavanja hrvatske policije od strane srpskih paravojnih formacija i bivših milicajaca s ciljem proglašenja odcjepljenja od Republike Hrvatske i pripajanja Srbiji. Taj događaj se smatra početkom Domovinskog rata jer ima sve elemente ratnog djelovanja, a ujedno je označio i početak mog ratnog puta. Nakon Pakraca sam bio na području Daruvara i Grubišnog polja, zatim u Glini gdje smo prvi put bježali. Nakon toga smo se vratili u matičnu bazu u Bjelovar iz koje sam otišao u Kostajnicu. 1991. godine sam ponovo bio u Pakracu nekoliko puta, sve do 12. mjeseca kada sam bio ranjen. Nakon rehabilitacije u trajanju od 9 mjeseci sam sudjelovao i u oslobađanju tadašnje kasarne u Doljanima kod Daruvara i Bjelovaru i pokušaju spašavanja hrvatskih branitelja iz Kusonja.
Također bih spomenuo i sudjelovanje u akciji Otkos 10, prvoj oslobodilačkoj akciji 1991. godine. Bilo je tu još svega, bio sam svugdje po malo. Sudjelovao sam i u akcijama Maslenica, Medački džep, Bljesak i Oluja. Na jugu sam proveo efektivno u smjenama možda godinu i pol dana. Nakon oslobađanja dubrovačkog područja, Konavala, Cavtata, smo kao pripadnici specijalne policije čuvali granicu s Crnom Gorom koja je bila linija razdvajanja. S obzirom na Mirovni sporazum koji je tada bio na snazi, vojska nije mogla tamo biti već samo specijalna policija. Na Velebitu sam u smjenama proveo ukupno oko godinu i pol dana...- navodilo se na portali Identitet u sklopu projekta “Branitelji u društvu”.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....