Slovenci uvode božićnicu za sve, hoće li i Hrvatska? Umirovljenike čeka poseban dodatak, doznali smo koliko će iznositi

Božićnica treba biti obvezna za sve zaposlene. Smatra to slovenska Vlada, koja je ovaj put, čini se, ozbiljno "zagrizla" da u zakon ugradi odredbu po kojoj bi svi koji rade, bez obzira jesu li zaposleni u državnoj službi ili kod privatnih poslodavaca, trebali dobiti božićnicu.

Ona bi, prema planu Vlade, iznosila najmanje koliko iznosi polovina tamošnje minimalne plaće. A kako je minimalna plaća 1277 eura, božićnica bi prema tom izračunu trebala iznosila najmanje 639 eura. Riječ je o svoti koja bi bila neoporeziva.

Slovenija je već prije uvela obvezni regres za godišnji odmor, koji iznosi najmanje 1277 eura.

Slovenski ministar financija Klemen Boštjančič pojasnio je ovih dana kako je Vlada u početku planirala oporezivati imovinu i od tih sredstava postupno rasterećivati troškove rada, no kako do toga nije došlo, sada predlaže božićnicu kako bi se poboljšao materijalni položaj slovenskih radnika. 

Potez je to kojim su sindikati u "deželi" zadovoljni. Zamjerke imaju samo na model koji predviđa određene iznimke za nelikvidne tvrtke. Poslodavci su se, pak, uhvatili za glavu. I pokušavaju "pet do 12" omekšati pravila kako isplata božićnica ne bi postala preveliki teret za tvrtke koje nemaju novca za božićnice.

U Hrvatskoj božićnica za sada nije zakonska obveza, nego mogućnost koja ovisi o kolektivnom pregovaranju. Sindikati javnih i državnih službi uspjeli su izboriti božićnicu od 300 eura, koja je prošle godine isplaćena liječnicima, profesorima, vojnicima, policajcima i ostalim djelatnostima koje plaću dobivaju iz državnog proračuna. 

Što se pak tiče mogućnosti da i hrvatska Vlada, po uzoru na svoje kolege u Sloveniji, uvede obveznu božićnicu, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel naglašava da bi se prvo trebalo definirati o čemu se točno govori: radi li se o dodatku, o 13. plaći ili nekom drugom obliku nagrade.

– U našoj praksi božićnica je uvijek bila rezultat kolektivnog pregovaranja sindikata s poslodavcima, bilo u državnom, javnom ili privatnom sektoru. Tamo gdje sindikati djeluju i radnici su organizirani, božićnica se ugovara. Tamo gdje ih nema, to ovisi isključivo o volji poslodavca hoće li je isplatiti ili ne – objašnjava Novosel. Pritom podsjeća da samo Hrvatska i Slovenija od svih europskih država imaju mogućnost isplate neoporezivih dodataka uz plaću, bilo kroz prigodne nagrade (božićnicu, uskrsnicu...) ili kroz nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika. Prema pravilniku o porezu na dohodak, ta je nagrada neoporeziva do 1200 eura. 

Novosel naglašava da su upravo ta neoporeziva davanja sindikatima ujedno i – najspornija.

– U praksi, poslodavci njima manipuliraju. Umjesto da povećaju plaću, koja bi se računala u mirovinsku osnovicu, oni radnicima daju neoporezive dodatke. Time izbjegavaju plaćanje doprinosa, a radnike često i ucjenjuju: isplaćuju im dodatke samo ako cijeli mjesec rade bez izostanka ili bez prigovora – upozorava Novosel.

Zbog toga SSSH već godinama traži izmjene pravilnika, kako bi taj neoporezivi iznos postao pravo svih radnika, ali ne od mjeseca do mjeseca, nego putem jednokratne isplata krajem godine.

Zakonsko propisivanje prava koje su dosad sindikati izborili moglo bi, smatra on, imati i neželjene posljedice.

– Sa sindikalne strane to vidim kao dvosjekli mač. Ako se prava koja sindikati pregovaraju prebace u zakon, postavlja se pitanje hoće li se radnici uopće više željeti sindikalno organizirati. Kad se sindikatima "izbije" mogućnost pregovaranja, poslodavci dobiju još veći prostor za manipulaciju. Mi, dakle, nemamo ništa protiv uvođenja univerzalnog prava, ali uz jasan okvir. U redu je da to postane pravo za sve radnike, no to je nešto sasvim drugo od klasične božićnice koja je predmet kolektivnog pregovaranja – zaključuje predsjednik SSSH-a.

U Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike za sada, čini se, ne planiraju uvoditi obveznu božićnicu.

– Pravo na nagradu u povodu božićnih blagdana ugovara se kolektivnim ugovorom, iako nema zapreke da ga poslodavac uredi i svojim pravilnikom. Kolektivno pregovaranje najprimjereniji je način uređivanja međusobnih prava i obveza, pa bi uvijek trebalo dati prednost međusobnom dogovoru poslodavca i sindikata kao predstavnika radnika. Pritom država može potaknuti isplatu temeljem ugovorenog prava putem poreznih propisa, dajući mogućnost da sam iznos u određenom dijelu bude neoporeziv – zaključuju u Ministarstvu rada. 

Što se, pak, tiče hrvatskih umirovljenika, od 2020. uvriježilo se da im država, ali i neke jedinice lokalne samouprave, isplate božićnicu. 

Prošle godine državna "božićnica" za umirovljenike iznosila je od 60 do 160 eura, ovisno o visini mirovine, a božićnicu je primilo više 700 tisuća umirovljenika. Uz državnu, mnoge općine i gradovi isplaćuju vlastitu božićnicu umirovljenicima, u iznosima koji se kreću između 30 i 150 eura. 

Umirovljenici će ove godine dobiti i godišnji dodatak na mirovinu. On neće biti fiksan za sve, nego će se utvrđivati po svakoj godini radnoga staža. I izračunavat će se tako da se broj godina staža pomnoži s iznosom koji će svake godine u listopadu, nakon rebalansa proračuna, odrediti Vlada. 

– Sada je to godišnji dodatak na mirovinu. U nekoj perspektivi on bi trebao ići prema 13. mirovini. Ove će godine taj dodatak po jednoj godini radnog staža iznositi 6 eura. Kako je u Hrvatskoj prosjek godina radnog staža oko 31, umirovljenici će dobiti prosječno 172 eura. Netko će dobiti i 250 eura, a netko tko ima 15 godina staža 90 eura – ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju saborski zastupnik i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, umirovljeni general Veselko Gabričević.  

Godišnji dodatak na mirovine isplaćivat će se, odredio je novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji je na snagu stupio 1. srpnja, svake godine. 

– Sredstva koja su bila na raspolaganju ovu godinu omogućavala bi isplatu maksimalno 4 eura po jednoj godini radnog staža. Međutim, Ministarstvo rada dobilo je 600 milijuna eura više, od čega je 210,1 milijun otišlo na ovaj dodatak, a ostatak sredstava namijenjen je uglavnom isplati inkluzivnog dodatka – zaključuje Gabričević.

Činjenica da je u javnosti godišnji dodatak već ponio naziv trinaeste mirovine – iako to on po svojem iznosu još uvijek nije – jasno govori u kojem smjeru gledaju hrvatski umirovljenici. 

Kojima svaki euro, a pogotovo još jedna dodatna mirovina godišnje, doista olakšava svakodnevicu.