Za nesreću trajekta Lastovo i pogibiju troje članova posade riječko Županijsko državno odvjetništvo tereti ipak samo članove posade te smatra da nitko od odgovornih u Jadroliniji ne treba kazneno odgovarati, pa tako ni netom smijenjena cijela Uprava na čelu s Davidom Soptom.
Doneseno je rješenje o provođenju istrage protiv troje hrvatskih državljana - zapovjednika broda Gorana Đolonge (36), prvog časnika palube Davora Zagorca (31) i vođe palube Predraga Vulića (49) - zbog počinjenja teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti s posljedicom pogibije triju osoba.
Terete se da su 11. kolovoza 2024. oko 15 sati, na trajektu u vlasništvu putničkog brodara iz Rijeke, koji je bio privezan na trajektnom pristaništu u Malom Lošinju, "postupali protivno propisima o mjerama sigurnosti na brodu te protivno naučenim postupcima upravljanja brodom i protivno pravilima struke".
Dakle, iz stava tužiteljstva potpuno se skida odgovornost s Uprave Jadrolinije i njezinih propusta, kako je to ustanovljeno izvješćem resornog Ministarstva koje je predložilo i pokretanje prekršajnih postupaka (uz ogradu ako se ne pokrene kazneni), već se isključiva odgovornost, prema zaključku tužitelja, nalazi u ljudskom faktoru, prije svega zapovjednika broda, prvog časnika palube i vođe palube kao odgovornih za pogibiju svojih kolega, a ispada da je Davor Zagorac praktički i sam kriv za svoje stradavanje, piše Jutarnji list.
Ovako to vidi Državno odvjetništvo: "Naime, svjesni da tri člana posade obavljaju radove ispod podignute ukrcajne rampe koja nije propisno osigurana zabravnim klinovima, pristajući da ugroze život i tijelo navedenih članova posade, prvookrivljenik kao zapovjednik broda isključio je hidrauličku pumpu, iako je znao da ukrcajna rampa može stajati u podignutom položaju jedino dok hidraulička pumpa radi, trećeokrivljenik kao vođa palube propustio je izdati zapovijed kormilaru za propisno osiguranje ukrcajne rampe zabravnim klinovima, a drugookrivljenik kao prvi časnik palube propustio je trećeokrivljenika upozoriti da izda takvu zapovijed kormilaru, pa kada je prvookrivljenik kao zapovjednik broda upozorio trećeokrivljenika da ukrcajna rampa nije propisno osigurana od pada, ovaj se na to upozorenje oglušio.
Uslijed opisanih propusta navedene trojice okrivljenika došlo je do pada ukrcajne rampe na članove posade koji su se nalazili ispod rampe, kojom prilikom su kormilar, vođa stroja i mornar zadobili ozljede od kojih su smrtno stradali, dok je drugookrivljenik zadobio ozljede teške naravi."
U priopćenju tužiteljstva dalje se navodi da će se tijekom istrage provesti "sve dokazne radnje određene rješenjem o provođenju istrage, kao i sve druge radnje na čiju potrebu provođenja ukaže tijek istrage, a kako bi se utvrdile sve okolnosti predmetnog događaja, odnosno počinjenja djela te kaznenopravne odgovornosti svih počinitelja".
U nedavno objavljenim izvještajima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, odgovornost se pripisuje i zapovjedniku broda, ali i Upravi Jadrolinije, pri čemu Agencija skida odgovornost sa zapovjednika i posade Lastova. Znakovito je da je Ministarstvo imalo na uvid i službene bilješke o razgovorima članova posade koje je odmah nakon nesreće obavila policija, osim sa Zagorcem koji je bio na liječenju, a oni iz toga nisu zaključili da bi netko od posade bio odgovoran za tragediju. Te iste bilješke imalo je i tužiteljstvo kao prilog kaznenoj prijavi i našlo da je posada ipak odgovorna.
A upravo je Jadrolinija u svom očitovanju Agenciji na nacrt završnog izvješća o tragediji Lastova, koje su potpisala sva tri smijenjena člana Uprave, kategorički odbacila bilo kakvu odgovornost za nesreću i sve prebacila na posadu.
Jutarnji list dobio je na uvid to očitovanje koje ima 27 stranica.
U uvodu su u Jadroliniji istaknuli da suosjećaju s članovima obitelji stradalih pomoraca, da nijedan sustav nije savršen pa tako ni Jadrolinijin. Međutim, istaknuli su da su nadležna inspekcijska tijela obavila pregled trajekta Lastovo 3. lipnja, nedugo prije nesreće, i nisu uočila nikakve ozbiljnije nedostatke.
"Štoviše, detaljna vanjska prosudba uslijedila je i nakon nesreće 13. rujna i baš u povodu nesreće i ni tom prigodom nisu pronađeni ozbiljniji nedostaci, kako u pregledu Lastova tako ni u pogledu Jadrolinijina sustava upravljanja sigurnošću (a upravo su nedostaci u SUS-u bili jedna od zamjerki). Zato iznenađuje broj i raznovrsnost nedostataka koji se sada utvrđuju te, štoviše, kvalificiraju kao kontributivni čimbenici nesreće", piše u uvodu očitovanja Uprave Jadrolinije.
Zatim se izvješće agencije secira u svim dijelovima i iznose se vrlo ozbiljne primjedbe na rad istražitelja i polemizira s njihovim zaključcima. Evo što su glavne zamjerke i što tvrde u Jadroliniji:
1. Nije razvidno koje su činjenice utvrđivane na temelju usmenih iskaza svjedoka.
2. Autori izvješća nisu uzeli u obzir moguće ograde što su ih pojedini svjedoci mogli imati u odnosu na događaj, kao što je svijest o možebitnom vlastitom doprinosu nesreći, a to može biti od utjecaja na vjerodostojnost svjedoka.
3. "Logične pretpostavke". S obzirom na minuciozan pristup istražitelja utvrđivanju činjenica nejasno je zašto su se istražitelji zadovoljili tek logičnim pretpostavkama, bez da su i vezano za to utvrđivali stvarno stanje stvari.
Jutarnji list dobio je na uvid očitovanje bivše Uprave Jadrolinije koje ima 27 stranica
4. Ljudski faktor kao ključan čimbenik. U ovom dijelu Jadrolinija u svom očitovanju smatra da je ljudski faktor imao konkretnu ulogu u nesreći i to se plasiralo i nedugo nakon nesreće. To potkrepljuju ovime: neracionalni postupak zapovjednika (Goran Đolonga) koji je iako svjestan da je rampa podignuta, a neosigurana isključio hidraulički sustav; neuspješni postupak zapovjednika da u kontaktiranju kolega putem VHF-a i mobitela koji je krenuo prema pramcu bez da je ponovo uključio hidraulički sustav, čime je prepustio rampu slobodnom padu; postupak vođe palube, koji je zanemarivši izravnu zapovijed da osigura rampu klinovima i ne daje nalog kormilarima da osiguraju rampu; samovoljna odluka članova posade da se pozicioniraju ispod podignute rampe iako im prethodno nitko nije potvrdio da je rampa osigurana; nepotrebno velik broj članova posade, čak njih šest koji su se okupili ispod podignute rampe iako su tamo trebala biti najviše dvojica, te na kraju izostanak kormilara na gornjoj palubi radi uobičajenog osiguranja podignute rampe.
Inače, Ministarstvo i Agencija ustvrdili su da oni nisu ni mogli biti svjesni opasnosti koja im prijeti jer to nisu ni znali.
Svim time, smatra Jadrolinija, podcijenjen je ljudski faktor kao uzrok nesreće, a kažu da neke pogreške koje je napravila posada ne bi mogao spriječiti ni najsavršeniji sustav. Kao primjer ističu odluku zapovjednika da isključi hidrauliku
"Potpuno je neživotno tvrditi da zapovjednik sa svojom izobrazbom, s tolikim plovidbenim stažom na brodu Lastovo i s toliko puta izvršenom familijarizacijom na tom brodu ne razumije kako funkcionira sustav pramčane rampe. Nepostojanje pisanih uputa, što je bila jedna od glavnih zamjerki u nalazima, ne može biti opravdanje za zapovjednikov postupak, pogotovo kad se uzme u obzir da se postupak spuštanja i podizanja rampe na Lastovu ponavljao i do 10 puta dnevno", smatra sada već bivša Uprava.
A upravo su nepostojanje konkretnih i jasnih uputa te neupoznavanje članova posade s procedurama postupanja smatrane ključnim nedostatkom zbog kojeg se mogla dogoditi nesreća, dok je Jadrolinija to u svom očitovanju nastojala minorizirati i ustvrdila je da to nije bilo od utjecaja za nesreću. U činjenici da se ipak sva odgovornost svaljuje na lanac zapovijedanja na Lastovu o tim faktorima nema ni riječi.
Jadrolinija je spočitavala Agenciji i da nije bilo nikakve užurbanosti i zgusnutog plovidbenog reda kako je ustanovljeno u izvješću radi pregleda brtve pramčanog vizira. Jadrolinija je i veći dio svog očitovanja posvetila minorizaciji navoda o tome da sustav rampe nije uveden kao dio kritične infrastrukture i da nisu postojale upute, kao i na to da ne stoji tvrdnja iz izvješća da na Lastovu nije bio dostatan broj VHF prijemnika. "Nije objašnjeno na koji bi način veći broj primopredajnika izbjegao nesreću", piše u očitovanju.
Posebno se apostrofira i Goran Đolonga, odnosno zapovjednik. "Zapovjednik s takvim iskustvom nije smio postupiti onako kako je postupio dotične zgode i nije smio isključiti hidraulički sustav dok rampa nije bila osigurana klinovima".
Sve to, odnosno ljudski faktor i odgovornost zapovjednika trajekta Lastovo, prvog časnika i vođe palube, što se daje naslutiti i iz očitovanja donedavne Uprave Jadrolinije, najprije je pretočeno u policijsku kaznenu prijavu, a sada i u istražno rješenje tužiteljstva, piše Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....