Tragičan slučaj osmomjesečne djevojčice koja je prije desetak dana preminula na Infektivnoj klinici "Dr. Fran Mihaljević" od meningokokne sepse tipa B ponovno je otvorilo pitanje kalendara cijepljenja u Hrvatskoj i, što je još važnije, informiranosti roditelja.
I to zahvaljujući javnom apelu njezine majke Monike Čorak kako ni jedan roditelj više ne bi trebao prolaziti užas koji sada prolaze ona i suprug Marko. Da postoji mogućnost cjepiva za meningokok saznali su prekasno, tek u bolnici, umjesto kod svog pedijatra.
U Programu obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2025. – 2027. meningokokno cjepivo nije uvršteno među obvezna cjepiva za djecu. Naime, djeca se u Hrvatskoj mogu cijepiti samo na izričit zahtjev roditelja, koji sami moraju kupiti cjepivo. I to ako im netko uopće kaže da postoji ta mogućnost, što ovdje nije bio slučaj.
Upravo zato Monika Čorak želi potaknuti promjene u sustavu cijepljenja ili barem osigurati da svaki pedijatar roditeljima pruži informacije o postojanju cjepiva i riziku od bolesti. Pogotovo što se s obzirom na gotovo stopostotnu smrtnost u najtežim oblicima, ovo ne može smatrati "običnom dječjom bolesti".
Istog je stava naš ugledni infektolog, prof. dr. Miro Morović.
– Svaka pedijatrijska ordinacija morala bi obavijestiti roditelje kako postoji cjepivo za meningitis, što pokriva i kako mogu do njega doći. To jest rijetka bolest, ali smrtonosna, i svaki bi roditelj morao imati pravo na tu informaciju i, u skladu s time, pravo na izbor onoga što smatra najboljim za svoje dijete. Smatram da je to minimum onoga na što pacijenti moraju imati pravo – kaže prof. Morović.
– Ranije smo imali cjepivo, koje također nije bilo obvezno i pokrivalo je samo neke tipove virusa, ali ne i tip B. Danas je i taj dio pokriven cjepivom koje se prima u dvije doze – napominje prof. Morović koji upravo francuski model ističe kao daleko najbolji.
Francuska je od 1. siječnja 2025. uvela obvezno cijepljenje dojenčadi protiv meningokoka B i ACWY, čime se osigurava široka zaštita od najčešćih i najopasnijih serogrupa. To znači da cjepiva protiv oba tipa više nisu samo preporučena za dojenčad, nego su zakonski obvezna u prvim mjesecima života. Odluka je donesena zbog porasta broja oboljelih i epidemioloških pokazatelja, a cijepljenje je uključeno u nacionalni program za svu novorođenčad.
MenB se daje u prvim mjesecima života (npr. 3. i 5. mjesec) uz booster oko 12. mjeseca. MenACWY se primjenjuje u dječjoj dobi, uz dodatne preporučene doze u adolescenciji (11. – 14. godina) i do 24. godine. Posebne preporuke vrijede za adolescente, mlade odrasle i rizične skupine, poput osoba s imunološkim bolestima, bez slezene te putnike u visokorizična područja.
– U svakoj ambulanti u Francuskoj na zidu stoji lista sa svim nuspojavama svakog antibiotika koji je u široj upotrebi, tako da su pacijenti ne samo upućeni nego prosvijećeni za sva zdravstvena pitanja koliko je to potrebno. U Nizozemskoj, primjerice, antibiotik za upalu uha možete dobiti tek ako analgetik, koji se prvi propisuje, ne daje očekivani rezultat. To su primjeri koji bismo i mi morali slijediti – jasan je prof. Morović.
Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), većina država članica Europske unije uvela je neko od meningokoknih cjepiva u svoje nacionalne programe imunizacije.
Za razliku od Francuske, u Velikoj Britaniji cjepivo protiv MenB ponuđeno je roditeljima beba, a MenACWY adolescentima kroz školske programe, ali nije zakonski obvezno. Ukratko, ponuđeno je svim ciljanim dobnim skupinama, ali roditelji odlučuju žele li cijepiti djecu.
Slično je i u Njemačkoj, gdje STIKO preporučuje MenB za djecu, MenC jednom oko 12 mjeseci, a MenACWY za osobe s povećanim rizikom. Cijepljenje se provodi prema preporukama stručnjaka, ali nije zakonski obvezno za svu djecu.
Među državama koje imaju cjepivo uključeno u nacionalni program kao preporučeno nalaze se Italija, Španjolska, Portugal, Belgija i Nizozemska gdje se određene varijante cjepiva rutinski nude djeci u sklopu javnog zdravstvenog sustava.
Uz Hrvatsku, među zemljama gdje cjepivo protiv meningokoka još uvijek nije dio redovitog nacionalnog kalendara, nego je dostupno uz preporuku liječnika ili na zahtjev roditelja, još su Slovenija, Rumunjska, Danska i Švedska.
Ministrici zdravstva Ireni Hrstić postavili smo dva pitanja. Prvo: zašto, kao vodećim europskim državama, cjepivo protiv meningokoka još uvijek nije dio redovitog nacionalnog kalendara niti kao preporuka, nego je dostupno samo na zahtjev roditelja koje, u pravilu, nitko o tome ne informira. Drugo: što planira poduzeti i u kom roku kako bi se to promijenilo. Ovo je odgovor koji smo dobili:
– Ministarstvo zdravstva izražava iskrenu sućut roditeljima zbog gubitka djeteta i obveza je pružiti jasne, stručne i potpune informacije o svim pitanjima koja se odnose na zaštitu zdravlja djece, stoji u odgovoru.
Iako majka Monika kaže kako u praksi nije tako, odnosno da roditelji nisu upućeni, iz Ministarstva zdravstva tvrde kako su "informacije o obveznim i preporučenim cijepljenjima dostupne na više razina zdravstvenog sustava, počevši od primarnih pedijatara pa do županijskih zavoda za javno zdravstvo, gdje roditelji uobičajeno dobivaju detaljne i individualizirane stručne savjete".
– Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), velika većina država članica EU-a ne uključuje navedeno cijepljenje u svoj obvezni program, već ga preporučuje, na isti način kako je to uređeno i u Hrvatskoj. Kalendar cijepljenja kontinuirano se razmatra i prilagođava u skladu s epidemiološkom situacijom u Hrvatskoj, kao i uvažavanjem novih znanstvenih spoznaja o svojstvima dostupnih cjepiva, praćenjem pojavnosti bolesti u populaciji te ostalim čimbenicima relevantnima za provedbu Programa i javno zdravlje općenito – uključujući prijavljene nuspojave, dobno-specifičnu pojavnost bolesti i načine primjene cjepiva – odgovaraju iz Ministarstva.
Inače, prema smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i europskih stručnih tijela poput European Centre for Disease Prevention and Control (ECDC), cijepljenje protiv meningokoknih bolesti preporučuje se posebno za osobe u rizičnim skupinama. Među njima su osobe s oslabljenim imunološkim sustavom ili bez slezene, osobe s deficitom komplementa, odnosno dijela imunološkog sustava, te putnici koji odlaze u zemlje s višom incidencijom meningokokne bolesti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....