Mnogima je poznata scena u kojoj Cersei Lannister iz serije "Igra prijestolja" gola silazi niz isusovačko stubište i šeće gradom u završnici pete sezone. Upravo ta scena, snimljena prije 12 godina, dodatno je učvrstila turističku poziciju Dubrovnika – grada sa svega 41.500 stanovnika, poznatog kao "biser Jadrana". Danas se pak obilazak tih popularnih lokacija usred kolovoza pretvara u svojevrsnu noćnu moru, uz gomile ljudi na svakom koraku i vrtoglavo visoke cijene.
Ovo su rečenice španjolskog novinara Francisca Peregile, koji za medij El pais piše o problemima s kojima se suočava hrvatski turizam i mnogi obalni gradovi, ne samo Dubrovnik.
Kako navodi Peregil, turizam čini 20 posto hrvatskog BDP-a, što je dvostruko više nego u Italiji i znatno iznad 13 posto, koliko bilježi Španjolska. No negativne posljedice prekomjernog razvoja ove gospodarske grane nadvijaju se nad zemljom poput ogromnog plimnog vala. Zato je Vlada odlučila suočiti se s problemom usvojivši paket mjera usmjerenih posebno na kontrolu kratkoročnog najma i upravljanje sve većom fluktuacijom turista i posjetitelja.
Izgubljen mediteranski identitet
Kako upozorava Peregil, upravo to nekontrolirano širenje turističkih apartmana, koje za posljedicu ostavlja visoke cijene stanova i najamnina, ima sličnosti sa Španjolskom. Ipak, Peregil smatra kako Hrvatska, kao mala zemlja s 3,8 milijuna stanovnika, daleko intenzivnije osjeća i probleme i benefite turizma, ali i probleme poput već spomenute zasićenosti tržišta.
Španjolskom novinaru sugovornik je bio Hrvoje Krešić, novinar kanala N1 koji je i sam odrastao u Dubrovniku, iako danas živi na zagrebačkoj adresi. U razgovoru koji su obavili putem videopoziva Krešić se požalio kako se grad njegova djetinjstva pretvorio u "muzej na otvorenom".
– Ima trgovina i restorana, ali izgubljen je onaj mediteranski identitet svakodnevice: otvoreni prozori, ljudi koji se naginju van, ogovaraju, raspravljaju o sitnicama. Danas je na svakom uglu "Igra prijestolja" i nitko ne govori o stvarnoj povijesnoj važnosti ovoga grada, o njegovim pjesnicima, inženjerima, o tome koliko je Dubrovnik imao vještih diplomata – objašnjava Krešić.
Peregil u članku za El pais ističe kako Hrvatska ima jednu od najviših stopa inflacije u Europskoj uniji, s 4,3 posto zabilježenih u studenome prema Harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP), u odnosu na 2,2 posto, koja je zabilježena u eurozoni.
– Mladi liječnik, profesor ili vatrogasac teško može kupiti stan u Dubrovniku, Splitu ili Zadru. Cijene su postale nedostižne – upozorava Krešić i navodi da nekoliko gradova, poput Dubrovnika, planira graditi nove stanove za mlade obitelji u prigradskim naseljima. Tu se, smatra Krešić, nameće pitanje kako će se taj proces kontrolirati kako bismo bili sigurni da se ti stanovi kasnije neće koristiti u turističke svrhe.
Ograničenja su počela
Kao odgovor na ovaj gorući problem i izazov, gradske vlasti Dubrovnika ove su godine ograničile broj turističkih apartmana u povijesnoj jezgri. Također, istodobno u grad mogu pristati najviše dva kruzera dnevno. Brodovi smiju ostati u luci do osam sati, a za plovila s više od 4000 putnika minimalno zadržavanje je 12 sati.
Uz to je uvedeno i ograničenje od 4000 posjetitelja s kruzera unutar zidina starog grada. Novitet je i da se ulaznice za gradske zidine, najveću turističku atrakciju grada, mogu rezervirati samo putem interneta. Time se nastoji izbjeći "munjeviti turizam" koji u tri ili četiri sata preplavi grad bez stvarne gospodarske koristi. Lokalne i državne vlasti žele dati prednost kvaliteti nad kvantitetom.
Glasnogovornik Ministarstva turizma naveo je Peregilu u odgovoru na njegov upit kako, premda je Dubrovnik najuočljiviji primjer štetnih posljedica nekontroliranog turizma, slični pritisci i problemi postoje i u mnogim obalnim gradovima i na otocima tijekom vrhunca ljetne sezone. Upravo je to potaknulo Vladu na donošenje mjera na nacionalnoj razini.
Prvi rezultati ohrabruju
Iz resornog ministarstva ističu da je jedna od najučinkovitijih mjera donesena u siječnju 2025., izmjenom zakona kojom je jasno razgraničeno obiteljsko iznajmljivanje od komercijalnog kratkoročnog turističkog najma. Prošle je godine zemlja počela bilježiti prve rezultate, naime, na vrhuncu sezone 2025., 15. kolovoza, Hrvatska je prvi put zabilježila neto smanjenje od više od 2000 kreveta u privatnom smještaju u odnosu na prethodnu godinu.
Peregil ističe kako Hrvatska nastoji ljetni turistički val i veliku fluktuaciju gostiju rasporediti i na ostatak godine. Svake godine zemlju posjeti više od 21 milijun turista, što je preko pet puta više od broja stanovnika Hrvatske. Za usporedbu, Peregil navodi brojke iz svoje zemlje, također turistički popularne destinacije, pa tako Španjolsku posjeti više od 97 milijuna turista, što je tek dvostruko više u odnosu na 49 milijuna stanovnika, koliko ih ta država ima. Prema podacima turističkog sektora, u prvih šest mjeseci prošle godine prihodi od stranih turista u Hrvatskoj porasli su gotovo šest posto u odnosu na lanjsku sezonu. Od 2016. godine ti su se prihodi u prvoj polovini godine udvostručili.
Vlada želi spriječiti prekomjernu gradnju u tim problematičnim područjima te istovremeno pridonijeti tome da pristupačno stanovanje bude dostupnije mladim obiteljima, a rezultati tih javnih politika već su vidljivi.
– Broj novih dugoročnih ugovora o najmu porastao je prošle godine za 11 posto, dok je 3350 poreznih obveznika djelomično ili u potpunosti prešlo s kratkoročnog turističkog najma na dugoročni – pohvalili su se iz resornog ministarstva, no svjesni su da će nadzor nad širenjem turizma biti veliki izazov.
– Potpuno smo svjesni da učinkovita provedba zahtijeva snažnu koordinaciju, pouzdane podatke i kontinuirani nadzor – ističu.
Peregil naglašava i kako je i hrvatski premijer Andrej Plenković u više navrata upozorio na opasnost od pretjeranog podizanja cijena za strane posjetitelje.
– Svaki pokušaj brze kratkoročne zarade putem neopravdanih cijena naštetit će našem strateškom ugledu. Kada turist osjeti da je prevaren, ne vraća se, a danas se takvo mišljenje širi globalno u sekundi – poručio je Plenković 2024. godine.
Hrvatska Vlada poručuje da će nastaviti davati prednost kvaliteti nad kvantitetom.
– Uvjereni smo da bez jasnih pravila i strogog nadzora ne može postojati održiv model turizma – zaključuje glasnogovornik Ministarstva turizma.
Uspjeh tih mjera pokazat će hoće li gradovi poput Dubrovnika ponovno pronaći svoj mediteranski identitet otvorenih prozora, koji ih je krasio nekad.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....