Profesor Milivoj Špika, političar je i borac za umirovljenička prava, ali i naš proslavljeni karatist i svojedobno uspješni obrtnik. Da, da; sve je to ovaj Trogiranin kojeg nije lako imati za suparnika ni u sportskoj dvorani, niti u emisijama gdje se najčešće suočava s resornim ministrom, mladim i zelenim Marinom Piletićem.
Špika, predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ), kao bivši poduzetnik odlično barata brojkama i poznaje mirovinski sustav, stoga je mjerodavan ocijeniti koliko piza dodatak kojim je premijer Andrej Plenković, čestitao Božić sugrađanima treće dobi.
– Taj dodatak je vrijeđanje, to je uvreda za zdrav razum, jer su oni s ovim napravili jednu klasičnu distrakciju, "uvalivši" nam model "tri u jedan". Naime, prvo su pričali o trinaestoj mirovini, pa o paketima pomoći potrebitima i božićnici za umirovljenike, da bi sve to strpali u taj božićni dodatak koji iznosi šest eura po godini staža, a to je sramota. Sra-mo-ta!
Dobro, koliko oni novca mogu uopće isplatiti umirovljenicima, a da je to ekonomski opravdano? Imaju li dovoljno sredstava za ozbiljnije povećanje mirovina?
– Na početku ove godine resorni ministar Marin Piletić, napravio je prvi veliki gaf. Za socijalu, za inkluzivni dodatak, predvidio je oko 400 milijuna eura. Na kraju se ispostavilo da mu za to treba više od milijardu eura. Zato se s tim odugovlačilo, a u međuvremenu je umrlo dvadeset tisuća ljudi koji nisu dočekali ostvarenje prava koje im je zakonom bilo zajamčeno.
Dalje, u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi, jako su dobro znali da će im Ustavni sud oboriti odluke o osobnim asistentima, pa će se ona spomenuta cifra s početka godine, sada popeti na čak milijardu i tristo tisuća eura! I kako su se onda oni to domislili riješiti? Tako da su odlučili da neće dati božićnice umirovljenicima, kao ni trinaestu mirovinu, niti će usklađivanje s plaćama ići na sto posto kao što bi trebalo, već će sve to riješiti dodatkom od samo šest eura po godini staža.
Što za umirovljenike znači činjenica da se one ne usklađuju u stopostotnom iznosu s rastom plaća?
– To znači da svaki put kad plaće rastu, mirovine sve više zaostaju. Tako je u samo zadnjih deset godina, mirovina za rastom plaća zaostala deset posto. I na to se cijela Vlada pravi mutava.
Tobožnja povišica
Koliko sada iznosi prosječna mirovina?
– Kad se sve skupa zbroji, dodaci i činjenica da su najnižu mirovinu povećali za tri posto, kao i to da 200 tisuća ljudi prima invalidsku mirovinu, a njima su također povećane mirovine, plus ovaj dodatak o kojem govorimo, to će biti 700 eura.
S tim nije lako preživjeti mjesec, a to je prosjek...
– Nije, ali još veći je problem u tome što oko 600 tisuća umirovljenika i dalje ima mirovinu manju od šesto eura, tako da je prosjek jedno, a stvarnost, nažalost, nešto sasvim drugo. A, ljudi žive tu stvarnost... Rasle su najniže mirovine i invalidske mirovine. To su oni koji primaju mirovinu, a radili su za minimalne plaće, pa im se mirovina računa tako da se godina staža množi sa petnaest eura. Njima su te mirovine povećali za bijednih tri posto, pa za punih četrdeset godina staža imaju 600 eura mirovine. I to oni zovu povećanjem?
Kako stojimo u odnosu na susjednu Sloveniju? Koliko su Slovencima veće mirovine?
– Pedeset posto!
Pedeset posto?!
– Da, ali da je HDZ održao obećanje koje je dao umirovljenicima iz 2015. godine, a koje sam uspio dogovoriti u Domoljubnoj koaliciji, ne bi bilo tako. Međutim, kako Plenković nije htio nastaviti suradnju sa mnom, pa smo se razišli, nije bilo ništa ni od dogovora da prosječna mirovina ide na 68 posto prosječne plaće. A da se to sad prati, na 1450 eura prosječne plaće, prosječna mirovina trebala je biti negdje oko 870 eura. Znači, toliko bi bila prosječna mirovina da se ispoštovao naš dogovor iz 2015., a ne sedamsto koliko je sada.
Kaže premijer Plenković, bit će prosječna mirovina do kraja našeg mandata 800 eura, ali onda će i prosječna plaća ići iznad 1600 eura, tako da bi onda prosječna mirovina trebala biti 970 eura. To bi se onda pratilo kako spada, a to je Vlada mogla napraviti već od prošle godine, jer smo tražili da se raspodijeli milijardu i petsto milijuna eura na povećanje mirovina, i to na one po općim propisima. Takvih je umirovljenika 850 tisuća. Dakle, ne računam tu mirovine po međunarodnim ugovorima kojih ima 170 tisuća i ne računam one po posebnim propisima, a i njih ima oko 170 tisuća. Mislim, dakle, na radničke mirovine.
Je li problem i u umirovljenicima koji su na račun ratnog staža ili statusa ratnih invalida, otišli deset, petnaest godina prije u mirovinu? Oni nisu zaradili svoje mirovine.
– Nisu oni problem. Oni šute na sve ovo. Ja ih znam koji imaju mirovinu skoro dvije tisuće eura, a petnaest, dvadeset godina staža... Međutim, oni su za ovaj problem beznačajni. Ovdje se ne radi o manjku u državnom proračunu i nemogućnosti da država udovolji našim zahtjevima za povećanje mirovina, nego o nedostatku političke volje.
Novca ima
Znači, novca za povećanje mirovina ima, ali Vlada jednostavno ne želi odriješiti kesu?
– Apsolutno ima. Pa za sljedeću godinu je planiran BDP od negdje sto milijardi eura, a izdvajanje za mirovine će biti negdje oko 10,2 milijarde eura. Znači, udio mirovina u našem BDP-u je oko deset posto, a prosjek EU-a kad su u pitanju mirovine u odnosu na BDP je nešto manji od 13 posto. U Francuskoj, Italiji i Portugalu je to čak 14 i 15 posto.
Znači, ako uzmemo te parametre, europski prosjek i ono što druge zemlje izdvajaju za mirovine, mi bismo za mirovine trebali izdvajati negdje oko dvije i pol milijarde eura više. To bi riješilo sve naše probleme. Nama treba oko 1,7 milijardi eura da bi ispravili minus koji postoji kad je u pitanju ovaj raniji zaostatak prosječne mirovine za prosječnom plaćom. Imate 850 tisuća umirovljenika, a svaki je u prosjeku zakinut oko 150 eura. Kada množite broj umirovljenika s tih 150 eura i dvanaest mjeseci godišnje, doći ćete na milijardu i tristo i četrdeset milijuna eura, koliko treba da bi se taj problem trajno riješio. A onda, od tog trenutka, mirovine bi trebale biti usklađivane u stopostotnom iznosu u odnosu na rast plaća, i onda bi to bilo pravedno. Ovo što Vlada sada radi je katastrofa! Oni su se u svoj toj problematici jednostavno pogubili. Pazite, oni dobro znaju da sam ja u pravu.
Meni Piletić kad me vidi cendra da ga "ne diram", a onda kad ga zovu da negdje nastupi u medijima, pita voditelja, ako će Špika biti sugovornik, on ne bi došao u emisiju. Mene ne mogu muljati jer mirovinski sustav poznajem bolje od njih sviju.
Za 2026. predviđa se rast BDP-a preko tri posto. Mogu li nam gospodarske projekcije za iduću godinu biti jamstvo da se mirovine mogu povećati u ovom obimu o kojem govorite?
– Mogu. Jedino nedostaje političke volje. Osim toga, Vladi i HDZ-u koji je vodi, jednostavno nedostaje stručnjaka koji se razumiju u tu problematiku, jer oni s kojima oni sada o tome pričaju, poput saborskog zastupnika HSU-a Veselka Gabričevića, kao i onih koji ga podržavaju, veze o tome nemaju. I zato tu meni nema mjesta jer sa mnom ne mogu trgovati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....