Split u zaostatku, Zagreb kao raketa: Splitsko-dalmatinska županija danas je dalje od Zagreba nego što je Hrvatska od EU

Više Splitsko-dalmatinska županija zaostaje za Zagrebom nego što Hrvatska zaostaje za Europskom unijom, i čini se da će prije Hrvatska uhvatiti europski prosjek razvijenosti i Sloveniju nego što će se druga najveća županija u zemlji približiti Zagrebu.

Stara je to priča o gospodarskoj neravnomjernoj razvijenosti Hrvatske koje se politika sjeti povremeno u predizbornim vremenima i zapjeva pjesmu o ravnomjernijem razvoju i decentralizaciji, a onda se, kad se stiša izborni šušur, stvari nastave kotrljati svojim uobičajenim tokom – Zagreb kao gazela, a ostatak zemlje puževim korakom.

O tome govore i novi podaci koje je Državni zavod za statistiku objavio o bruto domaćem proizvodu (BDP) za Hrvatsku, županije i NUTS regije za 2023. godinu. Te je godine BDP za cijelu Hrvatsku, znači svi proizvedeni proizvodi i pružene usluge koji su stvoreni te godine, iznosio 79,2 milijarde, a godinu ranije 67,6 milijardi eura. BDP po stanovniku porastao je sa 17.545 na 20.526 eura. Tako je Hrvatska dosegnula 78,3 posto prosječnog BDP-a po stanovniku prema standardu kupovne moći Europske unije. Godinu ranije bila je na razini od 72,3 posto.

Za taj je napredak znatno zaslužan Zagreb. Kako i ne bi: njegov je ukupni BDP skočio u godini dana za 4,4 milijarde, na 26,7 milijardi eura, a po stanovniku je porastao s 28.988 na 34.518 eura pa je tako Zagreb premašio hrvatski prosječni BDP po stanovniku za 68 posto.

(Ne)razvijeni

Za glavni grad BDP po stanovniku po standardu kupovne moći u godinu dana porastao je sa 119,4 na 131,7 posto prosjeka EU-a. Iz Državnog zavoda za statistiku kažu da je regionalni BDP pokazatelj proizvodnje regije i stoga se može primjenjivati za mjerenje i uspoređivanje stupnja gospodarske aktivnosti različitih regija. Regionalni BDP nije mjerilo regionalnog blagostanja ili regionalnog dohotka. BDP po stanovniku po standardu kupovne moći (SKM) pokazatelj je kojim se mjeri gospodarska razvijenost regija kao postotak prosjeka EU-a i pokazuje koliko je neka regija više ili manje razvijena od prosječne razvijenosti EU-a, odnosno opću razinu ekonomske razvijenosti pojedine regije. Iskazuje se po standardu kupovne moći, što je umjetna valutna jedinica koja eliminira razlike razina cijena između zemalja.

Što se standarda kupovne moći tiče, Zagreb je već prije 21 godinu dosegnuo europsku prosječnu razvijenost, a ostale županije i regije su uglavnom daleko od tog prosjeka s izuzetkom dviju županija: Primorsko-goranske s 23.499 eura BDP-a po stanovniku i 90 posto prosječne europske razvijenosti i Istarske županije s 22.910 eura BDP-a po stanovniku i 87 posto od prosjeka EU-a.

Te dvije županije pojačale su rezultate svoje Jadranske regije. Nisu imale lak posao, premda je u Jadranskoj regiji Splitsko-dalmatinska županija koja nakon Zagreba ima najveći BDP u zemlji od 7,1 milijardu eura. Između dvije najveće županije u Hrvatskoj, Grada Zagreba koji ima status županije i Splitsko-dalmatinske županije golem je jaz. Okretanje turizmu i procvat te uslužne djelatnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji očito nije dovoljno da bi županija koja ima 428 tisuća stanovnika, najviše nakon zagrebačkih 773 tisuće i u kojoj su proteklih desetljeća nestale tisuće radnih mjesta u proizvodnji, pojačala razvoj i napredak.

Turizam

U godinu dana, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Splitsko-dalmatinska županija pojačala je svoj BDP po stanovniku s 13.944 eura i 57 posto od prosjeka europskog standarda kupovne moći na 16.574 eura i 63 posto prosjeka u 2023. godini. To je još dobro, jer je u 2019. imala 11.234 eura po stanovniku i bila je na 55 posto prosječnog europskog standarda kupovne moći. Splitsko-dalmatinska županija je tako u pet godina skočila s 55 na 63 posto europskog standarda kupovne moći i BDP po stanovniku povećala za 5340 eura. Mnogo više postigao je Zagreb samo u jednoj godini. Tako je u 2023. povećao svoj BDP po stanovniku za 5530 eura i skočio sa 119,4 na 131,7 posto europskog standarda.

Tomu nije zaslužan turizam sam po sebi, najjužnija županija kojoj je to najjača grana dugi niz godina svjedoči lijepo o tome, tako u Dubrovačko-neretvanskoj županiji BDP po stanovniku po standardu kupovne moći iznosi 19.900 eura i na razini je od 76 posto europske razvijenosti. No, u toj je županiji 116 tisuća stanovnika, gotovo četiri puta manje stanovnika nego u Splitsko-dalmatinskoj županiji.