Kao što smo već pisali, opasna gljivica Candida auris, koja se pojavila u nekim europskim bolnicama, otkrivena je i u hrvatskom zdravstvenom sustavu.
Pojavljivanje ove gljivice izazvalo je ozbiljnu zabrinutost jer je riječ o patogenu iznimno otpornom na lijekove, sposobnom izazvati smrtonosne infekcije, osobito kod pacijenata s oslabljenim imunitetom. U bolnicama Candida auris najčešće ulazi u organizam putem invazivnih medicinskih uređaja, poput katetera, venskih kanila ili respiratora.
Prvi put je otkrivena 2009. godine u Japanu, gdje je izolirana iz uha jednog pacijenta. Od tada se proširila po cijelom svijetu, a prema najnovijem izvješću, od 2013. do 2023. u zemljama EU-a i Europskog gospodarskog prostora prijavljeno je više od četiri tisuće slučajeva kolonizacije ili infekcije. Samo u 2023. godini zabilježeno ih je više od 1300 u osamnaest zemalja.
U pojedinim državama, poput Španjolske, Grčke i Italije, gljivica je već dosegla razinu regionalne endemičnosti, što znači da se više ne radi o izoliranim izbojima, nego o stalnoj prisutnosti u bolnicama. Budući da u prosjeku uzrokuje smrtnost u više od 50 posto slučajeva, Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) 11. rujna izdao je upozorenje.
U Hrvatsku je ova opasna gljivica stigla u KBC Zagreb i KBC Split.
U zagrebački KBC “uvezena” je preko jednog pacijenta prebačenog iz europske bolnice. U skladu s time, odmah su poduzete mjere kako bi se spriječilo daljnje širenje. U KBC-u Split potvrđena su dva slučaja ove gljivice.
„Poduzete su adekvatne terapijske i epidemiološke mjere koje se primjenjuju u slučajevima infekcija otpornim mikroorganizmima. Hospitalizacija osoba i dalje traje te se liječe u skladu s pravilima struke“, priopćeno je iz splitskog KBC-a.
Kako bismo dobili jasniji uvid u situaciju, razgovarali smo s doc. dr. sc. Mirelom Pavičić Iveljom, pomoćnicom ravnatelja KBC-a Split za kvalitetu i predstojnicom Klinike za infektivne bolesti.
– Ovaj uzročnik najčešće se pojavljuje kod osoba koje su dugotrajno hospitalizirane, primale širokospektralnu antimikrobnu terapiju, liječe se u jedinicama intenzivnog liječenja i teško su bolesne. Pojava ove gljivice dodatno može narušiti i zakomplicirati njihovo zdravstveno stanje. Odmah po pojavi poduzete su sve epidemiološke mjere: pacijenti su izolirani, a započeta je odgovarajuća antigljivična terapija. Riječ je o infekciji koja može ući u zdravstveni sustav prilikom premještaja pacijenata iz drugih bolnica ili pak dolaskom stranih pacijenata (turista) tijekom sezone. Najčešće zahvaća mokraćni i dišni sustav, a može izazvati i sepsu. Terapija traje najmanje sedam dana, no unatoč liječenju uzročnik može duže vrijeme ostati prisutan u bolničkom sustavu. Zbog toga je nužno provoditi stroge preventivne mjere protiv širenja infekcije – istaknula je doc. dr. sc. Mirela Pavičić Ivelja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....