Splitski arhitekti ogorčeni: Ovo je neozbiljno, ministar Bačić narušava povjerenje javnosti i ignorira struku!

Ministar Branko Bačić nedavno je izjavio da novi Zakon o prostornom uređenju treba stupiti na snagu do kraja godine te da očekuje podršku struke i da je, uz Zakon o turističkoj djelatnosti, ovo najvažniji zakon za razvoj turizma. No, ako je suditi prema onome što misle u Društvu arhitekata Split, struka je ignorirana, a postupak javnog savjetovanja tek formalno zadovoljen.

Stoga su splitski arhitekti ovih dana uputili zahtjev Povjereniku za informiranje RH i Službeniku za informiranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kojim traže nadopunu Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću za Zakon o prostornom uređenju, s obzirom na, kako kažu, „očigledne nedostatke u objavljenom dokumentu, koji se može smatrati neadekvatnim, nedovoljno argumentiranim i u suprotnosti s člankom 11. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

- U roku od svega 13 dana Ministarstvo je objavilo Izvješće u kojemu je na čak 313 primjedbi naveden status „Primljeno na znanje“, dok se u velikom broju slučajeva i sam odgovor svodi na istu frazu. Osim toga, i formalni odgovori, tamo gdje su dani, sadržajno su nedostatni, često ograničeni na općenite ili proceduralne formulacije koje ne odgovaraju na suštinu iznesenih primjedbi. Time se propušta ispuniti stvarna svrha savjetovanja s javnošću – razmjena argumenata i unaprjeđenje propisa kroz stručno sudjelovanje – te se postupak svodi na puku formalnost, navode splitski arhitekti u zahtjevu kojeg su objavili i na svojoj internetskoj stranici.

Ističu kako je u okviru savjetovanja s javnošću zaprimljeno gotovo 1.700 primjedbi i komentara "od čega veliku većinu čine podnesci od strane relevantnih stručnjaka i institucija poput županijskih zavoda za prostorno uređenje, Hrvatske komore arhitekata, Udruženja hrvatskih urbanista, sveučilišnih profesora, te iskusnih prostornih planera".

Podsjećaju da je tijelo javne vlasti dužno „izraditi i objaviti izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću, s obrazloženjima o tome u kojoj su mjeri i na koji način primjedbe i prijedlozi prihvaćeni ili nisu prihvaćeni“.

Radi ilustracije u DAS-u navode neke primjere. Tako na upozorenje na prekratke rokove i nepostojanje rokova Ministarstva za izdavanje suglasnosti odgovor glasi: „Primljeno na znanje“.

Na primjedbu da su definicije prometnih površina i osnovne infrastrukture nedostatne i da potiču nastavak neplanske izgradnje odgovor glasi: „Primljeno na znanje“.

Na kritiku da Zakon marginalizira urbanističko planiranje i omogućava gradnju bez planiranja odgovor je, pogađate, „Primljeno na znanje“...

Ovakvo postupanje stvara dojam da je zakonodavni proces bio unaprijed određen, a da je savjetovanje s javnošću provedeno samo radi zadovoljavanja forme, smatraju u DAS-u i dodaju kako se time ozbiljno narušava povjerenje stručne i šire javnosti u svrhu javnih savjetovanja i umanjuje vrijednost stručnog rada svih sudionika koji su svoje vrijeme i znanje uložili u pripremu kvalitetnih prijedloga.

- Odgovori su neozbiljni. Želimo napraviti ozbiljan dokument koji bi trebao u budućnosti spriječiti devastacije prostora, a na stručne primjedbe odgovarati sa ‘primljeno na znanje‘ zbilja je neozbiljno - prisnažio je za "Slobodnu" Marko Klarić, predsjednik DAS-a. Jasno mu je, doduše, da u prekratkom roku od samo 13 dana javnog savjetovnja nitko ne može odgovoriti na 1700 primjedbi, ali ozbiljnost dokumenta tada zahtijeva produljenje roka, inače se s pravom može smatrati da je time tek zadovoljena zakonska forma. 

DAS stoga traži da Ministarstvo ponovno razmotri zaprimljene primjedbe i prijedloge te za svaku dostavi jasno, individualno i argumentirano obrazloženje, da nadopuni i objavi revidirano Izvješće o provedenom savjetovanju u skladu s člankom 11. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, te da odgodi upućivanje Zakona u saborsku proceduru dok se Izvješće ne ispravi i ne postane vjerodostojan dokument koji odražava stvarni tijek i sadržaj savjetovanja.

Podsjetimo, nedavno je paket triju zakona, odnosno da su konačni nacrti prijedloga zakona o prostornom uređenju, zakona o gradnji te o energetskoj učinkovitosti izrađeni i upućeni u proceduru. Cilj zakonodavca je, kako je rečeno u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, omogućiti daljnji rast, ali i spriječiti devastaciju prostora.

Hoće li cilj biti ispunjen s obzirom na ovakvu reakciju stručne javnosti?