U vremenu kada se čini da je tržište rada na strani zaposlenika, a promjena posla nikada nije bila jednostavnija, rijetko tko razmišlja o scenariju u kojem bi iznenada mogao prestati raditi i ostati bez plaće. Ipak, financijska sigurnost ne ovisi samo o stanju na tržištu, već i o osobnoj pripremljenosti na nepredviđene okolnosti. Pitanje koje si mnogi ne postavljaju dovoljno često glasi: koliko bismo dugo mogli živjeti bez plaće?
Tržište rada već se neko vrijeme nalazi u fazi snažne potražnje za radnicima. Nezaposlenost je rekordno niska, oglasa za posao ne nedostaje, a promjena poslodavca mnogima se čini kao realna i dostupna opcija.
No što ako bi se ta slika iznenada promijenila? Što ako bismo se već sutra, potpuno neočekivano, našli bez posla i bez redovitih prihoda? Koliko dugo bismo, oslanjajući se isključivo na postojeću ušteđevinu i stanje na računu, mogli podmirivati osnovne životne troškove?
Upravo to pitanje u najnovijoj je anketi postavila Alma Career Croatia, međunarodna kompanija poznata po brendu MojPosao. U istraživanju je sudjelovalo više od 450 ispitanika, a rezultati pokazuju da je financijska otpornost građana i dalje prilično krhka.
Trećina bez ikakve financijske rezerve
Podaci otkrivaju da je financijska sigurnost za mnoge i dalje osjetljiva tema.
Nešto više od četvrtine ispitanika (27%) navodi kako nemaju nikakvu financijsku rezervu ili su čak u minusu. Dodatnih 24 % ističe da bi, u slučaju gubitka posla, mogli izdržati manje od mjesec dana. Drugim riječima, više od polovice građana vrlo bi se brzo našlo u ozbiljnim financijskim poteškoćama kada bi ostali bez redovitih primanja.
Još 21 % građana procjenjuje da bi zahvaljujući postojećoj ušteđevini mogli pokrivati troškove između jednog i tri mjeseca. To znači da bi potraga za novim zaposlenjem morala započeti gotovo odmah, bez puno prostora za čekanje, dodatnu edukaciju ili promišljanje dugoročnijih karijernih poteza.
Nešto stabilniju poziciju ima 12 % ispitanika koji vjeruju da bi mogli normalno podmirivati životne troškove između tri i šest mjeseci. Njih 7 % smatra da bi njihova financijska zaliha potrajala od šest mjeseci do godinu dana.
Ušteđevina
S druge strane, postoji i skupina građana s razvijenijom sigurnosnom mrežom. Gotovo svaka deseta osoba (10%) navodi kako bi zahvaljujući ušteđevini mogla živjeti dulje od godinu dana bez novih prihoda, a pojedini ispitanici spominju i razdoblje od nekoliko godina.
Rezultati jasno pokazuju kako, unatoč povoljnoj situaciji na tržištu rada, značajan dio građana i dalje nema dovoljnu financijsku rezervu za ozbiljnije poremećaje u prihodima – što pitanje osobne financijske otpornosti čini aktualnijim nego ikad.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....