Što CIA-in priručnik za američke političare i građane kaže o Hrvatskoj: detaljno su nas skenirali, spominju i Tita

Američka krovna obavještajna agencija CIA na svojim stranicama ima i detaljno razrađen profil Hrvatske. Iako su podaci iz 2023., neke od njih i dalje vrijedi prenijeti, te dočarati što "špijuni" misle o nama i kako nas predstavljaju američkim političarima i javnosti. 

Pa kažu...

Hrvatska, smještena na razmeđu srednje i jugoistočne Europe, država je bogate povijesti, složene demografske slike i snažne europske orijentacije, a njezin profil detaljno je opisan u podacima CIA World Factbooka. Od nekadašnje sastavnice carstava i federacija do današnje članice EU-a, NATO-a, europodručja i Schengena, Hrvatska je u posljednjem stoljeću prošla duboku političku i društvenu transformaciju.

Povijesni put: od carstava do samostalnosti

Prostor današnje Hrvatske nalazio se u sastavu Austro-Ugarske Monarhije sve do završetka Prvog svjetskog rata 1918. godine. Tada Hrvati, zajedno sa Srbima i Slovencima, ulaze u novu zajedničku državu – Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, koja od 1929. nosi ime Jugoslavija. Nakon Drugog svjetskog rata uspostavljena je Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija s Hrvatskom kao jednom od šest republika pod snažnim utjecajem i vodstvom maršala Josipa Broza Tita.​

C I A

Raspad Jugoslavije početkom 1990-ih otvara put hrvatskoj neovisnosti: 25. lipnja 1991. Sabor donosi odluku o osamostaljenju. Slijede godine ratnih sukoba s jugoslavenskim i pobunjeničkim srpskim snagama; tek nakon četverogodišnjeg, često žestokog, ali povremenog ratovanja, teritorij je ponovno stavljen pod hrvatski nadzor, uz istodobno masovno iseljavanje dijela srpske populacije. Posljednje područje pod srpskom upravom, istočna Slavonija, mirno je reintegrirano 1998. pod nadzorom Ujedinjenih naroda.​

Vanjsko-politički Hrvatska je postupno učvrstila svoje mjesto u zapadnim integracijama: 2009. postaje članica NATO-a, 2013. ulazi u Europsku uniju, a u siječnju 2023. dodatno se integrira ulaskom u europodručje i schengenski prostor.

Zemljopis: mala površinom, velika obalom

Hrvatska se smjestila u jugoistočnoj Europi, uz Jadransko more, između Slovenije i Bosne i Hercegovine, s kopnenim granicama i prema Mađarskoj, Srbiji te kratkim dionicama prema Crnoj Gori. Obuhvaća ukupno 56.594 četvorna kilometra, od čega 55.974 čini kopno, a 620 vodene površine. Teritorijalno je tek neznatno manja od američke savezne države Zapadne Virginije, no geomorfološki izrazito raznolika.

Dužina kopnenih granica iznosi 2237 kilometara, pri čemu je najdulja granica s Bosnom i Hercegovinom (956 km), zatim sa Slovenijom (600 km), Mađarskom (348 km), Srbijom (314 km) i na kraju Crnom Gorom (19 km). Hrvatska obala, uključujući kopno i otoke, proteže se na oko 5835 kilometara – 1777 na kopnu i više od 4000 kilometara na otocima. Uz obalu se niže oko 1200 otoka, otočića, grebena i hridi, što Hrvatsku svrstava među najrazvedenije obale na Mediteranu.

Klima je podijeljena između kontinentalne unutrašnjosti, s toplim ljetima i hladnim zimama, te jadranske obale, gdje prevladavaju blage zime i suha, vruća ljeta. Reljef je raznolik: ravnice uz mađarsku granicu, niska gorja i visoravni u zaleđu Jadrana te planinski masiv Dinarida, čiji je najviši vrh Dinara s 1831 metrom nadmorske visine.

Prirodni resursi uključuju naftu, manja nalazišta ugljena, boksit, rude niske kvalitete željeza, kalcij, gips, prirodni asfalt, siliku, liskun, različite vrste glina, sol i značajan hidroenergetski potencijal. Poljoprivredno zemljište čini oko 23,7% površine, od čega je 16% oranično, 1,5% pod trajnim nasadima, a 6,2% čine pašnjaci, dok je više od trećine teritorija (34,4%) pod šumama.

Stanovništvo i društvo: starenje nacije i visoka pismenost

Prema CIA-inim procjenama, Hrvatska ima oko 4,17 milijuna stanovnika. Država se suočava s negativnim demografskim trendovima: stopa rasta stanovništva iznosi oko -0,47%, što je svrstava pri samom dnu svjetske ljestvice po pitanju demografskog rasta. 

Hrvati čine oko 90,4% stanovništva, dok su Srbi najveća manjina s 4,4%; preostali udio otpada na Bošnjake, Mađare, Slovence, Čehe, Rome i druge manjine, pri čemu je dio stanovnika etnički neizjašnjen. Službeni jezik je hrvatski, kojim govori više od 95% populacije, a prisutni su i srpski te manjinski jezici poput mađarskog, češkog, slovačkog i albanskog.​

U religijskom smislu dominira rimokatolička vjera s 86,3% vjernika, pravoslavci čine oko 4,4%, muslimani 1,5%, a ostale religije i nereligiozni čine manji udio. Razina pismenosti iznimno je visoka – 99,4% stanovništva starijeg od 15 godina zna čitati i pisati, s gotovo izjednačenim udjelima muškaraca i žena. Prosječno se u formalnom obrazovanju provede oko 15 godina, pri čemu žene u prosjeku imaju nešto duži "školovani vijek" od muškaraca.​

Politički sustav i međunarodni položaj

Hrvatska je parlamentarna republika pod službenim nazivom Republika Hrvatska, s glavnim gradom Zagrebom. Današnji naziv proizlazi iz povijesnog naziva za slavensko pleme Hrvata koje se na ove prostore doselilo u 7. stoljeću. Današnji državnopravni okvir definiran je Ustavom donesenim 22. prosinca 1990., koji je više puta mijenjan, posljednji put 2014. godine.

Na čelu države nalazi se predsjednik Zoran Milanović, izravno izabran na petogodišnji mandat 2019., dok izvršnu vlast obnaša Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, koji je dužnost preuzeo 2016. godine. Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru, jednodomnom parlamentu od 151 zastupnika koji se biraju kombinacijom razmjernog sustava po izbornim jedinicama i posebnih mjesta rezerviranih za dijasporu i nacionalne manjine.​

Pravosuđe počiva na sustavu građanskog prava, s Vrhovnim sudom kao najvišom sudskom instancom, dok ustavnopravna pitanja razmatra Ustavni sud, koji formalno stoji izvan klasične sudbene hijerarhije. Hrvatsko je zakonodavstvo u potpunosti usklađeno s pravnom stečevinom EU, što je bio i jedan od uvjeta za završetak pristupnih pregovora s Unijom.​

Između izazova i prilika

Podaci CIA World Factbooka prikazuju Hrvatsku kao visoko obrazovanu, infrastrukturno solidno opremljenu i međunarodno dobro integriranu državu, ali istodobno suočenu s ozbiljnim demografskim padom i opterećenošću kroničnim bolestima povezanima sa životnim stilom. Ulazak u eurozonu i Schengen 2023. godine učvrstio je njezinu poziciju unutar europskog političkog i gospodarskog prostora, dok geostrateški položaj na Jadranu i na prometnim pravcima između zapadne Europe i Balkana ostaje važan adut u regionalnoj politici i ekonomiji.