Ako mogu Angelina Jolie ili Charlize Theron, može i Goran Višnjić. I dok se Jolie odavno bavi zaštitom ženskih prava i pomaganjem djeci diljem svijeta, a Charlize podupire jačanje svijesti o opasnosti širenja HIV-a u Africi, najpoznatiji Hrvat u Hollywoodu se odlučio za ekologiju. Višnjić je našao svoju aktivističku nišu u Sisačko-moslavačkoj županiji, odnosno u najavi otvaranja megafarmi pilića i klaonica. Pa nam se tako obratio videoporukom objavljenom na društvenim mrežama inicijative "NE pilićarskoj eko-bombi u Sisku" u kojoj minuciozno secira štetne aspekte takvog projekta, od ugroženosti izvora pitke vode do emisija ugljikova dioksida.
Na stranu sad to što je aktivistička biografska stavka očito nešto kao "must have" u svijetu poznatih, logično, i među globalno proslavljenim glumcima (medije je daleko manje zanimalo da se inicijativi pridružio i Višnjićev kolega Filip Juričić, kao i pjevač Darko Rundek, a izgradnji peradarskih farmi javno se usprotivio i sisački biskup Vlado Košić). Lijepo je da nismo oguglali i postali fah idioti; pohvalno je kad nas zanima i nešto drugo osim vlastite egzistencije i taštine. Neka našeg Gorana!
‘Nema više tvornica‘
Ovakve reakcije u javnosti često su i alarmantni indikator nedostatka povjerenja u nadležne, odnosno zabrinjavajući manjak vjere u tijela koja trebaju odobriti projekte poput farmi ogromnih kapaciteta i sutra strogo kontrolirati poštuju li se svi ekološki i ostali normativni standardi kako se ne bi ugrožavalo zdravlje ljudi i okoliš. Znate kako to kod nas ide... Bitno je nabaviti dozvole i krenuti u projekt, a onda će te "iskontrolirati" već neki državni inspektor. "Ljudi smo, dogovorit ćemo se"...
Nisam toliko stručan za pitanja proizvodnje pilića poput Gorana Višnjića, ali teško je ne primijetiti da gotovo nema veće proizvodne investicije, a možda i veće investicije općenito, koja ne izaziva osporavanja, negativne reakcije, nerijetko i pravu histeriju u javnosti. Pogoni za peradarsku proizvodnju na pogon ukrajinskog kapitala su samo najnoviji povod.
Pa se čovjek nakon svega nekako logično zapita – želimo li uopće privlačiti (privatne) investicije, dok istodobno kukamo kako "nema više tvornica" i "sve uvozimo, od luka do mesa, dok naša polja propadaju"?... I da, u 2024. smo proizveli manje kupusa, graha, cikle, češnjaka, krastavaca, jagoda i dinja nego u godini prije. U 2024. Hrvatska je, primjerice, izvezla 58.322 tone povrća, dok je uvoz dosegnuo 278.323 tone.
A svi kao znamo da se ekonomski rast ne može oslanjati na turističko-rentijerski model ostvarivanja prihoda. Uostalom, stručnjaci za turizam upozoravaju kako ta grana "više neće rasti sama od sebe", tj. da nam prijeti stagnacija u realnim prihodima.
Ma, pusti sad radna mjesta!
A i brucoši ekonomije će vam kazati kako rast ne može počivati samo na potrošnji. Baš kao što nema kruha u histeriziranju protiv "zla kapitalizma" i privatnih ulaganja, makar ona, eto, podrazumijevala i otvaranje radnih mjesta i jačanje domaće proizvodnje. Također, ni sredstva iz europskih fondova ne mogu biti dugoročna zamjena za izravne investicije.
I zato nije naodmet zapitati se o jednom od društvenih konsenzusa u Hrvata – želimo li mi uopće učinkovitu tržišnu ekonomiju i kapitalizam, ili bi se neki možda radije vratili u lažnu sigurnost socijalizma? Sustava koji je naposljetku propao jer je, grubo kazano, više trošio nego što je bio u stanju stvoriti. Pa se "hodočastilo" na taj mrski Zapad po proizvode koje danas imate u svakom većem dućanu... Zamislite samo referendum na tu temu!
Ako pitate Buraka Baykana, predsjednika Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC) koje je upravo predstavilo najnovije izdanje svoje "Bijele knjige", Hrvatskoj za veću konkurentnost treba "snažan rast produktivnosti i izvoza te dodatno privlačenje inozemnih ulaganja koja donose tehnologiju, znanje i globalne standarde poslovanja". Dakle, trebaju nam ulaganja koja stvaraju dodatnu vrijednost i povećavaju produktivnost. U-la-ga-nja.
Investitori ili okupatori?
Inače, po podacima HNB-a, do kraja rujna prošle godine strani su investitori u Hrvatsku plasirali 3,12 milijardi eura. U Ministarstvu gospodarstva očekuju da će ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u 2025. biti na razini 2024., kada su ona iznosila 4,18 milijardi eura. A to je i dalje ispod zasad rekordne 2021. godine, kad su izravna strana ulaganja u Hrvatsku iznosila gotovo 4,5 milijardi eura.
Dobra je vijest da je trećina ukupnih ulaganja od 1993. godine naovamo ostvarena u posljednjih pet godina. Unatoč aktivističkom histeriziranju koje je često samo sebi svrha (pogotovo kad se temelji na emocijama, a ne na čvrstim podacima) i svim bajkama o ekonomskoj samodostatnosti hrvatske ekonomije. Kako da vam kažem, dragi aktivisti s ljevice i desnice, investitori nisu nužno i okupatori.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....