Nakon razdoblja relativno stabilnih cijena početkom godine, hrvatsko tržište jaja u lipnju ponovno je zabilježilo rast. Poskupjele su gotovo sve kategorije jaja, pri čemu su najveća povećanja zabilježena kod manjih razreda iz podnog uzgoja. Dok domaće veleprodajne cijene ostaju više od prosjeka Europske unije, najnoviji podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da Hrvatska istodobno bilježi sve izraženiji trgovinski deficit u sektoru jaja.
U odnosu na svibanj, cijene jaja svih razreda iz kaveznog i podnog uzgoja porasle su od 1,7 do 14,3 posto. Najveći mjesečni rast zabilježen je kod jaja razreda S iz podnog uzgoja, dok je najmanje poskupio razred L iz kaveznog uzgoja, objavio je Tržšni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP).
Usporedba s lipnjem prošle godine također potvrđuje nastavak uzlaznog trenda. Najprodavanija jaja razreda L i M iz oba uzgojna sustava skuplja su za 6,9 do 11 posto, dok su jaja razreda S poskupjela još izraženije – za 10,3 posto u kaveznom te čak 25,6 posto u podnom uzgoju.
Potrošači su tako u lipnju za najprodavanija jaja razreda L izdvajali između 0,18 i 0,19 eura po komadu, dok se cijena razreda M kretala od 0,16 do 0,18 eura po komadu.
Iako su cijene tijekom prvih mjeseci godine bile uglavnom stabilne, u drugom tromjesečju vidljiv je njihov postupan rast. Prosječna veleprodajna cijena jaja A klase (L i M) u lipnju iznosila je 272,71 eura na 100 kilograma, što je 6,9 posto više nego godinu dana ranije. Time se Hrvatska svrstala među zemlje srednjeg cjenovnog razreda u Europskoj uniji, a domaća veleprodajna cijena bila je 5,7 posto viša od europskog prosjeka.
Za razliku od domaćeg tržišta, na razini Europske unije tijekom drugog tromjesečja zabilježen je osjetniji pad cijena. Prosječna cijena jaja razreda L i M u lipnju iznosila je 257,95 eura na 100 kilograma, što je 10,6 posto manje nego u travnju. Unatoč tom padu, europske su cijene i dalje bile 2,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Uz rast cijena, zabrinjavaju i pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene. U travnju 2026. godine Hrvatska je uvezla jaja i proizvode iz skupine KN 0407 u vrijednosti od 11,5 milijuna eura odnosno 3.854 tone, dok je izvoz dosegnuo 4,9 milijuna eura ili 2.076 tona. Time je trgovinski deficit narastao na 6,63 milijuna eura, što predstavlja povećanje od čak 97,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Najveći dio hrvatskog izvoza, čak 81 posto prema vrijednosti, činila su svježa konzumna jaja u ljusci, dok su oplođena jaja za liježenje sudjelovala s 19 posto. U uvozu su također dominirala svježa konzumna jaja s udjelom od 56 posto, a slijedila su oplođena jaja za liježenje s udjelom od 30 posto.
Istodobno, vrijednost robne razmjene u odnosu na travanj prošle godine znatno je pala. Vrijednost izvoza smanjena je za gotovo 70 posto, dok je vrijednost uvoza bila manja za 41,2 posto. Unatoč tome, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je svega 42,4 posto, što potvrđuje da Hrvatska i dalje znatno više ovisi o uvozu nego što uspijeva plasirati vlastitih proizvoda na inozemna tržišta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....