Što umjetna inteligencija kaže: Evo tko je razvijeniji - Hrvatska ili Srbija i gdje je bolje, ljepše i sigurnije?

Kad se umjetnu inteligenciju pita da nam, na temelju relevenatnih stranih i domaćih izvora, usporedi hrvatsku i srpsku ekonomiju, s naglaskom na konkretne pokazatelje, ali i širu sliku životnog standarda, perspektiva i izazova, onda se dobije ovajav rezultat:

Obje zemlje bilježe stabilan gospodarski rast. Hrvatska, kao članica EU i eurozone, ostvaruje rast BDP-a od oko 2,6–3,2% godišnje, dok Srbija, s većim investicijskim ciklusom i infrastrukturnim projektima (npr. EXPO 2027), ima nešto višu stopu rasta, oko 4%. Međutim, rast u Srbiji polazi s niže razvojne razine, a iako je ukupni BDP Srbije veći zbog broja stanovnika, Hrvatska ima znatno veći BDP po stanovniku, što je ključan pokazatelj životnog standarda.

Životni standard i BDP po stanovniku

Prema najnovijim podacima, Hrvatska je dosegla 77% prosječnog BDP-a po stanovniku u EU, dok je Srbija na otprilike 50% tog prosjeka. To znači da je životni standard u Hrvatskoj objektivno viši. BDP po stanovniku u Hrvatskoj je gotovo dvostruko veći nego u Srbiji, a razlika se ne smanjuje značajno unatoč bržem rastu Srbije – prema trenutnim trendovima, Srbiji bi trebalo nekoliko desetljeća da dostigne hrvatski standard.

Paritet kupovne moći (PPP) dodatno potvrđuje tu razliku: Hrvatska ima PPP po stanovniku od oko 37.500 dolara, dok je u Srbiji on oko 27.100 dolara. Iako su cijene u Hrvatskoj više, razlika u stvarnoj kupovnoj moći i dalje ide u korist Hrvatske.

Tržište rada i plaće

Hrvatska ima nižu stopu nezaposlenosti (ispod 5%) i više prosječne i medijalne plaće. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je značajno viša nego u Srbiji, a razlika je još izraženija kod medijalne plaće, koja bolje odražava realan život većine građana8. U Srbiji su plaće niže, a nezaposlenost viša, iako se i tamo bilježi rast zaposlenosti i plaća.

Kvaliteta života i društveni aspekti

Kvaliteta života ne ovisi samo o ekonomskim pokazateljima, već i o dostupnosti javnih usluga, sigurnosti, zdravstvu, obrazovanju i političkoj stabilnosti. Hrvatska se prema međunarodnim rang-listama kvalitete života nalazi znatno iznad Srbije – primjerice, na 45. mjestu u svijetu, dok je Srbija na 82. mjestu. Hrvatska ima bolje ocjene u segmentima zdravstvene zaštite, obrazovanja, političke stabilnosti i osobne sigurnosti.

Struktura gospodarstva i perspektive

Hrvatska je izrazito orijentirana na uslužni sektor, posebno turizam, što donosi visoke prihode, ali i određenu ranjivost na vanjske šokove (npr. pandemije, klimatske promjene). Srbija ima raznovrsniju industrijsku bazu, s naglaskom na proizvodnju i poljoprivredu, što joj daje određenu otpornost, ali i ograničava brzinu konvergencije prema razvijenijim zemljama.

Demografski i društveni izazovi

Obje zemlje suočene su s demografskim padom i iseljavanjem, ali je taj problem izraženiji u Hrvatskoj, gdje se bilježi kontinuirani pad broja stanovnika i starenje populacije5. To dugoročno može ograničiti gospodarski rast i održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Kritička analiza: gdje je bolje i tko je "bolji"?

Hrvatska je, prema svim ključnim ekonomskim i društvenim pokazateljima, ispred Srbije. Viši BDP po stanovniku, veće plaće, niža nezaposlenost, bolja infrastruktura, viša kvaliteta javnih usluga i međunarodna integriranost (EU, eurozona, Schengen) čine Hrvatsku privlačnijom za život i rad. Hrvatska ima i veći institucionalni kapacitet, što se vidi u učinkovitijem korištenju EU fondova i stabilnijem pravnom okviru.

Srbija ima prednosti u nižim troškovima života, bržem rastu BDP-a i investicijskoj ekspanziji, ali starta s niže razine i suočava se s većom političkom i institucionalnom nestabilnošću. Perspektiva bržeg rasta može biti privlačna za investitore, ali ne donosi automatski viši životni standard za većinu građana.

Zaključak: gdje se bolje živi?

Objektivno, životni standard, sigurnost, dostupnost javnih usluga i ukupna kvaliteta života su viši u Hrvatskoj nego u Srbiji. Hrvatska je bliža europskim standardima i nudi više mogućnosti za osobni i profesionalni razvoj, posebno mladima i visokoobrazovanima. Ipak, ni u Hrvatskoj stanje nije idealno – problemi poput iseljavanja, regionalnih razlika i sporih reformi ostaju izazovi.

Srbija nudi niže troškove života i određene prilike za brži napredak, ali je još uvijek znatno udaljena od hrvatskog i europskog standarda. Dugoročno, Hrvatska ima bolje izglede za održiv rast i poboljšanje životnih uvjeta, dok Srbija mora uložiti dodatne napore u institucionalne reforme, obrazovanje i inovacije kako bi smanjila zaostatak.

U konačnici, Hrvatska je ekonomski i društveno razvijenija, a životni standard je osjetno viši, što potvrđuju svi relevantni međunarodni pokazatelji i analize, navela je umjetna inteligencija.