O ključnim elementima proračuna za 2026. raspravljali su u emisiji U mreži Prvog posebni savjetnik Vlade za ekonomiju Zvonimir Savić, glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić i dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Saša Drezgić, piše tportal.hr.
Zvonimir Savić istaknuo je da proračun snažno odgovara na socijalne potrebe građana.
„Više od 50 posto rashoda odlazi na mirovine, naknade i troškove zaposlenih. Samo povećanje mirovinskih rashoda sljedeće godine iznosit će oko milijardu eura, što je dio nastojanja da se očuva kupovna moć stanovništva“, rekao je Savić, prenosi HRT.
Među najvećim stavkama rasta izdvojio je:
183 milijuna eura za zdravstvenu infrastrukturu,
gotovo 300 milijuna eura za energetsku obnovu, elektroenergetske sustave i plinovode,
124 milijuna eura za demografske mjere,
116 milijuna eura za znanstveno-istraživačke djelatnosti.
Savić očekuje gospodarski rast od 2,7 posto u 2026., uz deficit od 2,9 posto BDP-a. „Čak 14 zemalja EU predviđa veći deficit od Hrvatske“, naglasio je, dodajući da rast prihoda, osobito PDV-a, osigurava stabilnost proračuna.
Stojić upozorava na rast mase plaća
S druge strane, glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić upozorava da je proračun opterećen snažnim rastom mase plaća.
„Masa plaća u središnjem proračunu u tri je godine porasla za 72 posto, a u konsolidiranoj državi za 46 posto – što je apsolutni rekord u EU“, rekao je.
Pozdravlja plan da rast mase plaća bude ispod nominalnog rasta BDP-a, ali upozorava na rizike tijekom pregovora: „Može se dogoditi da konačni prijedlog bude iznad nominalnog rasta BDP-a, što ne bi smjelo biti dopušteno. Deficit je već sada napet i svako dodatno povećanje rashoda povećava rizike.“
Drezgić: Impresivan proračun, ali bez strukturnih reformi
Dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Saša Drezgić smatra da proračun na prvi pogled izgleda izvrsno.
„Proračun je socijalno osjetljiv, mirovine rastu, a povećanja su predviđena i za sektore poput sporta“, kaže.
No, upozorava da su projekcije javnog duga već revidirane naviše, a deficit se približio granici od 3 posto.
„Plaće u javnom sektoru morale su rasti jer su godinama stagnirale, ali daljnji rast rashoda nije održiv“, dodaje.
Najveći problem vidi u izostanku dugoročnih reformi. „Na rashodnoj strani ne događa se ništa. Ovaj ‘prekrasan’ proračun omogućen je EU fondovima i turizmom, no bez reforme zdravstva i drugih sustava dugoročna održivost ostaje upitna.“
Također smatra da sredstva za konkurentnost nisu precizno usmjerena: „Puno se ulaže u sekundarne investicije, ali pitanje je ulažemo li dovoljno u osnovne djelatnosti poduzeća koje bi povećale produktivnost, piše tportal.hr.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....