Krive, netočne i nepotpune informacije, posebice kada je riječ o hrani i prehrani, nekome mogu ozbiljno naštetiti, upozorava dr. sc. Marina Krvavica, profesorica na stručnim studijima Poljoprivreda krša i Prehrambena tehnologija Veleučilišta "Marko Marulić" u Kninu.
Kako piše fact checking platforma osječkog Sveučilišta Food fact, dr. sc. Krvavica im je u razgovoru potvrdila kako je danas dostupnost informacija o hrani i prehrani svakako velika, ali da imamo more dostupnih informacija od kojih je veliki broj njih potpuno pogrešan.
– Smatram da nema dovoljno provjerenih kanala koji pravilno educiraju javnost o zdravim prehrambenim navikama te u tom smislu struka treba pronaći nove načine informiranja i educiranja javnosti. Ne tako davno, ključnu ulogu u informiranju općenito su imali mediji. Bojim se da mediji danas gube prednost pred društvenim mrežama, a znamo da se na društvenim mrežama objavljuje svašta bez ikakvog nadzora, a, što je još pogubnije, i bez ikakvih moralnih kočnica. Struka bi trebala biti upornija i ustrajnija u pronalasku efikasnijih načina edukacije javnosti o zdravim prehrambenim navikama – kazala je Marina Krvavica.
Istaknula je da se susreće s brojnim mitovima o hrani.
– Vrlo često me prijatelji i poznanici znaju pitati kakav je to dalmatinski pršut, a proizvodi se od mađarskih butova. Takvo pitanje je u osnovi posljedica nepoznavanja zakonskog sustava koji regulira postupak registracije zaštićenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Struka u tom području odavno nema nedoumica, ali javnost očito još uvijek nije dovoljno informirana. Vjerujem da bi proizvođači i institucije nadležne za postupak zaštite trebale sveobuhvatnije informirati javnost, s obzirom da smo po broju zaštićenih proizvoda, čak 51, u samom vrhu EU-a.
Svakako, nadzor u primarnoj proizvodnji i uzgoju životinja ključan je za kvalitetu sirovog mesa, o čemu u konačnici ovisi kvaliteta suhomesnatih proizvoda. Međutim, zakonodavni okvir koji regulira postupak registracije naziva ove vrste proizvoda sasvim je druga tema.
U tom smislu, za registraciju zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (ZOZP) mesnih proizvoda, koju nosi između ostalih i naš dalmatinski pršut, ne postoje zakonska ograničenja kada je u pitanju zemljopisno područje proizvodnje sirovog mesa i drugih sirovina koje se koriste u njihovoj proizvodnji i preradi. Međutim, takvo ograničenje postoji kada je registracija zaštićene oznake izvornosti (ZOI) u pitanju, za koju se čitav postupak proizvodnje, od sirovine do gotovog proizvoda, mora provoditi na zemljopisnom području koje je obuhvaćeno specifikacijom proizvoda.
Ovo zemljopisno ograničenje odnosi se čak i na hranu za životinje koje su sirovinska osnova u proizvodnji proizvoda s oznakom ZOI. Međutim, navedena zakonska regulativa omogućava iznimke kada je u pitanju registracija oznake ZOI specifičnih proizvoda kao što su mesni proizvodi, dopuštajući da se životinje čije se meso koristi za njihovu proizvodnju mogu uzgajati i u drugim zemljopisnim područjima, a koja se obvezno navode u specifikaciji proizvoda, uz uvjet da se njihov uzgoj unutar zemljopisnog područja zaštite organizira za nekoliko zadnjih mjeseci uzgoja.
S tim u vezi, navedena zakonska regulativa nesporno omogućava proizvodnju dalmatinskog pršuta i od butova uvezenih iz Mađarske.
No, naravno da bi u proizvodnji naših tradicionalnih suhomesnatih proizvoda uporaba sirovog mesa iz vlastitog uzgoja trebao biti prioritet, ne samo zbog kvalitete proizvoda, nego i s obzirom da je pad primarne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj u posljednjih deset godina doista zabrinjavajući – ističe ona.
Piletina puna antibiotika
Napominje i da često čuje, čak i od visoko obrazovanih ljudi, da nije dobro prečesto konzumirati piletinu, jer je tobože puna hormona i antibiotika.
– Nisu dovoljno informirani da je u Hrvatskoj, kao i u čitavom EU-u, u uzgoju svih vrsta životinja čiji se proizvodi koriste za prehranu ljudi, pa tako i u uzgoju peradi, odavno zabranjena uporaba hormonskih preparata i antibiotika kao promotora rasta, a uporaba antibiotika i u preventivne svrhe. Antibiotici se mogu koristiti jedino u terapeutske svrhe i to pojedinačnih životinja – nikako rutinski i masovno, uz poštovanje karence kada su životinjski proizvodi u pitanju. Vjerujem da su potrošači o ovim činjenicama vrlo slabo informirani, i ne samo potrošači, jer sam nedavno imala priliku čuti preporuku liječnika specijalista mladoj djevojci s problemom policističnih jajnika i posljedično aknama, da smanji udio piletine u prehrani upravo zbog navodno visokog sadržaja hormona – navodi.
Marina Krvavica za Food fact ističe i kako je zabluda da je hrana sad nesigurnija nego prije. Upravo suprotno, ranije su zakonski propisi i kontrole u proizvodnji bili puno lošiji negoli danas.
– Čak i kad je korištenje raznih kemijskih preparata u uzgoju i proizvodnji hrane i hrane za životinje u pitanju, ranije je situacija bila znatno lošija, upravo zbog slabije zakonske normiranosti i lošijeg sustava kontrole. Javnost treba znati da se znanstvena dostignuća u području sigurnosti hrane sustavno i permanentno uključuju u zakonodavstvo EU-a, prvenstveno kroz aktivnosti Europske agencije za sigurnost hrane – EFSA, a time i u zakonodavstvo RH, budući da je primjena zakonskih propisa EU-a u području sigurnosti hrane obvezna i automatska za sve zemlje članice – ističe ona.
Upravo zbog učinkovitog sustava kontrole na razini EU-a, time i Hrvatske, danas se češće detektira hrana koja je opasna ili bi mogla biti opasna za zdravlje ljudi.
Mast
– Nadalje, sve češće se također izražava sumnja u znanstvena dostignuća i znanost općenito, a u prilog toj sumnji često se navodi primjer kako su životinjski proizvodi, osobito oni s visokim udjelom životinjske masti, dugo vremena smatrani štetnima za ljudsko zdravlje. I doista su dijelom u pravu. Dugo vremena je životinjska mast nosila "stigmu" glavnog krivca za visok kolesterol u serumu i zdravstvene probleme koje isti može uzrokovati krvožilnom sustavu čovjeka, toliko da su takve znanstvene tvrdnje utjecale na promjenu prehrambenih navika velikog dijela stanovništva razvijenog svijeta.
Tako se u pripremi hrane umjesto masti prelazi na korištenje rafiniranih biljnih ulja, a umjesto maslaca raste konzumacija margarina. Danas je znanost dokazala da su takve tvrdnje velikim dijelom bile pogrešne, osobito kada su navedene alternative u pitanju, ali i to da ta problematika i nije baš tako jednostrana i jednostavna.
Pogrešno bi bilo zanemariti činjenicu da zasićene masne kiseline srednjeg i dugog lanca kojima životinjske masti obiluju doista mogu značajno utjecati na povećanje razine tzv. lošeg kolesterola (LDL) u serumu, a time i na zdravlje krvožilnog sustava.
Prema tome, ključ je u umjerenosti, a osobito moraju biti pažljive osobe koje već imaju zdravstvenih problema. Što se povjerenja u znanost tiče, uvijek napomenem da su upravo ovakvi primjeri dokaz da znanost ima učinkovite mehanizme za ispravljanje vlastitih pogrešaka, te da do danas nismo pronašli učinkovitiji i pouzdaniji sustav – kazala je, među ostalim, u razgovoru za Food fact.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....