Bedrenica, poznatija kao antraks, drevna je i opasna bolest uzrokovana bakterijom Bacillus anthracis. Iako je danas rijetka u razvijenom svijetu, njezina sposobnost preživljavanja u obliku spora desetljećima, potencijal za upotrebu u bioterorizmu te sve češće buđenje zbog globalnog zatopljenja čine je tihom prijetnjom koja zahtijeva maksimalan oprez.
Sinoć smo doznali da je potvrđen slučaj bedrenice (antraks) u Hrvatskoj i to na području općine Vrlika, a danas je više o tome bilo rečeno na izvanrednoj press konferenciji. Čekaju se nalazi još tri uzorka. Od 13 dosad zaprimljenih, kod jednog goveda bila je utvrđena bedrenica.
Ministar David Vlajčić izrazio je žaljenje što se tako dugo čekao nalaz - od 7. srpnja, kada je zaprimljen uzorak do 18. srpnja - kada je potvrđena bedrenica. Stručne službe tvrde - nije se moglo brže.
Ravnateljica Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI) Andrea Humski istaknula je da prvi nalazi nisu ukazivali na prisutnost bolesti, jer su lešine već tada bile u lošem stanju, što može zamaskirati kliničku sliku. Prva je lešina, kako je navela, zaprimljena 7. srpnja i ništa nije upućivalo na bedrenicu, zbog čega su uzorci poslani na daljnju analizu.
Naglasila je kako prikaz bolesti može biti zamaskiran ako su životinje prethodno liječene antibioticima ili ako su lešine u poodmakloj fazi raspadanja.
Kako navodi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane bedrenica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis koja stvara spore.
Kod preživača bolest ima brzi tijek i najčešće se očituje iznenadnim uginućem bez pojave jače uočljivih znakova bolesti. Kod nekih životinja može se prije uginuća primijetiti teturanje, drhtanje, probavni poremećaji te otežano disanje. Lešina se nakon smrti brzo nadima, a iz tjelesnih otvora može se cijediti nezgrušani tamni krvavi iscjedak.
Životinje se zaraze bedrenicom unosom hrane (trava, sijeno) kontaminirane sporama ili udisanjem spora. Nakon uginuća zaražene životinje bakterija pri dodiru s kisikom stvara spore.
Spore koje onečiste okoliš vrlo su otporne na vanjske uvjete i mogu ostati u tlu desetljećima, u vodi preživjeti do dvije godine te su vrlo otporne na toplinu, hladnoću, dezinficijense i duga sušna razdoblja. Prijenos bolesti između životinja nije dokazan.
Bedrenica u ljudi, ovisno o načinu zaražavanja, može izazvati tri oblika bolesti: kožni antraks (najčešći oblik), plućni (inhalacijski) antraks i crijevni (intestinalni) antraks.
Koji su simptomi kod ljudi?
Kožna bedrenica (crni prišt): tamne, bezbolne ranice koje se pojave 3 do 10 dana (obično između 5 i 7 dana) nakon izlaganja zarazi. Može se javiti i oteklina okolnog tkiva, a rjeđe i druge komplikacije. Promijene se uglavnom javljaju na izloženim dijelovima tijela prilikom kontakta sa životinjama (ruke, vrat, lice). Uspješno se liječi antibioticima.
Inhalacijski (plućni) antraks: početni simptomi slični gripi, nakon nekoliko dana poteškoće s disanjem sve do ozbiljne i teške bolesti s razvojem šoka, javlja se najčešće je između 1 i 5 dana, ali može i do 60 dana nakon udisanja uzročnika. Neliječena bolest ima visoku smrtnost.
Crijevni antraks: bolovi u trbuhu, povišena tjelesna temperatura 3 do 7 dana nakon gutanja uzročnika. Kao i kod plućnog antraksa, ovo je ozbiljna bolest koja ima visoku smrtnost. Crijevni i plućni antraks su izrazito rijetke, navode iz Uprave za veterinarstvo te napominju da se liječenje provodi na preporuku liječnika odgovarajućim antimikrobnim pripravcima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....