StoryEditorOCM
HrvatskaPROFESOR ANALIZIRA

Svi koji upišu ove studije dobiju izravnu stipendiju od 600 eura i čeka ih posao, ali kandidata uvijek manjka. Zašto?

Piše Ivan Pavić/Universitas
28. travnja 2026. - 13:10

Sve se češće čuje da nam nedostaje diplomiranih studenta matematike i fizike. Posljedično, u cijelom obrazovnom sustavu, od osnovne škole do fakulteta, nedostaje kvalificiranih nastavnika matematike i fizike, a poslovni sektor tehnološki zaostaje za suvremenim svijetom zato što teško dolazi do diplomiranih inženjera matematike i fizike.

Takvo stanje je neodrživo, pa se nameće pitanje zašto nam nedostaju navedeni kadrovi. S obzirom da se zvanje nastavnika, odnosno inženjera navedenih struka stječe na sveučilištu, logično je pretpostaviti da bi problem mogao biti u toj obrazovnoj ustanovi.

Je li problem u nedovoljno visokim upisnim kvotama ili je diplomiranih studenta matematike i fizike premalo zbog slabog interesa maturanata? Odgovor smo potražili na temelju upisnih brojki na prvu godinu studija na hrvatskim sveučilištima na kojima se izvode studiji matematike i fizike. Analiza se temelji na upisnim brojkama iz prošle godine te obuhvaća studije matematike i fizike u svim varijantama, od nastavničkih, preko inženjerskih, do dvopredmetnih studija u kojima se pojavljuje matematika ili fizika.

Upisne kvote veće od interesa maturanata

Studiji matematike i fizike postoje i izvode se na četiri hrvatska sveučilišta – zagrebačkom, splitskom, riječkom i osječkom. Lani su nudili upisna mjesta za 740 studenta, od čega 500 za studij matematike i 260 za studij fizike. U konačnici, ukupno je upisano 480 studenata - na studij matematike 340, a fizike 140 studenta. Dakle, sudeći po upisnim rezultatima, problem nije u kvotama nego u nedostatnom interesu maturanta.

Detaljnija analiza upisnih brojki otkriva nam koliko su hrvatski maturanti stvarno željeli upisati odnosne studije. Zanimljivo, broj onih kojima su navedeni studiji bili prvi izbor samo je malo manji od broja upisanih, što znači da su se na studij matematike i fizike uglavnom upisali kandidati kojima je to bio najpoželjniji studij. Tako je na studiju matematike od ukupno upisanih za njih više od 97 posto to bio studij prvog izbora, dok je na studiju fizike takvih kandidata bilo 93 posto.

To znači da je riječ o visoko motiviranim kandidatima te da raspolažu visokom ulaznom kvalitetom za tako zahtjevne studije. To bi ujedno moglo značiti da će osipanje studenta tijekom studija biti manje nego da su se na navedene studije upisali kandidati kojima to nije bio studij prvog izbora, što koliko-toliko pomaže da se u još većoj mjeri ne manifestira problem nedostatka diplomiranih studenta matematike i fizike.

U začaranom krugu

Mogu li studenti koji su se ove godine upisali na studij matematike i fizike popraviti postojeće stanje na tržištu rada? Budući da se na navedene studije na prvu godinu studija upisalo 340 studenata matematike i 140 studenata fizike, moglo bi se za pet godina, koliko nominalno traje studij, uz pretpostavljenu prolaznost u visini od oko 60 posto, očekivati oko 200 diplomiranih studenta matematike i oko 80 diplomiranih studenta fizike. Od ukupnog broja približno polovica studenata diplomu bi stekla u Zagrebu, dok bi u tri ostala sveučilišna i regionalna centra, Splitu, Rijeci i Osijeku, u podjednakim omjerima, druga polovica studenata matematike i fizike došla do svoje diplome.

S obzirom na regionalni raspored i činjenicu da regionalni centri uglavnom pokrivaju regionalne potrebe, lako se dolazi do zaključka da je s postojećim brojem diplomiranih studenta matematike i fizike vrlo teško pokrivati tekuće potrebe, odnosno osigurati zamjenu onih koji odlaze u mirovinu ili iz nekih drugih razloga izlaze iz svoje osnovne profesije. Posebno je pogođen sustav obrazovanja, osnovnog i srednjoškolskog, jer se i na studiju matematike i na studiju fizike daleko više studenata obrazuje na inženjerskim nego nastavničkim modulima.

Zbog toga i nadalje treba računati na to da će se nastava matematike i fizike u školama često povjeravati nedovoljno kvalitetnim zamjenama, te da će se postojeći začarani krug nastaviti.

image

Tko će učenicima predavati matematiku i fiziku?

Nikola Vilić/Cropix

Početak tog začaranog kruga povezan je s činjenicom da zbog nedovoljno kvalitetne nastave učenici usvajaju manje znanja i postižu slabije ocjene. Bez dovoljno znanja i s lošijim ocjenama maturanti gube i ono malo samopouzdanja koje je potrebno da bi se upisali na zahtjevne i teške studije kao što su matematika i fizika. Krug se zatvara tako što se ponovno premalo maturanata opredjeljuje za studij matematike i fizike, s time da su sa svakim novim krugom posljedice sve veće.

Kako izići iz začaranog kruga?

Ne postoji čarobno rješenje, posebice ono koje bi odmah ili kratkom roku riješilo problem, nego se traži cjelovit i koordiniran pristup.

Prvi i najvažniji korak odnosi se na nastavnike. Bez kvalitetnih i motiviranih nastavnika matematike i fizike nije moguće očekivati poboljšanje sustava. Nužno je prepoznati ova područja kao strateški važna, i to konkretno odraziti kroz bolje obrazovne i materijalne uvjete, dodatke na plaću ili općenito veće plaće nastavnom kadru i jasne mogućnosti profesionalnog napredovanja. Iskustva obrazovnih sustava poput Finske pokazuju da visok društveni status nastavnika ima izravan utjecaj na kvalitetu nastave i rezultate učenika.

Drugi, jednako važan korak, povezan je s učenicima i njihovim što ranijim poticanjem i pripremanjem za upis na studij matematike i fizike. To podrazumijeva promjenu poučavanja odnosnih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi. Matematika se često doživljava kao apstraktna i odvojena od stvarnosti, dok fizika mnogima izgleda kao skup nerazumljivih formula. Takav dojam proizlazi iz nastavnih praksi koje naglasak stavljaju na reprodukciju postupaka, a ne na razumijevanje. Potrebno je uvesti više problemske i istraživačke nastave, gdje učenici aktivno sudjeluju, postavljaju pitanja i povezuju gradivo sa stvarnim situacijama.

Važan element je i poticanje interesa učenika izvan učionice. Radionice, natjecanja, kampovi i suradnja s fakultetima i istraživačkim institucijama mogu značajno povećati motivaciju učenika za bavljenje matematikom i fizikom. Takva iskustva omogućuju učenicima da ova područja dožive kao dinamična i kreativna, a ne samo kao školske obveze. Suradnja i posjeti tehnološki naprednim tvrtkama i znanstvenim institucijama mogu dodatno naglasiti povezanost teorije i stvarnog znanstvenog rada. Dakle, ovakav pristup ističe važnost razumijevanja, a ne pukog formalizma.

Jednako je važno sa srednjoškolcima jasno komunicirati koje mogućnosti otvaraju matematika i fizika. Učenici često nemaju jasnu sliku o tome gdje ih ta znanja mogu odvesti, pa se odlučuju za “sigurnije” ili poznatije opcije. U stvarnosti, upravo su matematičke i fizikalne kompetencije temelj mnogih suvremenih zanimanja, od informacijskih tehnologija do inženjerstva i financijske analitike. Tehnološki najnaprednije svjetske tvrtke traže upravo profile koji imaju razvijeno logičko i analitičko razmišljanje, kakvo se gradi kroz ove predmete.

Stipendije i studenski dom kao jedno od rješenja

U nastojanju da se privuče što više maturanata na studij matematike i fizike, Sveučilištu u Splitu je svojedobno na moje zalaganje kao tadašnjeg rektora donijelo odluku da svi koji se odluče za studij matematike i fizike ostvaruju pravo na izravan smještaj u studentski dom. Kasnije je to pitanje u Hrvatskoj jedinstveno riješeno tako da studenti koji se obrazuju za deficitarna zanimanja ostvaruju dodatne bodove na natječaju za smještaj u studentski dom.

Hvalevrijedna je svakako i odluka resornog ministarstva da stipendiranjem studenata potakne što više maturanata za upis na tzv. STEM studije. Danas svi studenti nastavničkih studija u STEM području ostvaruju izravno pravo na stipendiju od 600 eura, dok ostali studenti pravo na stipendiju od 300 eura mogu ostvariti u okviru natječajnih pravila.

Zaključno, rješavanje problema zahtijeva paralelno djelovanje na više polja, počevši od jačanja statusa nastavnika, modernizaciju nastave i povezivanja matematike i fizike, do jasnog predstavljanja njihovih praktičnih vrijednosti. Tek kada učenici počnu doživljavati matematiku i fiziku kao razumljive, korisne i zanimljive, a nastavnički poziv kao cijenjen i stabilan, moguće je prekinuti negativni ciklus i izgraditi održiv i kvalitetan obrazovni sustav.

image

Tko će učenicima predavati matematiku i fiziku?

Nikola Vilić/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. travanj 2026 13:10