Svima koji žive u Hrvatskoj će od četvrtka biti teže skrivati dohodak, imovinu ili transakcije preko offshore društava, kriptoimovine i platformi.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza stupio je na snagu 11. prosinca te su institucije nadležne za porez dobile veća ovlaštenja i alate za automatsku razmjenu informacija s drugim državama.
Sam zakon uređuje prihvaćanje dviju EU direktiva - 2023/2226, koja se bavi razmjenom informacija o kriptoimovini i prihodima te financijskim računima i 2025/872, koja se bavi suradnjom u području oporezivanja i obveza izvješćivanja za određene platforme.
To jača administrativnu suradnju u području poreza između Republike Hrvatske i država članica Europske unije. Poseban naglasak se stavlja na automatsku razmjenu poreznih informacija, financijskih računa, informacija o dohotku, kriptoimovini, izvješćima platformi, te razmjenu podataka u okviru međunarodnih sporazuma (npr. prema jurisdikcijama izvan EU-a).
Cilj je omogućiti učinkovitu razmjenu informacija radi sprječavanja izbjegavanja oporezivanja, utaje poreza te zloupotrebe offshore struktura. Time se postiže harmonizirani pristup unutar Europske unije, što znači da su pravila jednaka u svim državama članicama i da se porezni sustavi mogu učinkovito uskladiti s modernim oblicima financija i digitalne ekonomije.
Širi opseg razmjena informacija
Proširen je opseg razmjene informacija — uključuju se i izvješća o kriptoimovini, a Porezna uprava, Ministarstvo financija i Carinska uprava su dobile jasne obaveze za nadzor prikupljanja ovih podataka, uključujući i nadzor nad uslugama vezanim uz kriptoimovinu. Zakon proširuje i opseg podataka koji se moraju razmjenjivati radi povećane transparentnosti — npr. dodatni podaci o vlasništvu, rezidentnosti, strukturi računa, investicijskih udjela, itd.
U praksi zakon predviđa da financijske institucije, banke i digitalne platforme, uključujući one koje nude usluge vezane uz kriptoimovinu, prikupljaju i čuvaju podatke o svojim korisnicima i njihovim transakcijama. Podaci uključuju informacije o kupnji, prodaji i prijenosu kriptoimovine, prihodima od dividendi, kamata i drugih financijskih instrumenata, kao i detalje o računima i vlasničkim udjelima korisnika. Financijske institucije potom te podatke dostavljaju Poreznoj upravi, koja provodi kontrolu i obrađuje informacije. U slučaju da korisnici imaju rezidentnost u drugim državama članicama EU-a, Porezna uprava automatski dijeli te podatke s nadležnim poreznim tijelima u tim državama. Primjerice, hrvatski državljanin koji koristi njemačku kriptoplatformu imat će svoje podatke u njemačkoj Poreznoj upravi, koja ih potom šalje hrvatskoj Poreznoj upravi.
Većina izvješćivanja bi se trebala odvijati automatski, ali porezni obveznici trebaju provjeriti ispravnost podataka a Porezna uprava ima ovlasti provjeravati i tražiti dodatne informacije te može izreći kazne u slučaju nepridržavanja pravila.
Oružje EU-a protiv utaja i financiranja terorizma
Upravo je proširivanje mehanizama razmjene informacija glavno oružje Europske unije za borbu protiv porezne utaje, pranja novca i financiranja terorizma.
U opisu ove odluke, Europski parlament je istaknuo da je sektor kriptoimovine, iako još uvijek relativno nov, već zauvijek promijenio svijet plaćanja i ulaganja i njegova brzo promjenjiva, mobilna priroda predstavlja izazove za porezne vlasti, koje nisu uvijek u mogućnosti pratiti kapitalne dobitke ostvarene trgovanjem kriptoimovinom.
Stručnjaci iz financijske industrije uglavnom smatraju da će se povećati transparentnost i biti više jasnoće za kriptosektor. Jasna pravila igre, troškova i oporezivanja pridonose stabilnosti tržišta i povjerenju investitora. Pozivaju sve one koji ne žele probleme da uredno prijave dobitke i prihod od kripta jer će ih porezne uprave kad-tad pronaći.
Strahovanje trgovaca kriptovalutama
Unutar kriptozajednice jedna od najvećih briga i kritika je da ove direktive ne pokrivaju cijeli kripto ekosustav, strahuju da će sistem biti previše rigorozan i da će učiniti kriptoulaganja nepraktičnim ili neprivlačnim, naročito za male ulagače.
Anketna studija neovisne organizacije EU Tax Observatory pokazala je da više od 70% kriptoinvestitora trenutno ne prijavljuje prihode, što potvrđuje da je bez koordinirane regulative i razmjene podataka teško očekivati realno poštivanje poreznih pravila. Zato su ove direktive i zakoni nužni, uz jedinstvenu primjenu.
U slučaju uspješne i dosljedne provedbe očekuje se značajno smanjenje sive zone: neprijavljenih prihoda, neopaženih kapitalnih dobitaka, ilegalnog transfera novca i izbjegavanja poreza. Puna primjena očekuje se kroz godinu dana jer je implementacija logistički i tehnički zahtjevna.
Razmjena i analiza ogromne količine podataka je zahtjevan proces, pogotovo “preklapanje” tradicionalnih financija i kriptofinancija: fondovi, e‑money institucije, servisi za kripto, osiguravatelji — svi ti izvještaji bi se sada trebali slijevati državi, što može stvoriti bujicu podataka koju porezne uprave moraju “probaviti”. To znači da postoji rizik od nesrazmjera između količine podataka i kapaciteta za njihovu obradu.
Analitičari kažu da će tek s prvim valom izvješća 2027. moći procijeniti stvarne promjene u opsegu poreznih prihoda i smanjenju sive ekonomije. Dakle, potencijal je velik — ali realizacija još mora proći test primjene.
Široka potpora u Europskom parlamentu
Europski parlament je kroz više rezolucija proteklih godina kao savjetodavno tijelo tražio nadzor i reguliranje tržišta kriptovaluta, a izvješća koja su na to pozivala dobivala su potporu široke većine zastupnika.
Podršci za regulaciju pridružile su se i grupe koje su tradicionalno suzdržane spram politika EU-a za koje ocjenjuju da ograničavaju suverenitet članica, poput Europskih konzervativaca i reformista (ECR).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....