Tko stoji iza dojava o bombama? ‘U vrijeme pandemije Hrvatska je utvrdila da dezinformacije dolaze iz ove dvije države‘

I treći dan po školama i trgovačkim centrima stižu dojave o bombama. Policija i dalje istražuje tko stoji iza ove priče.

Reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Vištica o svemu je razgovarala s Gordanom Akrapom s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

Na pitanje što je pomislio kada je čuo za brojne dojave te tko ili što možda stoji iza ovoga, Akrap je odgovorio da je ovo sve već viđeno. 

– Ovakve se stvari događaju, ponavljaju se u valovima praktički svake godine kako bi svi oni koji su zlonamjerni pokušali unijeti određeni nemir i nesigurnost u društvo i testirali sigurnosni obrambeni sustav. Ovo je već viđeno i ovo nije nešto što se, nažalost, neće ponoviti u budućnosti – poručio je. 

Upitan zašto periodično dobivamo slične dojave, Akrap je objasnio da je važno uzeti u obzir da to radi više različitih grupa ljudi. 

– To su ljudi koji imaju emocionalnu potrebu privući pažnju na društveno neprihvatljivo ponašanje, osobe koje imaju sigurnosnu potrebu da zadovolje svoje neke osobne ambicije i treća je ona grupacija u kojoj države stoje iza toga. Odnosno, iza namjernog plasiranja neistina u javni prostor, pokušaja destabiliziranja društva i države, izazivanja panike, nereda i kaosa i optuživanja države da ne obavlja svoje preventivne funkcije na način koji treba – kazao je.

Na pitanje koje države to čine, Akrap je pojasnio da je Hrvatska još u vrijeme pandemije utvrdila da je velik broj dezinformacija i pokušaja destabilizacije informacijskog javnog prostora dolazio uglavnom iz Rusije i Srbije. 

Kako je neslužbeno doznala Vištica, u nekim od elektroničkih poruka je stajalo da su postavljene bombe poput onih koje su tresle druge europske gradove. Akrap je poručio da su to samo obrasci kojima se pokušava dati na važnosti navedenom činu. 

– Međutim, preventivno djelovanje cijelog sigurnosnog sustava i sigurnosnih institucija te tvrtki koje djeluju u tim procesima, kao i na tim područjima gdje je bilo i gdje će vrlo vjerojatno biti takvih prijava, može postići da se na preventivnoj razini to spriječi, a s druge strane da se i na aktivnoj razini smanji njihov negativan utjecaj na društvo – zaključio je. 

Zatvorska kazna za lažnu dojavu je do tri godine zatvora, piše Dnevnik.hr