Tko uživa veći ugled u svijetu - Hrvatska ili Srbija? Evo što kažu strane agencije, novinari i analitičari

Pitanje međunarodne percepcije Hrvatske i Srbije složeno je i višeslojno, no dostupni podaci i istraživanja ukazuju na generalno pozitivniju percepciju Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Nekoliko ključnih pokazatelja i područja posebno ilustriraju ovu razliku, a detaljnija analiza otkriva brojne nijanse u načinu kako svijet doživljava ove dvije države. Čak ako i upitate različite AI alate (umjetnu inteligenciju) onda će vam i ona reći da Hrvatska uživa itekako veći ugled od Srbije. 

Također, ako se analiziraju dokumentarni i igrani filmovi, serije, izjave u medijima, Hrvatska kudikamo bolje stoji. Naravno, ima i tekstova u stranim medijima u kojima se glorificira Srbija, ali ipak Hrvatska ima bolji tretman. 

Demokratski standardi i europske integracije

Hrvatska, kao članica Europske unije od 2013. godine, uživa značajno bolju percepciju u kontekstu demokratskih standarda i europskih integracija. Dok se Hrvatska uspješno integrirala u europske strukture, Srbija se još uvijek nalazi u procesu pristupnih pregovora, što stvara određenu razliku u međunarodnoj percepciji. Smatra se da Srbija još dugo neće ući ni u EU, ni u OECD. 

Hrvatska je tijekom pristupnog procesa uspješno implementirala brojne reforme i uskladila svoje zakonodavstvo s europskom pravnom stečevinom. To uključuje značajne promjene u područjima pravosuđa, zaštite okoliša, poljoprivrede i mnogih drugih sektora. S druge strane, Srbija je otvorila većinu pregovaračkih poglavlja, ali tempo reformi i usklađivanja s EU standardima često se ocjenjuje kao nedovoljno brz.

Hrvatska perspektiva

Hrvatska pokazuje jasnu prozapadnu orijentaciju i potpunu usklađenost s politikama EU-a, što pozitivno utječe na njezinu međunarodnu percepciju. Prema istraživanjima International Republican Institute, velika većina hrvatskih građana podržava članstvo u EU i NATO-u.

Hrvatska je aktivno uključena u brojne europske inicijative i programe, te su prognoze jako dobre:

► Sudjelovanje u Schengenskom prostoru

► Ulazi u OECD

► Jedna je od najprivlačnijih zemalja za poslovanje u ovom dijelu Europe

► Više nego povolojan kreditni rejting

► Jako je sigurna i politički stabilna, uredna je promjena vlasti

► Povećava industrijsku proizvodnju

► Uvela je euro

► Aktivno sudjelovanje u programima EU za mlade

► Razvoj prekogranične suradnje

► Sudjeluje u konstruktivnim dijalozima u Europi i svijetu

► Pravne institucije su uglavnom i zasad slobodne

Srbijanska pozicija

Srbija održava složeniju vanjskopolitičku poziciju, balansirajući između Zapada, Rusije i Kine. Ova "politika ekvidistance" često rezultira manjom predvidljivošću u međunarodnim odnosima, što može utjecati na percepciju zemlje u međunarodnoj zajednici.

Ključni aspekti srbijanske vanjske politike uključuju:

► Održavanje bliskih veza s Rusijom

► Razvoj ekonomske suradnje s Kinom

► Tvrdnja da žele nastavak EU integracijskog procesa, a u stvarnosti odugovlače, jer će morati uvesti i nove zakone prema kojima će vlast moguće biti odgovorna za brojne kriminalne djelatnosti i veze s podzemljem. ‘Gluma‘ u odnosima s EU je prvenstveno zbog milijardi eura koje im Europa šalje

► Navodna regionalna suradnja na Zapadnom Balkanu, koja se prema vani predstavlja kao pozitivni i konstruktivni dijalog, a u stvarnosti je svađanje cijelog Balkana i poticanja Srba izvan Srbije da se bune protiv država u kojima žive

► Nema katarze, Srbi se potiču da misle kako su za sve ratove krivi neki drugi, iako je najveća krivnja na Srbiji.

► Konstantna kriza koja uvjerava strane partnere da zemlja nije stabilna

► Odgađanje priznanja Kosova, što samo produžava agoniju

Suočavanje s prošlošću

Način suočavanja s prošlošću također značajno utječe na međunarodnu percepciju obiju zemalja. Hrvatska je, unatoč određenim izazovima, pokazala veću spremnost za suradnju s međunarodnim institucijama i suočavanje s osjetljivim pitanjima iz prošlosti. Uhitili smo dio vojnika i časnika koji su činili zločine, mediji o tome otvoreno pišu dok su Srbiji mediji povijest olako ‘brišu‘ i cenzuriraju sve pokušaje da se napiše istina. 

Ključni elementi hrvatskog pristupa uključuju:

► Suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju

► Programe pomirenja sa susjednim državama

► Razvoj obrazovnih programa o ratnoj prošlosti

► Zaštitu prava manjina

Srbija se, s druge strane, još uvijek suočava s određenim poteškoćama u ovom procesu, što povremeno negativno utječe na njezinu međunarodnu percepciju. Izazovi uključuju:

► Sporiju dinamiku suradnje s međunarodnim institucijama

► Različite interpretacije povijesnih događaja, tj. laganje građanima i skrivanje istine

► Nedostatak katarze

► Kompleksne odnose sa susjednim državama

► Pitanja ratnih zločina i nestalih osoba

Ekonomski pokazatelji također igraju važnu ulogu u međunarodnoj percepciji:

Hrvatska

► Viši BDP po stanovniku

► Razvijeniji turistički sektor

► Veća integriranost u EU tržište

► Stabilnija monetarna politika

Srbija

► Niži troškovi rada

► Nestabilna vlast

► Konstantna kriza negativno utječe na ekonomsku stabilnost

► Veća ovisnost o stranim investicijama

► Različiti trgovinski partneri

► Slabe institucije

Transparentnost i borba protiv korupcije

Prema najnovijem izvješću Transparency Internationala iz 2023. godine, Hrvatska je rangirana na 57. mjestu od 180 zemalja s 50 bodova, dok je Srbija pozicionirana značajno niže - na 104. mjestu s 36 bodova. Ovi podaci jasno pokazuju da međunarodna zajednica percipira Hrvatsku kao zemlju s boljim antikorupcijskim standardima.

Detaljnija analiza pokazuje da Hrvatska bilježi napredak u nekoliko ključnih područja borbe protiv korupcije:

► Jačanje institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije

► Unaprjeđenje zakonodavstva u području javne nabave

► Povećanje transparentnosti u radu javne uprave

► Implementacija digitalnih rješenja za smanjenje korupcijskih rizika

Srbija također poduzima korake u borbi protiv korupcije, ali se suočava s većim izazovima u implementaciji antikorupcijskih mjera i održavanju kontinuiteta reformi.

Zaključak

Iako obje zemlje imaju svoje specifične izazove i područja za napredak, dostupni pokazatelji sugeriraju da Hrvatska trenutno uživa pozitivniju međunarodnu percepciju. Ovo se posebno očituje kroz članstvo u EU, pokazatelje demokratskih standarda i transparentnosti te općenitu usklađenost s zapadnim vrijednostima.