StoryEditorOCM
HrvatskaAI stigla u škole

Trećina učitelja koristi umjetnu inteligenciju kod komunikacije s roditeljima?! Kad je ocjenjivanje u pitanju...

Piše Marijana Cvrtila
1. studenog 2025. - 14:39

Umjetna inteligencija (AI) polako ulazi u sve sfere naših života, pa zašto ne bi i u – obrazovanje. Da hrvatski učitelji i nastavnici već koriste u nastavi AI alate pokazalo je i najnovije međunarodno TALIS istraživanje iz 2024. godine (Teaching and Learning International Survey, odnosno Međunarodno istraživanje o učenju i poučavanju), OECD-ovo istraživanje o učiteljima, nastavnicima i ravnateljima iz cijeloga svijeta, koje se provodi u ciklusima. Rezultate najnovijeg prošlogodišnjeg istraživanja, u kojemu su sudjelovali prosvjetari iz 53 zemlje članice i partnerice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), predstavio je u nas Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).

Najnovije TALIS istraživanje, uz ostalo, bavilo se i pitanjem korištenja digitalnih tehnologija u nastavi diljem svijeta, a posebno uporabom AI alata. Pri tom je, spomenimo i to, prema definiciji OECD-a, AI definirana kao sposobnost računala da obavlja zadatke za koje se tradicionalno smatralo da zahtijevaju ljudsku inteligenciju, što može uključivati predviđanje, predlaganje odluka ili generiranje teksta.

- Važno je napomenuti da definicija nadilazi generativnu umjetnu inteligenciju i velike jezične modele poput ChatGPT-ja te uključuje tehnologije poput obrade prirodnoga jezika i prepoznavanja govora, analitike učenja i rudarenja podataka, prepoznavanja i obrade slika te autonomnih agenata kao što su avatari i pametni roboti – navode iz OECD-a.

Hrvati ispod prosjeka

Istraživanje je pokazalo ogromne razlike među zemljama kada je u pitanju ovaj novitet koji svijet gura prema naprijed. U prosjeku, u obrazovnim sustavima OECD-a, otprilike jedan od tri učitelja izvještava da je koristio umjetnu inteligenciju u svome radu, ali razlike među zemljama jako variraju. U Hrvatskoj se umjetnom inteligencijom u nastavi ili za olakšavanje učenja učenicima koristilo oko trećine (32,5 posto) učitelja od 5. do 8. razreda osnovnih škola, što je manje od međunarodnog prosjeka OECD-a za osnovne škole (36,3 posto) te manje od prosjeka ispitivanih TALIS zemalja (41,3 posto), a otprilike u rangu zemalja Europske unije (31,6 posto). Slično je i sa srednjoškolskim nastavnicima u Hrvatskoj, od kojih je njih 36 posto izjavilo da je koristilo AI u nastavi, a to je manje prosjeka TALIS zemalja za srednje škole (45,7 posto).

Međutim, kao što smo naveli, razlike među zemljama su doista ogromne, tako da hrvatski učitelji i nastavnici zapravo idu ukorak s većinom svojih kolega iz Europske unije kada je u pitanju korištenje mogućnosti AI u školi. Naime, uvjerljivo najviše učitelja i nastavnika koji upotrebljavaju ovaj alat dolazi iz – Ujedinjenih Arapskih Emirata (čak 75 posto učitelja osnovnih škola te 78 posto nastavnika srednjih škola), u Singapuru također 75 posto osnovnoškolskih učitelja, u Novom Zelandu tek nešto manje (oko 69 posto), a u osnovnim školama Australije, Vijetnama, Uzbekistana i Alberte u Kanadi taj alat koristi između 60 i 70 posto prosvjetara.

image

Učitelji i nastavnici u hrvatskim školama već koriste AI alate u nastavi

Nikša Stipaničev/Cropix

Nasuprot njima, AI u nastavi najmanje upotrebljavaju učitelji – vjerovali ili ne – u Francuskoj i Japanu i to ispod 20 posto (u Francuskoj tek 13,5 posto učitelja osnovnih škola). Zanimljivo je da je europska zemlja u kojoj se u učionicama najviše koriste blagodati umjetne inteligencije – Albanija (oko 52 posto učitelja), a više od hrvatskih učitelja AI-om se koriste i njihovi europski kolege iz Malte, Rumunjske, Češke, Poljske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Norveške, Austrije, Litve, Nizozemske, Estonije, Slovenije i tako dalje. Međutim, manje od nas skloni su joj, osim učitelja iz Francuske, još i europski kolege iz Cipra, Švedske, Portugala, Srbije, Slovačke, Crne Gore, ali i Finske, Italije, Islanda, Mađarske, Bugarske…

‘Učenici tuđi rad prikažu kao vlastiti‘

TALIS istraživanje je, kako u svome izvješću za Hrvatsku navodi NCVVO, pokazalo kako najveći udio naših učitelja i nastavnika, njih oko tri četvrtine, umjetnu inteligenciju koristi za izradu priprema za nastavu i nastavne aktivnosti (75,3 posto u osnovnim školama te 74,2 posto u srednjima), dok tek nešto manji udio to čini za učinkovito učenje i sažeto prikazivanje neke teme (67,8 posto OŠ i 70,9 SŠ). Također, malo više od polovine učitelja i nastavnika u Hrvatskoj (54,4 posto u OŠ i 57,6 u srednjim školama), upotrebljava AI kako bi učenicima pomogao s uvježbavanjem novih vještina u stvarnim životnim situacijama, dok polovina osnovnoškolskih učitelja i oko trećine srednjoškolskih nastavnika koristi AI kako bi pomoglo učenicima s posebnim obrazovnim potrebama. Više od trećine prosvjetara (oko 37 posto) čak je usluge AI-ja zatražilo i za pregled podataka o izostancima ili postignuću učenika, otprilike sličan broj za automatsko prilagođavanje kompleksnosti nastavnih materijala prema obrazovnim potrebama učenika, a oko trećine za pripremu teksta kao povratne informacije učeniku ili za komunikaciju s roditeljima/skrbnicima.

Umjetna inteligencija, navode iz NCVVO-a, najmanje se u hrvatskim školama upotrebljavala u vrednovanju i ocjenjivanju učenika  (28,7 posto OŠ i 26,1 SŠ).

Kada su u pitanju prednosti i mane AI-ja, kažu u NCVVO-u, otprilike svaki drugi učitelj i nastavnik u Hrvatskoj smatra da su prednosti umjetne inteligencije pomoći učenicima s posebnim obrazovnim potrebama, automatizaciji administrativnih poslova, pisanju ili poboljšavanju priprema za nastavu te prilagodbi nastavnog materijala za učenike različitih sposobnosti. Što se tiče nedostataka, više od tri četvrtine učitelja i nastavnika u Hrvatskoj navodi kako ona može omogućiti učenicima da tuđi rad lažno prikažu kao vlastiti, što misli 75,1 posto naših učitelja osnovnih škola i čak 80,7  nastavnika srednjih škola. Tek u nešto manjim postotcima naši prosvjetari među manama AI-ja navode kako ona daje preporuke koje možda nisu primjerene ili točne, dok nešto manje od polovine smatra da ugrožava privatnost i sigurnost podataka o učenicima te pojačava predrasude koje učvršćuju pogrešne predodžbe učenika.

Najmanji udio učitelja i nastavnika u Hrvatskoj, oko četvrtine, smatra da umjetna inteligencija predlaže neodgovarajuće pedagoške pristupe.

Preopterećeni digitalnom tehnologijom

Preopterećeni digitalnom tehnologijom
Unatoč njihovim dobrobitima, u zemljama OECD-a prosječno svaki treći učitelj osjeća se preopterećeno zbog ubrzanog uvođenja novih tehnologija – stoji u nacionalnom TALIS izvješću NCVVO-a. Kako navode autori, u međunarodnom kontekstu tu preopterećenost najmanje navode (manje od 20 posto učitelja i nastavnika) u Brazilu, Čileu, Kostariki, Italiji, Maroku i Turskoj, a najviše (više od polovine učitelja) u Belgiji, Japanu i – Hrvatskoj.

- Upravo preopterećenost zbog uvođenja novih tehnologija, što navodi  56,7 posto učitelja osnovnih škola i oko polovine nastavnika srednjih škola u Hrvatskoj,  uz nedostatak potrebnih znanja i vještina za poučavanje uz pomoć umjetne inteligencije (ističe to čak 67,7 učitelja i 62,7 posto naših nastavnika), te mišljenje da AI uopće ne bi trebalo upotrebljavati u nastavi (što je stav 55,8 posto osnovnoškolskih učitelja i 60,6 posto nastavnika u srednjim školama), najčešći su razlozi koje naši učitelji i nastavnici navode zato što se ne koriste umjetnom inteligencijom u nastavi. Uz to, dio naših prosvjetara kao razloge nekorištenja navodi i nedostatak infrastrukture (digitalnih alata i resursa) za uporabu AI-ja, a 7,3 posto učitelja i 10,2 posto nastavnika kao razlog navodi - zabranu uporabe umjetne inteligencije za poučavanje u školi (?!) - stoji u nacionalnom izvješću.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. studeni 2025 14:39