Hrvatska ima najveću inflaciju u Europi nakon Estonije, a jedan od razloga za to su trgovci i njihovo podizanje marže. Analiza Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja pokazuje da je samo na kruhu i pekarskim proizvodima marža gotovo 40 posto, a slijede slatkiši, te voće i povrće. Dok cijene rastu, samo prošle godine prihodi trgovaca porasli su gotovo 680 milijuna eura, piše net.hr.
Meso na vagi, oči na cijeni
Kupci pomno gledaju cijene mesa, a trgovci preračunavaju marže. I opet, trgovcima premalo, kupcima preskupo.
Ivica Zubec, mesar, objašnjava kako funkcioniraju marže u mesnoj industriji.
„Marže su više-manje uvijek iste. Možda ne zvuči puno 25 posto, ali za prerađevine i suhomesnato ide i do 25 posto jer za njih treba više vremena i duže se prodaju.“
Nisu sve vrste mesa jednako isplative. Neke donose veću zaradu, ali se slabije prodaju, dok se druge više prodaju, ali donose manju maržu.
„Najveće marže postižu se na svinjskom mesu, iako se ono najmanje prodaje. Junetina i teletina imaju najmanje marže, oko 18 do 20 posto, ali se prodaju puno više“, dodaje Zubec.
Kruh i pekarski proizvodi vode po zaradi
Prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, trgovci najviše zarađuju na kruhu i pekarskim proizvodima, gdje je marža u prosjeku gotovo 40 posto.
Kruh i pekarski proizvodi su nešto što svaki potrošač svakodnevno kupuje, pa je očito da trgovci tu stavljaju najveću maržu jer je tu i najveća zarada“, kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu prava potrošača
Trgovci se pravdaju da visoke marže nisu samo njihova odluka, već i posljedica troškova.
„Nije lako objasniti, jer mi nismo proizvođači kruha – to su specijalizirane pekare. Potrošači žele svježe i toplo, a ako proizvod nije svjež, mora ići u otpis, što povećava troškove. Ti se troškovi prenose na marže", pojašnjava Mirko Budimir, potpredsjednik Izvršnog odbora HUP-Trgovina,
Koje su marže visoke?
Osim kruha i pekarskih proizvoda, visoke marže imaju i slatkiši – 32,2 posto, svježe voće i povrće – gotovo 30 posto, te bezalkoholna pića i voda – 26,3 posto.
„Od 41 vodećeg poduzetnika s najvećim prihodom u maloprodaji, njih 35 je imalo povećanje prihoda. Na cjelokupnom tržištu prihod je porastao 8,8 posto“, dodaje Mirta Kapural, ravnateljica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
U godinu dana trgovcima su prihodi tako porasli gotovo 680 milijuna eura. Trgovci naglašavaju da za visoku inflaciju, drugu najveću u Europi, nisu krive njihove marže.
„Na prvi pogled marže se čine visoke, ali ako ih usporedimo s Europskom unijom, niže su – oko 2 posto ispod prosjeka EU-a“, ističe Mirko Budimir.
S druge strane, prema analizi Europske središnje banke, cijene hrane u Hrvatskoj porasle su čak 47 posto od kraja 2019., što nas svrstava među zemlje s najvećim rastom u eurozoni. Više su porasle samo u Mađarskoj, Litvi i Estoniji, piše net.hr.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....