‘Trump radi prave stvari za NATO!‘, poručuje šef transatlantskog saveza iz Zagreba. Plenković: ‘Moramo se poštovati‘

Ništa posebno, nema razloga za uzbunu.

Takvu je poruku u ponedjeljak poslao glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, svega nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump ponovno zaoštrio prijetnje da bi Sjedinjene Države mogle silom preuzeti Grenland – potez za koji je Danska upozorila da bi značio kraj transatlantskog vojnog saveza, piše POLITICO.

NATO „nipošto nije“ u krizi, rekao je Rutte novinarima tijekom posjeta Zagrebu, umanjujući napetosti i poručivši: „Mislim da zaista idemo u pravom smjeru.“

Trump je u petak upozorio na to da bi SAD „možda“ morao birati između preuzimanja Grenlanda i očuvanja NATO-a, što predstavlja najnoviju eskalaciju njegove dugogodišnje kampanje za preuzimanje tog golemog arktičkog otoka. Kontrola Grenlanda, dodao je, „ono je što osjećam da je psihološki potrebno“.

Ratoborna retorika američkog predsjednika dovela je savez na rub egzistencijalne krize, budući da bi mogućnost vojnog napada na jednu članicu gurnula NATO u dosad neistraženo područje.

Zabrinutost je u ponedjeljak izrazio i povjerenik EU-a za obranu Andrius Kubilius. Svako vojno preuzimanje Grenlanda bilo bi „kraj NATO-a“, rekao je, uz „vrlo dubok negativan učinak… na naše transatlantske odnose“.

Uz naftu i kritične mineralne resurse, Trump je ranije kao razlog za američku potrebu kontrole Grenlanda naveo i prisutnost ruskih i kineskih plovila u tom području.

Stručnjaci i obavještajna izvješća uglavnom odbacuju takve tvrdnje. Ipak, Rutte je rekao da postoji „rizik da Rusi i Kinezi postanu aktivniji“ u regiji.

„Svi saveznici slažu se oko važnosti Arktika i arktičke sigurnosti“, rekao je, dodajući da se trenutačno raspravlja o tome „kako osigurati praktičnu provedbu tih razgovora“.

Prošlog su tjedna zemlje NATO-a zatražile od saveza da razmotri opcije za jačanje sigurnosti Arktika, uključujući premještanje dodatnih vojnih kapaciteta u regiju i održavanje više vojnih vježbi u blizini Grenlanda. Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka navodno razgovaraju o slanju vojnika na autonomni danski teritorij kako bi ublažili zabrinutost Washingtona.

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen također je u ponedjeljak izjavio da će teritorij „pojačati napore kako bi se obrana Grenlanda odvijala pod okriljem NATO-a“.

Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je govorio uz Ruttea, istaknuo je da se „saveznici moraju međusobno poštovati, uključujući i Sjedinjene Države kao najveću članicu NATO-a“.

Rutte je, međutim, uputio i pohvale američkom predsjedniku, naglašavajući složenu ravnotežu koju pokušava održati predstavljajući sve 32 članice saveza.

„Donald Trump radi prave stvari za NATO potičući nas sve da više ulažemo i izjednačimo se“, rekao je, referirajući se na cilj izdvajanja pet posto BDP-a za obranu, dogovoren prošle godine nakon snažnog Trumpova pritiska. „Kao glavni tajnik NATO-a, moja je uloga osigurati da cijeli savez bude što sigurniji i zaštićeniji“, dodao je.

NATO je ranije preživio tursku invaziju na Cipar 1974., niz pomorskih sukoba između Ujedinjenog Kraljevstva i Islanda zbog ribolovnih prava te nekoliko teritorijalnih sporova između Grčke i Turske u Egejskom moru, koji su kulminirali 1987. godine. No otvoreni napad njegove najveće i naoružanjem najjače članice na drugu članicu bio bi bez presedana.

„Ni jedna odredba [u osnivačkom ugovoru saveza iz 1949.] ne predviđa napad jedne članice NATO-a na drugu“, rekao je jedan NATO-ov diplomat koji je želio ostati anoniman. „To bi značilo kraj saveza“, zaključio je.