Dok svakodnevna poskupljenja pritišću džepove građana Bosne i Hercegovine, ljetovanje za sve veći broj njih postaje nedostižan luksuz. Mnogi se danas za odlazak na more moraju okrenuti "financijskoj akrobatici", a to znači da se sedmodnevni boravak na obali često plaća u ratama, uz kamate i dugoročne posljedice po obiteljskom budžetu.
Usprkos rastućim troškovima života i sve skupljoj potrošačkoj košarici, većina građana BiH i dalje pronalazi način da sebi priušti barem jedan tjedan ljetovanja. Destinacije poput Turske, Egipta, Tunisa i Hrvatske ostaju među najtraženijima, a turističke agencije bilježe rekordne brojeve putnika.
"Dobar hotel s četiri zvjezdice u Turskoj, Tunisu ili Egiptu može se rezervirati od 1.300 do 1.400 KM po osobi (između 665 i 715 eura, op. a.). Uključene su aviokarte, transferi, prtljaga, sedam noćenja s all inclusive uslugom, ležaljkama, suncobranima – to je početna cijena. Tu su pogodnosti: plaćanje na rate, kreditiranja, razni načini postoje, ali svakako se pokušava olakšati da obitelj može isplatiti jedno putovanje u šest ili više rata, to je prihvatljivije", pojasnio je Petar Gvozden iz jedne sarajevske turističke agencije za N1info.ba.
Mnogi se, dakle, odlučuju za ljetovanje na kredit, ali se na taj način "zarobe" na nekoliko mjeseci i dodatno si pogoršaju ionako ugrožen životni standard.
"Tijekom godine, ovisno o uvjetima, otplaćuju svoj godišnji odmor, uz određene kamate. Ima puno tih mikrokreditnih agencija, daju tu vrstu kredita, ali to su krediti s visokim kamatama. Cijene su svugdje poprilično visoke", kazao je Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača "Zvono".
No, nije ljetovanje luksuz samo za građane BiH. Prema podacima Eurostata, skoro trećina stanovnika EU nema te mogućnosti. Točnije, svaki peti Europljanin ne odlazi na more. Za BiH nema tako specifičnih istraživanja, ali analitičari su složni da se i bez njih situacija može opisati kao vrlo loša.
"Puno je veći problem što je mnogim građanima luksuz kvalitetna prehrana. Luksuz je i sama egzistencija ako gledamo koliko je skupa potrošačka košarica za obitelj, a kolika su primanja. Ljetovanje nije najveći problem, ali jest problem i tužno je da smo došli do te razine da nešto što bi trebalo biti dio normalnog života postaje luksuz", smatra Igor Gavran, ekonomski analitičar, u razgovoru s N1info.ba.
Vole Hrvatsku
Građani BiH prošle godine su bili 11. najzastupljeniji inozemni turisti u Hrvatskoj, sa 600.000 dolazaka i gotovo 3 milijuna noćenja, što predstavlja 2,75 posto svih noćenja stranih turista u Lijepoj Našoj.
To je nastavak uzlaznog trenda kada su u pitanju ljetovanja stanovnika BiH u Hrvatskoj, koji traje već neko vrijeme. Čak i ako isključimo one pandemijske i "polupandemijske" godine, vidimo da je 2022. godine situacija bila takva da su ostvarili 457.835 dolazaka i 2.464.212 noćenja, a 2023. to je naraslo na 528.583 dolazaka i 2.731.567 noćenja.
Pogledamo li, pak, stanje od početka ove godine do kraja lipnja, vidimo da se radi o 235.045 dolazaka iz BiH u Hrvatsku i 965.907 noćenja, što iznosi 3,28 posto udjela u noćenjima stranih turista. Te brojke sugeriraju da bi, unatoč činjenici da se mnogi moraju zaduživati kako bi otišli na ljetovanje, ove godine hrvatska obala mogla ugostiti rekordan broj turista iz BiH.
Tu tezu osnažuje i usporedba s prošlogodišnjim brojkama u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja. Hrvatska je tada zabilježila 203.385 dolazaka iz BiH i 851.649 noćenja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....