Visoko obrazovanje u Hrvatskoj slijedi utabane demografske obrasce vitalne statistike Lijepe naše – imamo sve manje studenata, uz rijetke skokove koji se mogu pripisati uglavnom pojedinoj nešto brojnijoj generaciji koja tu i tamo pristigne u obrazovni sustav. Usporede li se najnoviji podaci koje je Državni zavod za statistiku dao početkom jeseni o studentima upisanima na stručne i sveučilišne studije u zimskom semestru protekle 2025./2026. godine s onima iz prethodnih godina, zamjetno je da se nastavlja izuzetno negativan niz: naša su visoka učilišta u proteklih deset godina izgubila više od 10.000 studenata!
Tako smo protekle akademske godine imali 147.607 studenata na fakultetima, veleučilištima i umjetničkim akademijama, dok ih je 2015./2016. godine bilo za današnje prilike teško dostižnih ukupno 157.666. Doduše, protekle se akademske godine dogodio neznatan pomak na bolje – prvi put u pet godina upisano je nešto više studenata u odnosu na godinu ranije, to jest 2025./2026. na visokim smo učilištima imali 153 upisana studenta više nego 2024./2025. godine. Dosad je trend upisanih bio uglavnom silazan.
I dalje se najviše studenata upisuje na fakultete, a u ukupnoj broju oni imaju udio od 83,2 posto, dok su ostali upisani na veleučilišta (14,9 posto), umjetničke akademije (1,8 posto) a tek 0,1 posto čine oni koji su studirali na nekadašnjim visokim školama (koje su stupanjem na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u listopadu 2022. godine ukinute i mahom postale veleučilišta).
U deset godina nije se puno mijenjao ni status studenata – i dalje većina naših mladih studira u redovitom statusu (73,8 posto) dok je na izvanrednim studijima njih tek nešto više od četvrtine (26,2 posto). Slično je bilo i prije deset godina (72,4 posto redovitih i 27,6 posto izvanrednih).
Žene uobičajeno prednjače u visokom obrazovanju, a 2025./2026. udio studentica iznosio je 58,7 posto što je više nego prije deset godina (56,8 posto).
Svakako jedan od kurioziteta koji se još uvijek može pratiti u ovoj statistici jest onaj vezan za broj „vječnih studenata“. Naime, podaci DSZ-a pokazuju kako je 2025./2026. godine na našim visokim učilištima u statusu studenta bilo još 37 ‘predbolonjaca‘, odnosno studenata koji su studij upisali prema predbolonjskom programu. Bolonjski sustav studiranja, podsjetimo, u nas je uveden 2005./2006. akademske godine, što znači da su ovi studenti u sustavu visokog obrazovanja već više od 20 godina. Među tih 37 predbolonjaca čak 33 su muškarci.
Nevjerojatno je i da se njih devet lanjske akademske godine nalazilo na – prvoj godini studija, po pet ih je na drugoj i trećoj godini, 13 na četvrtoj a pet na petoj godini. Iako su na većini fakulteta ti studenti izgubili pravo studiranja prema predbolonjskom programu i trebali prijeći na bolonjski sustav studiranja (uz određene financijske troškove), izgleda da praksa na svim visokim učilištima nije ista.
Podsjetimo i kako prema novom Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti od 2022. godine svi novi studenti koji su upisali studij nakon stupanja na snagu tog zakona imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija. Izuzetak su izvanredni studenti, kojima je rok za završetak studija, na temelju zakonskih izmjena koje su stupile na snagu ove jeseni, produljen na trostruko dulje od propisanog trajanja studija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....