Hrvatska je stara zemlja, ne samo povijesno, nego i prema prosječnoj dobi svoga stanovništva - prema posljednjim procjenama Državnog zavoda za statistiku (DZS) od petka, u 2024. godini prosječna starost u Hrvatskoj iznosila je 44,5 godine (u 2023. 44,4 godine), što nas svrstava, kažu u DZS-u, među najstarije nacije u Europi. Žene su u prosjeku nešto „starije“ (46,2 godine) od muškaraca (42,8 godina), što je miljama daleko od, recimo, 1971. godine kada je prosječna starost žena u Hrvatskoj iznosila danas nestvarnih 35,5 godina a muškaraca 32,4 godine (ukupan prosjek stanovništva 34 godine).
U pola stoljeća tako smo ostarjeli za više od 10 godina!
I to je, uz konstantan pad broja živorođene djece svake godine, potrebno ponavljati u ozračju možda i kratkotrajne euforije nakon što je isti taj Državni zavod za statistiku potvrdio kako je posljednjih godina u Hrvatskoj počeo rasti broj stanovnika. DZS je u petak objavio procjene o broju žitelja u Hrvatskoj sredinom, a nedugo zatim i tablične prikaze s brojkama krajem 2024. godine koji pokazuju još bolji ‘skor‘ u odnosu na sredinu te godine. Tako procjene DZS-a pokazuju kako smo na kraju 2024. godine imali ukupno 3.874.350 stanovnika, što je 12.383 ili 0,3 posto više nego 2023. godine. U odnosu na 2022. godinu povećanje je još vidljivije – u plusu smo za oko 23,5 tisuće stanovnika!
Naličje "medalje"
Ta „medalja“, naravno, ima i naličje. Kao što smo više puta pisali, nije se u Hrvatskoj dogodio nikakav ‘baby-boom‘, naprotiv, u 2024. godini zabilježeno je nikad manje živorođene djece, njih 32.069, što je 0,3 posto odnosno 101 dijete manje nego godinu ranije. Uzme li se u obzir broj umrlih (51.080), i dalje visoko držimo negativan prirodni prirast, pa je samo lani broj umrlih premašio broj živorođene djece za 19.011. Tako rast ukupnog stanovništva, o čemu smo također više puta pisali, možemo prije svega zahvaliti trendu koji se u Hrvatskoj bilježi u posljednje tri godine (2022., 2023. te 2024.), a to je veći broj doseljenih u Hrvatsku od broja iseljenih iz Lijepe naše. Podsjetimo, samo prošle godine u Hrvatsku se iz inozemstva doselila 70.391 osoba, a odselilo njih 38.997, pa smo tako zabilježili dosad najveći pozitivan migracijski saldo s inozemstvom od plus 31.394 osobe.
Upravo zahvaljujući toj statistici, koja ublažava negativan prirodni prirast, i dolazimo do plusa od 12.383 stanovnika u 2024. godini.
No, podsjetimo, među tim doseljenicima u Hrvatsku tek je 18,9 posto hrvatskih državljana, sve ostalo (81,1 posto) su stranci. Međutim, treba imati na umu i sljedeće podatke: iako su se naši ljudi počeli u nešto većem broju vraćati iz Njemačke, Irske, Austrije, i iako je broj iseljavanja iz Hrvatske usporio, još se uvijek više hrvatskih državljana iseljava iz Hrvatske nego što se u nju vraća. Tako se lani iz zemlje odselilo 20.147 hrvatskih državljana, a u nju vratilo njih 13.290. Jasno je i da promjene u broju stanovnika diktiraju potrebe za radnom snagom i sve veći priljev stranih radnika, što je vidljivo i na podatku da se lani u Hrvatsku, nakon naših državljana, doselilo najviše – Nepalaca. U ukupnoj strukturi doseljenih oni zauzimaju udio od 14,2 posto, ukupno ih se doselilo 10.012 i sve su muškarci.
Tako se prvi put dogodilo da je njihov broj premašio i broj doseljenika iz Bosne i Hercegovine (lanjski udio 11,3 posto, odnosno 7940).
Povratnici - umirovljenici
Osim toga, upozoravaju demografi, treba vidjeti koja je dob povratnika hrvatskih državljana (o čemu DZS zasebno ne daje podatke), jer su pretpostavke da se ovdje u najvećem broju vraćaju naši ljudi umirovljeničke dobi, nakon što su u inozemstvu ‘odslužili‘ svoj radni vijek. Općenito, lani je najviše svih doseljenika u Hrvatsku bilo u dobnim skupinama od 25 do 29 te 30 do 34 godine, a među njima je znatno više muškaraca. S obzirom da DZS ističe kako je općenito u ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva veći bio udio muškaraca (73,6 posto) te da je u ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad, vrlo je izvjesno kako i ovo skromno povećanje broja stanovnika u Hrvatskoj posljednjih godina prije svega možemo zahvaliti muškarcima, stranim radnicima, te dijelom i hrvatskim umirovljenicima povratnicima.
Pogledali smo što o tome govore tablični podaci (procjene) DZS-a, zaključno s 31. prosincem 2024. godine, vezano za dobne skupine stanovnika u Hrvatskoj. Dakle, ukupno smo krajem prošle godine imali 3.874.350 stanovnika, ali iz podataka je vidljivo da se nastavlja pad broja najmlađeg stanovništva. Tako je 2022. godine imali 548.798 djece u dobi od 0 do 14 godina, da bi njihov broj krajem 2024. godine pao na 533.317. Dakle, u dvije godine broj djece do 14 godina u Hrvatskoj smanjen je za gotovo 15,5 tisuća (-15.481).
S druge strane, broj stanovnika u dobi 65 + narastao je za 26.641 (s 875.703 u 2022. godini na 902.344 krajem 2024. godine). Državni zavod za statistiku također upozorava kako je u Hrvatskoj lani udio mladog stanovništva od 0-19 godina iznosio 19 posto u ukupnom stanovništvu, dok se udio starijih od 65 godina kretao od 20,8 posto u Gradu Zagrebu do čak 28,5 posto u Šibensko-kninskoj županiji.
Više muškaraca u mlađoj radnoj snazi
Međutim, zanimljiva je situacija u kontingentu od 15 do 34 godine, nazovimo je uvjetno mlađom radnom snagom. Od 2022. do 2024. broj življa u Hrvatskoj te dobi skočio je za više od 20.000 – s 836.432 u 2022. godini na 856.526 dvije godine poslije. Ali, ono što je zanimljivo jest da je u tom razdoblju broj muškaraca te dobi u Hrvatskoj skočio za čak 19.420 a žena tek za 674!
Ima još zanimljivosti, osobito vezanih za naše „seniore“. Dok u načelu raste broj stanovništva starijeg od 65 godina, ipak postoje određene razlike između pojedinih dobnih kategorija. Tako podaci DZS-a kažu kako je u od 2022. do 2024. pao broj stanovnika u Hrvatskoj u dobnim skupinama od 65 do 69 godina te onih u dobi od 80 do 85 godina. Međutim, ostale skupine bilježe rast, neke i prilično značajan: tako je u dvije godine broj hrvatskih stanovnika od 75 do 79 godina skočio za njih čak 20.424 – sa 152.313 u 2022. godini na 172.737 krajem prošle godine! Veći je i broj onih u dobnoj skupini od 70 do 74 godine (plus gotovo deset tisuća!), pa čak i onih u dobnoj skupini 85 +. Tako se broj osoba starijih od 85 godina u dvije promatrane godine povećao za 4668 (s 91.387 u 2022. godini na 96.055 krajem prošle godine).
Iz kojih god razloga doseljenici snažnije stizali u Hrvatsku, svima nam je želja da se oni ovdje osjećaju dobrodošlo i pridonose razvitku našeg društva. Međutim, znamo na kome je odgovornost i briga za sve ostale podatke, pa i one iza kojih stoje Eurostat i Ujedinjeni narodi – da Hrvatska s udjelom do čak petine (20,6 posto) stanovništva u dobi od 65 do 74 godine predvodi listu najstarijeg stanovništva na svijetu. Ili recentnih procjena UN-a da će Hrvatska, unatoč pojačanom dolasku Nepalaca, Filipinaca, Indijaca, do kraja stoljeća izgubiti 44 posto stanovništva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....