Jedna majka podijelila je ogorčenost što je prirodni dodatak, nazvan "heroin s benzinske postaje", i dalje dozvoljen za prodaju nakon smrti njezina najmlađeg sina. Kratom, koji je poznat pod brojnim uličnim imenima poput "thanga", dostupan je u više oblika: u prahu, kao čaj, ekstrakt, tablete ili kapsule. U malim dozama djeluje stimulativno, u umjerenima oponaša opioidni učinak, dok u visokim dozama ima sedativno djelovanje.
Kaden Goss (22) preminuo je 5. lipnja nakon što je zaspao na kauču svog prijatelja u Fort Worthu u Teksasu, objasnila je njegova majka Kayemille.
Tvrdila je da je njegova smrt uzrokovana konzumacijom kratoma, popularne biljne tvari koju ljudi koriste za samoliječenje stanja poput boli, kašlja, anksioznosti i depresije, te za simptome zlouporabe opijata ili odvikavanja.
Prema Harvard Healthu, kratom posjeduje i svojstva koja mogu pružiti "stimulirajući, energizirajući i uzdižući" osjećaj, a koji može prijeći u "opioidni učinak, uzrokujući pospanost i euforiju".
"Kratom ima desetke aktivnih sastojaka, što ga čini teškim za svrstavanje u jednu određenu skupinu droga, poput stimulansa ili opioida", objašnjava se. "Dva glavna kemijska spoja, mitraginin i 7-hidroksimitraginin (7-OH), djeluju na glavni opioidni receptor, tzv. ‘mu’ receptor, isti onaj koji stimuliraju heroin i oksikodon."
Kaden, student poslovne škole, prvi je put probao kratom u svibnju, dok je slavio s prijateljima prije početka ljetne prakse, prenosi Lad Bible.
"Išli su u kuću na jezeru s prijateljima", rekla je Kayemille. "Očito se pojavio netko tko je donio kratom kupljen na benzinskoj postaji. Probali su ga i, očito, sviđao im se."
Po ‘legalni heroin‘ skoknu u trafiku
Tri dana nakon što je prvi put probao ovu biljnu tvar iz jugoistočne Azije, Kadenova majka objasnila je da je kupio još kratoma u jednoj vape trgovini.
Kayemille je rekla da je na prodaju bilo "puno različitih vrsta", napominjući da je student kupio tvar u obliku tableta, iako se može pripremiti i kao čaj.
"Sadržavale su 7-OH prirodni alkaloid u kratomu", nastavila je. "Bili su u jednoj od studentskih kuća na kampusu. Zaspao je na kauču i nije se probudio sljedećeg dana."
U toksikološkom nalazu Ureda medicinskog istražitelja okruga Tarrant navodi se da je student u svom sustavu imao mitraginin i 7-OH, obje tvari koje se nalaze u kratomu, piše Lad Bible.
U njegovu tijelu u trenutku smrti otkriveni su i alkohol te lijek protiv epilepsije i paničnih napadaja klonazepam.
Kratom u jugoistočnoj Aziji: dio tradicije, izvor kontroverzi
Kratom (Mitragyna speciosa) je psihoaktivna droga dobivena iz biljke porijeklom iz jugoistočne Azije. Njegovi aktivni sastojci, mitraginin i 7-hidroksimitraginin djeluju poput opioida i utječu na mozak na način sličan opasnim narkoticima. Iako se prodaje u benzinskim postajama i internetskim trgovinama, kratom nije dodatak prehrani nego neregulirana tvar koja može imati ozbiljne posljedice za zdravlje.
U zemljama jugoistočne Azije list kratom stabla tradicionalno se žvače svjež, puši ili melje u prah koji se zatim kuha kao čaj, često uz dodatak meda i limuna. Radnici koji obavljaju teške fizičke poslove koriste ga kako bi smanjili umor i povećali produktivnost.
U Tajlandu i Maleziji kratom - poznat i pod imenima ketum, biak-biak, kakuam, ithang, thom/tom - toliko je duboko ukorijenjen u lokalnu kulturu da ga mnogi ne smatraju drogom. Često se pogrešno piše kao cratom, kartom, craytum ili kraytum.
Još 1930. godine botaničari I. H. Burkill i Mohammed Haniff objavili su u časopisu Cambridge Journal of Asiatic Society da se kratom tijekom 19. stoljeća koristio i kao alat za smanjenje štete kod korisnika opijata, odnosno kao tradicionalna pomoć kod ovisnosti.
Pretpostavlja se da je rodovsko ime Mitragyna dao nizozemski botaničar Korthals jer "listovi i cvjetni dijelovi biljke podsjećaju na oblik biskupske mitre".
Izaziva tešku ovisnost
Kratom je legalan u Indoneziji, najjačoj ekonomiji jugoistočne Azije, a ta zemlja je danas njegov najveći svjetski izvoznik. U Maleziji je bio legalan sve do 2003., kada je uvršten na popis otrova. Tajland ga je zabranio još 1943., a kasnije ga svrstao u Skupinu 5 prema Zakonu o opojnim drogama - kategoriju za najmanje opasne tvari.
Znanstvena istraživanja pokazuju da kratom izaziva snažnu ovisnost. Redovita upotreba dovodi do fizičke ovisnosti, a korisnici pri prestanku često prolaze kroz teške simptome apstinencije, kao što su mučnina, nesanica i depresija. Mnogi koji posegnu za kratomom kako bi se odviknuli od opioida samo zamijene jednu ovisnost drugom, dok im se tolerancija na tvar stalno povećava pa im s vremenom trebaju sve veće doze za isti učinak.
U Europskoj uniji ne smatra se drogom
A ovakvih bi slučajeva moglo uskoro biti i na europskom tlu, budući da je Europska komisija poručila da se kratom u Europskoj uniji trenutačno prati kao nova psihoaktivna supstanca, ali nije reguliran na razini EU-a, niti je uključen u zajedničku definiciju "droge". Prema priopćenju povjerenice Ylve Johansson, Komisija ne planira mijenjati zakonodavstvo kako bi kratom bio uvršten među kontrolirane tvari na razini Unije.
Nadzor nad pojavom i širenjem kratoma provodi Europski centar za praćenje droga i ovisnosti (EMCDDA) u suradnji s Europolom. Iako je u porastu međunarodna rasprava o njegovoj dostupnosti, Komisija ističe da nema dokaza o većem korištenju kratoma među maloljetnicima u EU-u.
Zbog toga što EU nema jedinstvenu zabranu, države članice same odlučuju žele li uvesti mjere kontrole. Do sada je 12 zemalja prijavilo da su kratom stavile pod nacionalni režim nadzora.
Ako bi se kratom ikad prodavao kao lijek unutar EU-a, njegova bi distribucija morala strogo slijediti pravila o ambalaži i regulativu koja vrijedi za sve medicinske proizvode.
U Austriji i BIH potpuno legalan
Kratom je u Austriji trenutačno legalan, a njegov status definiran je Zakonom o opojnim drogama te Zakonom o novim psihoaktivnim tvarima. Kupnja je dopuštena, a pošiljke se mogu legalno primati iz drugih država Europske unije u kojima je kratom također legalan, što omogućuje pravni okvir EU carinske unije iz Lisabonskog ugovora.
Austrijska nacionalna strategija prevencije ovisnosti, usvojena 2016., temelji se na stavu da je ovisnost bolest te naglašava liječenje umjesto kažnjavanja. Zakon o opojnim drogama razlikuje preprodavače od osoba koje imaju zdravstvenih problema povezanih s drogama, pri čemu je količina tvari ključni kriterij. Kazne ovise o tome radi li se o narkotiku ili psihotropnoj drogi, uz posebna pravila za kanabis i halucinogene gljive.
Kratom je legalan i u Bosni i Hercegovini te nije uvršten na popis zabranjenih opojnih droga prema državnom Zakonu o sprječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga. Zbog toga se lako može naručiti preko internetskih trgovina koje šalju u zemlju.
BiH je svoju prvu Nacionalnu strategiju za nadzor nad opojnim drogama te prevenciju i suzbijanje njihove zloupotrebe donijela 2009. godine, zajedno s Akcijskim planom. Zakoni vezani uz droge provode se na tri razine – u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu.
Dok se kaznena djela povezana s opskrbom drogama kažnjavaju na državnoj razini ako uključuju međunarodni kriminal, posjedovanje je tretirano kao prekršaj, uz novčane kazne od otprilike 500 do 1500 eura. U Federaciji BiH upotreba droga nije zabranjena na federalnoj razini, ali pojedini kantoni zabranjuju njihovu konzumaciju na javnim mjestima.
U Hrvatskoj do njega online putem
Pravni status kratoma u Hrvatskoj glasi da je ova supstanca legalna, premda je Zakon prepoznaje kao tvar koja se može koristiti za proizvodnju droga. Dopuštena je dostava pošiljki iz država članica Europske unije u kojima je kratom legalan, što je regulirano carinskom unijom EU-a prema Ugovoru iz Lisabona.
Hrvatska je 2012. usvojila Nacionalnu strategiju suzbijanja zlouporabe droga za razdoblje 2012. - 2017., koja se bavi problemima povezanim s nedopuštenim drogama. Cilj strategije je smanjiti potražnju i ponudu droga u društvu te zaštititi zdravlje pojedinaca, obitelji i zajednica integriranim i uravnoteženim pristupom.
Iako se strategija primarno odnosi na ilegalne droge, programi prevencije obuhvaćaju i legalne tvari (alkohol, duhan, lijekove na recept), kao i druge oblike ovisnosti (kockanje, internet). Aktivnosti usmjerene na smanjenje ponude uključuju i supstance za poboljšanje performansi, prekursore droga, ilegalne droge i nove psihoaktivne tvari.
Kontrola droga u Hrvatskoj regulirana je prvenstveno dvama zakonima: Zakonom o suzbijanju zlouporabe droga (ZSZD) i Kaznenim zakonom.
Zakon zabranjuje neovlašteni uzgoj, posjedovanje i promet droga te predviđa novčane kazne za pravne osobe koje prekrše odredbe o trgovanju drogama, kao i za pojedince koji prelaze granicu bez prijave psihoaktivnih lijekova. Ozbiljnija kaznena djela procesuiraju se prema Kaznenom zakonu.
Od siječnja 2013. posjedovanje manjih količina droga za osobnu uporabu smatra se prekršajem, a ne kaznenim djelom, u skladu sa ZSZD-om.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....