U tišini i bez pompe otvoren novi zdravstveni studij na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu

Jedna novost ovoga ljeta prošla je prilično ispod radara. Naime, sredinom srpnja na stranicama Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS) objavljena je vijest kako kreću s izvođenjem sveučilišnog prijediplomskog studija Primaljstva, nakon što im je Agencija za znanost i visoko obrazovanje za to izdala dopusnicu, piše Faktograf. 

Radi se trenutačno o jedinom studiju primaljstva u Zagrebu. Tako je, nakon medicine i sestrinstva, u HSK-ov “portfelj” dodano i primaljstvo. Objedinjenjem studija sestrinstva i primaljstva HSK je osnovao i Fakultet zdravstvenih studija.

U Zagrebu se desetak godina radilo na otvaranju studija primaljstva, ali bezuspješno. Uspjelo je to, dakle, jedino Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu bez kojega u tom gradu ne bi bilo preddiplomskog stručnog studija primaljstva, kao ni bridging studija, tj. razlikovnog programa, primaljstva.

U Hrvatskoj komori primalja (HKP) smatraju kako bi “logično” bilo očekivati da se studij primaljstva razvije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Radi se, naime, o “najvećoj ustanovi koja obrazuje stručnjake u području zdravstvene njege i srodnih profesija”. Međutim, koliko je Komori poznato, to veleučilište nije pokazalo interes za otvaranje studija primaljstva, a od 2013. godine nije uspjela niti jedna inicijativa za otvaranje studija u ovoj ustanovi.

Iz Komore nam još govore kako je ove godine akreditacija provedena na HKS-u i Veleučilištu Ivanić Grad. Dopusnicu za otvaranje studija primaljstva dobilo je samo Katoličko sveučilište, temeljem odluke Stručnog povjerenstva za provođenje inicijalne akreditacije.

Studiji samo u Rijeci i Splitu

Nakon što je Hrvatska ušla u Europsku uniju (EU) dobila je i novu kategoriju primalja – prvostupnice primaljstva. Naime, EU “priznaje” samo visokoobrazovane primalje. Od tada postoji potreba za studijem primaljstva.

Do ove godine, kada je otvoren studij na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, primalje su po pitanju školovanja bile u nezavidnoj poziciji, budući da su postojala samo dva preddiplomska studija primaljstva i to u Rijeci (otvoren 2007. na Medicinskom fakultetu Rijeka, a 2014. godine na Fakultetu zdravstvenih studija) i Splitu (otvoren 2011. godine) te jedan diplomski studij primaljstva u Rijeci (otvoren 2019.).

Potreba za stručnim kadrom, tj. visokoobrazovanim primaljama, dakle postoji. Iz Komore iznose podatke o 419 prvostupnica primaljstva i 44 magistri primaljstva. “Taj broj, nažalost, ne odgovara stvarnim potrebama zdravstvenog sustava, osobito u kontekstu sve izraženijeg nedostatka zdravstvenih radnika”, dodaju.

Iako primalje u Hrvatskoj imaju visoku razinu stručne osposobljenosti i obrazovanja usklađenu s europskim standardima, njihov broj nije dovoljan da se osigura optimalna primaljska skrb u svim sredinama – osobito u manjim rodilištima i ruralnim područjima, smatraju u Komori.

Upravo je manjak primalja na tržištu rada najveći problem.

“U mnogim rodilištima i ustanovama primalje rade u smjenama koje su iznimno zahtjevne, često uz manjak kadra i povećan opseg odgovornosti”, kažu iz Komore.

Dodatno, ne smije se zaboraviti da je primaljska skrb kvalitetna, sigurna, rasterećuje zdravstveni sustav i čini žene zadovoljnijima, kako navodi Hrvatska komora primalja na svojim stranicama.

Primalje bi mogle rasteretiti zdravstveni sustav

Nezavisna stručnjakinja Daniela Drandić koja se bavi pitanjima primaljstva, kao i seksualnog i reproduktivnog zdravlja ističe kako primalje imaju cijeli niz kompetencija kojima bi mogle rasteretiti zdravstveni sustav, pa i sveobuhvatnu skrb za seksualno i reproduktivno zdravlje. Ovakve kompetencije sigurno će biti još bitnije u budućnosti kada neminovno dođe do još većih problema s nedostatkom zdravstvenog kadra.

Ana Vračar, bivša je regionalna koordinatorica People’s Health Movementa, globalne mreže koja okuplja aktiviste, akademske institucije i nevladine organizacije koje se bave zdravstvom i pristupom zdravstvu.

Ona smatra kako se već desetljećima ništa ne radi po pitanju nedostatka medicinskog kadra, kada govorimo o planiranju edukacija, raspoređivanju kadra, pa onda i po pitanjima uvjeta i organizacije rada. Problemi počinju već u srednjoškolskom obrazovanju, ne fakultetskom, ističe Vračar.

Drandić pak dodaje kako visokoobrazovane primalje, recimo, imaju znanje i stručne kompetencije preuzeti dio posla ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena.

“Netko, recimo, ne treba biti ginekolog kako bi radio običan screening ili Papa-test. To može raditi primalja i to bi trebala raditi primalja, jer mi moramo racionalno koristiti naše zdravstvene resurse”, kaže Drandić.

Misli da bi većem broju žena bila dostupna zdravstvena zaštita na primarnoj razini, preventivni pregledi, edukacije, jednostavniji oblici liječenja, kao i skrb za trudnice sa zdravim trudnoćama, da su primalje uključene u zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini, kao što je recimo slučaj u Sjevernoj Europi.

Potrebe za novim studijem postoje

Na stranicama Komore može se naći popis radnih mjesta primalja (sukladno kompetencijama iz Zakona o primaljstvu), iz čega možemo vidjeti da primalje mogu voditi fiziološki porod, sudjelovati u edukaciji u cilju očuvanja zdravlja i prevencije spolno prenosivih bolesti, ali i provesti peroralnu i parenteralnu primjenu lijekova ordiniranu od liječnika.

U dokumentu Prelazak na primaljske modele skrbi – Dokument o globalnoj poziciji kojega je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), navode se specifični zadaci koje primalje obavljaju.

Primalje također imaju važnu ulogu u drugim područjima zdravstvene skrbi, poput seksualne edukacije, obavljanja ginekoloških i opstetričkih pregleda, ili pak prevencije i detekcije rodno uvjetovanog nasilja.

Ovisno o specifičnom kontekstu i potrebama u različitim državama, primalje također mogu obavljati i druge zadatke poput sveobuhvatne skrbi oko pobačaja, preventivnih pregleda ili obrazovanja koje se tiče ginekoloških karcinoma i genitalne mutilacije žena”, navodi se u dokumentu SZO-a.

“Ono što je vrlo važno i što mnogi ljudi ne znaju, pogotovo u ovom dijelu Europe, je da primalje zapravo pružaju skrb u svim ovim dijelovima zdravstvene zaštite žene, ali imaju i važnu ulogu u zdravstvenoj zaštiti adolescenata”, ističe Drandić.

Primjerice, u Sjevernoj Europi primalje imaju klinike za mlade, rade edukacije o spolno prenosivim bolestima, kontracepciji, tj. bave se sveobuhvatnim seksualnim obrazovanjem, prepisuju kontracepcije i prate zdravlje mladih, dodaje Drandić.

Ima li smisla otvarati novi studij primaljstva? Drandić smatra kako apsolutno ima.

“Dakle, ako imamo manjak primalja koje zadovoljavaju međunarodne standarde, ako primalje mogu preuzeti jedan dio zdravstvenog zaštite za seksualno i reproduktivno zdravlje, onda svakako ima smisla”, kaže Drandić.

Međutim, problematičnim smatra činjenicu da je studij otvoren na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

“Mnogi žele imati kontrolu nad zdravljem žena i na tome što ona može birati, kako i kada. Ako mi sve više suzimo izbor, ne samo struke koja se može baviti zdravljem žena, nego i svjetonazorom osobe koje se mogu s time baviti, onda ćemo se naći u velikom problemu”, smatra Drandić.

Predavači s izrazito konzervativnog spektra

Vračar ističe kako radna snaga, kada se obrazuje na fakultetima poput HKS-a, “dolazi sa sasvim drugim formirajućim iskustvom od onoga koje bi pružalo i zagovaralo jedno, recimo, javno sveučilište”.

Da ilustriramo, jedan od članova povjerenstva za izradu studijskih programa Primaljstvo na HKS-u bio je i Dubravko Habek. Radi se o liječniku, profesoru ginekologije i opstetricije koji je prilično vokalan u vezi svog stava oko liječničkog priziva savjesti i o činjenici “kada počinje život”. Habek tako smatra da “ne može kvaliteta života biti ispred samog života” te da liječnici koji rade pobačaj krše Hipokratovu zakletvu.

Dodajmo i to da kolegij Embriologija i razvoj fetusa drži Marija Ćurlin. Ćurlin je predsjednica udruge Centar za prirodno planiranje obitelji i sestra Ladislava Ilčića koja je povezana s građanskom inicijativom U ime obitelji, ali i strankom HRAST. Na parlamentarnim izborima 2011. Krešimir Miletić bio je nositelj liste HRAST-a, a Ilčićeva sestra Marija Ćurlin bila je na drugom mjestu.

Na na naše pitanje kakve bi posljedice po struku mogla imati činjenica da se Primaljstvo održava na HSK-u gdje rade prevenstveno liječnici i znanstvenici koji zagovaraju pravo priziva savjesti te se protive pobačaju, iz Hrvatske komore primalja odgovaraju kako očekuju da se “nastava provodi profesionalno i stručno”.

“Priziv savjesti je slobodna volja svakog zdravstvenog djelatnika, dok je istovremeno pobačaj u Hrvatskoj zakonom jasno definiran”, dodaju iz Komore.

Vračar pak želi istaknuti kako ne vidi da se u sustavu radi planiranje za činjenicu da će proliferacijom ovakvih fakulteta i kadra kojega obrazuju biti sve manje doktora koji će, recimo, raditi određene zahvate.

U končanici, smatra Vračar, nastradat će žene koje će htjeti dobiti neki oblik skrbi poput pobačaja ili medicinski potopomognute  oplodnje.

“Po meni su to skupine koje će direktno osjetiti posljedice. Sad, hoće li se o tome pričati kao o nekom velikom problemu za zdravstveni sustav? Po svemu sudeći, mislim da neće. Mislim da će to biti prezentirano kao jedno dosta low cost rješenje za ozbiljne probleme s kojima se sustav suočava”, poentira za Faktograf.